Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Kvaliteta bolja nego prošle godine

Došlo je vrijeme da se nakon cjelogodišnjeg rada na fruškogorskim vinogorjima počnu ubirati plodovi grožđa i nastavi put proizvodnje kvalitetnog vina. Prinos i kvaliteta ovogodišnjeg roda nagovještavaju da će i vina biti vrhunske kvalitete. To potvrđuju i vinogradari koji kažu da je prinos grožđa veći od očekivanog i da je kvaliteta bolja u odnosu na prošlu godinu. Tome su, kako navode, pogodovale dobre vremenske prilike, kišno proljeće, suho i sunčano ljeto, ali i svakodnevni rad u vinogradu, te primjena odgovarajućih agrotehničkih mjera.

Dugogodišnja tradicija

Dobri vinogradari znaju da je za kvalitetno vino potrebna i kvalitetna vinova loza, pogodno zemljište i mnogo sunca. To dobro zna i obitelj Žeravica iz Šida. Vinogradarstvom se ova obitelj bavi više od 50 godina, a vinogradi smješteni na obroncima Fruške gore u potezu Gibaračke planine već godinama daju dobar rod. Lijepa tradicija okupljanja obitelji, rodbine i prijatelja na dan berbe grožđa održala se sve do današnjih dana. Ljubav prema vinogradarstvu najstariji član obitelji Žeravica, Marko, uspio je prenijeti na svoje mlađe potomke i na to je, kako kaže, veoma ponosan. Iako je tehnika prerade grožđa vidno napredovala u odnosu na vrijeme od prije 50 godina, čari berbe grožđa kod ove obitelji ostala je ista: druženje i veselje zbog završetka radova u vinogorju i zbog dobrog i kvalitetnog roda.

»Od kada znam za sebe, svake godine su se u mom domu na dan berbe grožđa okupljali rodbina i prijatelji kako bismo obrali vinograde, izmuljali grožđe, procijedili ga i napravili vino. Tako je ostalo i danas. U odnosu na vrijeme kada sam bio mlad promijenilo se mnogo toga. Tada se u vinograd išlo zaprežnim kolima, a grožđe se nakon branja stavljalo u drvene bačve i tako odnosilo kući, gdje se ručno muljalo. Čitav proces od branja do proizvodnje vina trajao je mnogo duže nego danas. Grožđe smo uspijevali obrati za jedan dan, ali je druženje nekada započinjelo dan ranije, a završavalo se dan poslije berbe. Drvene bačve su zahtijevale održavanje: pranje, čišćenje i natapanje, kako se ne bi rasušile do berbe. Danas je drugačije. Sada koristimo prokromske bačve koje su kvalitetnije, lakše za održavanje i za pretakanje, a umjesto ručnog muljanja koristimo električne muljače za grožđe, pa je i proces proizvodnje vina dosta brži. Ali veselje zbog berbe je ostala isto i uvijek je naš dom toga dana mjesto lijepog druženja i veselja, baš kao i prije. Dođe moja rodbina i prijatelji, prijatelji mojih sinova i unuka i bude nas i više nego prijašnjih godina«, kaže Marko Žeravica, ističuću da vino proizvodi isključivo za svoje potrebe i potrebe svojih prijatelja.

»Želja mi je da se ta lijepa tradicija nastavi, a ne da prihodujem od prodaje vina. Drago mi je što sinovi nisu odustali od vinogradarstva i što su nastavili obrađivati vinograde unatoč tome što vinograd zahtijeva slugu, a ne gospodara i što se mladi danas teško odlučuju za taj posao.«

Rad iz čiste ljubavi

Stariji sin Goran, i pored obaveza koje ima kao privatni poduzetnik, prihvatio je da nastavi tradiciju vinogradarstva u obitelji. Na nešto više od pola jutra zemlje u Gibaračkoj planini ima zasađeno 1.000 trsova vinove loze, a u najvećem postotku su zastupljene sorte grožđa: rizling, župljanka, hamburg i prokupac.

»Rijetki su mladi koji su istrajni u vinogradarstvu, jer je to zahtjevan posao. Vinograd traži dosta fizičkog rada i odricanja. Svaki dan moraš nešto raditi u vinogradu ako želiš imati dobar i kvalitetan rod. Iz tog razloga je danas mali broj mladih koji se žele time baviti. Ja sam od malih nogu u vinogradu. Volim vinogradarstvo i proizvodnjom vina se ne bavim iz koristi nego iz čiste ljubavi«, kaže Goran.

Kaže da je zadovoljan prinosom i da je ova godina po rodu i kvaliteti grožđa mnogo bolja u odnosu na prošlu.

»Grožđe je kvalitetnije i imamo ga mnogo više. Prošle godine smo morali ranije brati grožđe, kako ne bi propalo. Slast grožđa je zadovoljavajuća i ona iznosi 20 jedinica. Nema truleži i očekujem da će i vino biti dobro. Od ovogodišnjeg roda smo izmuljali 3.500 litara masulja (samljevenog grožđa) i očekujem da ćemo ocijediti oko 2.000 litara vina, što je i više nego što smo planirali.«

Potvrda kvalitete

Da su vina s Fruške gore poznata po kvaliteti potvrđuje činjenica da je Udruženje proizvođača grožđa i vina Srem – Fruška gora dobilo koncem svibnja od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva priznanje da njihova vina mogu nositi oznaku geografskog porijekla za srijemsku vinogradarsku regiju. Vina iz Žeravicinog podruma već nekoliko puta su na Sremskoj vinijadi u Berkasovu bila nagrađena za kvalitetu.

»Na potezu Gibaračke planine, gdje je i naš vinograd, nekada su se nalazili Kozjakovi vinogradi s kojih se grožđe nosilo na bečki dvor. Grožđe s tog podneblja je oduvijek bilo kvalitetno s obzirom na to da su tu vinogradi tijekom cijelog dana izloženi sunčevim zracima što pogoduje sazrijevanju grožđa, a i zemlja je idealna za vinogradarstvo. Ali danas je tu nažalost sve manje vinograda. Struktura stanovništva u Gibarcu se promijenila i ljudi koji su se tu naselili danas se bave proizvodnjom drugih kultura, a vinograda gotovo da i nema«, kaže Goran, dodajući da će se i dalje nastaviti baviti vinogradarstvom i proizvodnjom vina, jer mu to na prvom mjestu predstavlja zadovoljstvo a berbe grožđa priliku za druženje s rodbinom i prijateljima.

S. D.

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay