»Činjenica da je Hrvatska, nakon samo šest godina članstva u Europskoj uniji, dobila u novoj Komisiji ulogu potpredsjednice je znak našega položaja u Europskoj uniji, kao države i kao Vlade te našeg političkog utjecaja na zbivanja na europskoj razini«, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković, osvrćući se na odluku novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da nova povjerenica iz Hrvatske bude Dubravka Šuica. Ona je dobila portfelj demokracije i demografije i potpredsjednice Komisije. Izbor nove povjerenice, pozdravila je i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić ističući da »kao tijelo manjinske samouprave u procesu integracija Republike Srbije HNV nastoji dati važan prinos«, jer smatraju da je članstvo Srbije u EU važno za sve pripadnike hrvatskoga naroda. Istakla je i da vjeruje da će u njoj imati partnericu koja razumije probleme s kojima se suočavaju pripadnici hrvatskog naroda u Srbiji. Međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović ocijenio je pak da su, s obzirom na to da je Marija Pejčinović-Burić prije dva mjeseca izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe i da je sada Dubravka Šuica postala potpredsjednicom Europske komisije, »stvari za Hrvate u Srbiji više nego dobro posložene, jer su u pitanju osobe kojima je pitanje nacionalnih manjina visoko na društveno-političkoj agendi djelovanja«. Još kada se tome doda kako će Hrvatska preuzeti predsjedanje Europskom unijom od 1. siječnja 2020. stvari se na europskom planu čine zaista dobro posložene.
Ipak, EU je, barem za nas ovdje, još daleko. Stoga nam je važnije pitanje gdje se na djelatnoj agendi nalaze pitanja od značaja za Hrvate u domicilnoj nam državi Srbiji i matičnoj državi Hrvatskoj.
Činjenica je da su pitanja Hrvata izvan Hrvatske »visoko na agendi« sadašnje hrvatske Vlade. Tako su se i Hrvati iz Srbije našli u govoru premijera Plenkovića koji je govoreći o potpori njegove Vlade Hrvatima izvan Hrvatske kazao kako: »mora biti novca za Hrvate u BiH, kao što ih mora biti za Hrvate u Srbiji. Jer je to dio našeg političkog odabira«. To je rekao osvrćući se na komentare u kojima se neki pitaju zašto se to radi i kako to da ima novca za Hrvate u BiH. »To nisu stvari koje se dovode u pitanje, nego za koje pitaš može li se još nešto učiniti«, poručio je premijer podsjetivši da je briga o Hrvatima izvan Hrvatske i ustavna obveza i obveza solidarnosti.
A da izrečene riječi nisu samo fraze, i da, konačno nakon dugog niza godina, Hrvatska zaista ispunjava svoje ustavne obveze spram sunarodnjaka izvan RH govori i zaključak Vlade kojim su osigurana financijska sredstva potrebna za izradu projektne dokumentacije za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici i kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji u Državnom proračunu Hrvatske za 2019. godinu.
A kada je riječ o tome gdje se manjinska problematika nalazi u agendi društveno-političkog djelovanja u Srbiji, možda je jedan od indikatora kako se u javnosti reagira na govor mržnje spram manjina. Za razliku od opširnih interpretacija i raznoraznih kvalifikacija kada se takvi grafiti pojave u Hrvatskoj na primjer, kada se grafiti mržnje spram nacionalnih manjina kao na primjer posljednji »Granate na Hrvate« pojave na zidovima u dvorištu jedne osnovne škole u Beogradu – omalaju se (kad se nađu novci) i gotovo. I nikome ne pada na pamet, što je i u redu, da djela pojedinaca tumače karakteristikama i namjerama većinskog naroda ili državne politike.
J. D.
