Tema Tema

Zabrinjavajući trend opadanja broja đaka

Nastavni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture uveden je u rujnu 2009. godine u pet osnovnih škola u Srijemskoj Mitrovici. Prvobitno kao fakultativni predmet, da bi šest godina kasnije postao izborni predmet. Već 2013. godine, kao izborni predmet, Hrvatski jezik s elemementima nacionalne kulture uveden je i u područnom odjeljenju OŠ Sremski front u Sotu, gdje je također ispunjen zakonski uvjet za službenu uporabu hrvatskog jezika. Ove godine nastava hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture je započela redovito po programu 2. rujna u četiri osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici, te u područnom odeljenju OŠ Sremski front u Sotu. Zainteresiranost roditelja i djece za izučavanjem tog predmeta postoji, no ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da je trend opadanja đaka prvašića prisutan i ove godine. U Srijemskoj Mitrovici u ovoj školskoj godini samo su se dva đaka prvašića opredijelila da pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, a u Sotu nijedan. Kao jedan od glavnih razloga manjeg broja prvaša u hrvatskim odjelima nastavnici iz oba mjesta u Srijemu navode opći problem u svim školama: sve manji broj upisane djece.

Sve manji broj djece

Ove godine u srijemskomitrovačkim osnovnim školama za nastavu na hrvatskom jeziku prijavljeno je 48 učenika.

»Ove godine imamo upisano samo dva đaka prvaša koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Uglavnom se roditelji odlučuju upisati dijete na nastavu na hrvatskom jeziku u drugom razredu osnovne škole kada djeca počinju učiti latinično pismo. Do sada je prijavljeno 48 učenika u sve četiri osnovne škole, ali se trenutno nastava realizira za 41 učenika. Problem je u tome što sam svakog dana u jednoj školi, a nastava se održava u četiri osnovne škole. Dešava se da djete tog dana ima 6 ili 7 sati tako da je neizvodljivo održati 8. sat«, kaže nastavnik Hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici Dario Španović.

Također, on navodi da je broj učenika u srijemskomitrovačkim školama svake godine sve manji, ali da je razlog tome sve manji broj upisane djece u škole, a ne samo djece hrvatske nacionalnosti.

»Ove školske godine daleko manje prvašića je upisano u sve osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici. U nekim školama su čak rasformirani šesti razredi. Tamo, recimo, gdje je bilo četiri šesta razreda, jedan odjel je raspodijeljen i spojena su tri. Veliki broj obitelji se odselio u druga mjesta. Koliko sam upoznat, tri razreda prvašića je manje upisano u škole u Srijemskoj Mitrovici u odnosu na prošlu godinu. Škola koja je upisivala tri razreda prvaša sada je upisala samo dva.«

Nastava i za srednjoškolce

Nastava na hrvatskom jeziku za srednjoškolski uzrast svake godine se organizira u Hrvatskom domu i župnom dvoru. Ove godine nastava za srednjoškolce započet će 1. listopada.

»Za nastavu na hrvatskom jeziku za srednjoškolski uzrast postoji zainteresiranost. Za sada imamo prijavljena 24 učenika. Očekujemo da će još šest učenika, koji su završili osnovnu školu, nastaviti pohađati nastavu na hrvatskom jeziku. Tu su i učenici iz Sota i Šida koji su upisali srednju školu u Srijemskoj Mitrovici, smještani su u učeničkom domu, aktivni su u župi i zainteresirani su da pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.«

Bez prvašića

Izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture učenici u Sotu izučavaju već šest godina. Ove školske godine nijedan prvašić se nije opredijelo za nastavu na hrvatskom jeziku.

»Nekada je bilo više učenika. Međutim, sada se vidno osjeti opadanje broja djece naše populacije tako da se to odražava i na broj učenika u Sotu. Ove godine nismo dobili nijednog prvašića. Brojno stanje je nepromijenjeno u odnosu na prošlu školsku godinu, a nastavu na hrvatskom jeziku pohađa samo tri učenika. To je isti broj kao i prošle godine, ali znatno manji u odnosu na prijašnje godine. Bilo je nekih odustajanja, a već dvije godine nemamo novih upisa«, kaže nastavnica Hrvatskog jezika i vjeroučiteljica Ana Hodak.

Potrebna jača potpora

Unatoč malom broju djece, ona kaže da će se, kao i prethodnih godina, truditi djecu uključiti u što veći broj školskih i vannastavnih aktivnosti, te da bi im bila značajna jača potpora HNV-a.

»Obilježavamo svake godine važne datume za hrvatsku zajednicu, a tako ćemo i sad. Trudimo se da nastava ne bude samo učenje nego da bude ispraćena nekim zanimljivim aktivnostima. Nismo imali čast da nas posjete predstavnici HNV-a, ali moram reći da su nam prošle godine poklonili laptop za unaprjeđenje nastave. Ja im se ovom prilikom zahvaljujem na tome, jer nam zaista mnogo znači. Potpora HNV-a je jako značajna za naš narod ovdje. Hrvatima na ovim prostorima nije lako i nije im se lako odvažiti i javno se očitovati kao pripadnici hrvatske zajednice«, kaže Ana Hodak.

Što se tiče uvođenja ovog predmeta za učenike viših razreda, svake godine se rade ankete s učenicima, ali nažalost nema dovoljnog broja zainteresirane djece. U Batrovcima je također ispunjen zakonski uvjet za službenu uporabu hrvatskog jezika, ali nastava još nije zaživjela.

»U Batrovcima je ispunjen zakonski uvjet, ali je to malo selo koje muku muči s brojem djece i opstanka škole općenito. Trenutno tamo ima troje naše djece koja bi se mogla upisati, ali ne postoje mogućnosti da to učine«, ističe ona.

Pored sve prisutnijeg problema trenda opadanja đaka u školama, problem koji je sve prisutniji, posebno u seoskim sredinama u Srijemu, jest taj da gotovo nema djece i mladih. Zato i ne čudi što je upitan opstanak škola u nekima od njih.

S. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika