Tema

Mikroregija pokretač suradnje

Gara, mjesto s tek 2.000 stanovnika, tri kilometra od granice sa Srbijom, bilo je prošle subote mjesto u kome su se okupili poljoprivrednici, obrtnici, predstavnici gospodarskih komora, diplomacije i državnih dužnosnika. Svi su oni bili sudionici prvog trojnog susreta poduzetnika Mađarske, Hrvatske i Srbije. Bio je taj susret prigoda za razgovore o mogućnostima suradnje i povezivanja pograničnih regija, o mogućnosti otvaranja novih tržišta, zajedničkog rada na razvoju infrastrukure, ali i prigoda da se usporede pokazatelji stanja gospodarstva u ove tri države.

Inicijativa hrvatske samouprave

Inicijator prvog susreta poduzetnika tri države koje se međusobno graniče bila je Hrvatska samouprava u Gari.

»Željeli smo okuputi najvažnije sudionike gospodarskih aktivnosti u ovoj mikro regiji. Bilo je do sada raznih sajmova, ali ovakvih susreta i razgovora do sada nije bilo. Fokus nam je poljoprivreda i bankarstvo kao motor gospodarskog razvoja«, kaže predsjednik Hrvatske samouprave u Gari Martin Kubatov.

»Naša je želja da se ovi susreti ustale i da se gospodarstvenici iz ove regije susreću jednom ili dva puta na godinu. Važno nam je to povezivanje na mikroregionalnom novou, važna su nam iskustva drugih, važna su nam nova tržišta. Da bi sve to funkcioniralo, preduvjet je dobra infrastrukturna povezanost, a u tom području možemo koristiti fondove Europske unije. Otvoren je novi granični prijelaz kod Rastine, koji je Baju i Sombor približio za desetak kilometara. Sve su to koraci ka našoj boljoj suradnji«, kaže ravnatelj RPK Sombor Zoran Bulatović.

»Ceste i komunikacije jesu bitni za ova pogranična područja. Na raspolaganju su nam fondovi Europske unije i mi u Hrvatskoj pažljivo smo pratili što i kako radi Mađarska, tako da smo koristili neka njihova iskustva po pitanju prekograničnih projekata«, kazao je generalni konzul Hrvatske u Pečuhu Drago Horvat.

»Bez obzira što su nas granice ispresijecale, ljudi traže zajednički interes. Inače je hendikep pograničnih regija da su uvijek u drugom planu i zato je važno njihovo međusobno povezivanje bez obzira na granice. Nekada su rezultat tih susreta ljudska prijateljstva, nekada stvaranje međusobnog povjerjenja, nekada neki konkretni projekti. I drago mi je što ovo nije biletararni susret Srbija – Mađarska već i susret u koji je uključena i Hrvatska«, kazao je predsjednik Skupštine AP Vojvodine István Pásztor.

Želje poduzetnika

Susretu poduzetnika u Gari nazočili su mali proizvođači koji su ovaj skup vidjeli kao priliku da svoju proizvodnju unaprijede, koristeći iskustva drugih ili da eventualno prošire svoje tržište surađujući s novim partnerima.

»Sve je povezano. Novo tržište, nove tehnologije, investicije. Sve to nama jeste interesantno i to je razlog što sam prihvatio poziv za ovaj skup«, kaže vinar iz Riđice Radoslav Tripković.

»Nama je uvijek interesantno novo tržište, a i zašto ne neko partnerstvo kroz zajedničku proizvodnju. Imamo svi standard za izvoz prehrambenih proizvoda u EU tako da samo trebamo pronaći kvalitetnog partnera koji bi uložio u zajedničku proizvodnju ili partnera koji bi nam osigurao novo tržište«, kaže vlasnik proizvodnje prirodnih sokova iz Sombora Goran Gardijan.

Bankarski sektor svojim kreditima treba pratiti potrebe i želje gospodarstva, a pravi potezi bankara mogu poduprijeti rast gospodarstva.

»Ako se gospodarska aktivnost poveća za samo jedan posto, to automatski za sobom vuče povećanje gospodarskog rasta za 0,25 posto. Važno je zato da banke pronađu svoj ekonomski interes u osiguranju što povoljnijih kredita«, kazao je bankarski ekspert Radovan Jelašić.

Srbija na začelju

Po većini pokazatelja gospodarskog razvoja Hrvatska i Mađarska daleko su razvijenije zemlje od Srbije. U Mađarskoj i Hrvatskoj bruto domaći proizvod u 2018. godini iznosio je 16.504, odnosno 15.870 američkih dolara, dok je BDP u Srbiji lane bio 6.881 amaričkih dolara. U prvom polugođu ove godine BDP je u Mađarskoj povećan za 5,1 posto, Hrvatskoj 3,2, a u Srbiji 2,9 posto. U lipnju ove godine stopa nezaposlenosti u Mađarskoj bila je 3,5 posto, Hrvatskoj 7,1, a u Srbiji 10,3 posto. Zaposleni Mađari u prosjeku zarađuju 735 eura, u Hrvatskoj je taj prosjek 874 eura, a u Srbiji 456 eura. Ovi podatci navedeni su u materijalu koji je za ovaj susret pripremio Martin Kubatov. Interesantno je na susretu poduzetnika bilo čuti i na koje poticaje iz proračuna mogu računati mađarski poljoprivrednici. Tako ratari u Mađarskoj mogu računati na potporu po hektaru od 224 eura. Mladi poljoprivrednici, a tu se računaju oni do 40 godina, mogu dobiti još 67,9 eura po hektaru (za maksimalno 90 hektara). Osim te osnovne potpore, poljoprivrednici mogu računati i na druge vrste potpore iz proračuna koje se u ovisnosti od tipa proizvodnje kreću od 24, pa do 700 eura. Najmanja je potpora za ovce dojilje, a najveća za gajenje riže. Poljoprivrednicima iz Vojvodine zanimljivo je bilo čuti i da se za hektar šećerne repe dobiva potpora od 529 eura po hektaru, za uljarice 237 eura, za intenzivnu proizvodnju voća 408 eura po hektaru, te za muzne krave 324 eura po grlu godišnje.

Na prvom trojnom susretu poduzetnika iz Mađarske, Hrvatske i Srbije okupilo se stotinjak sudionika. Prvi korak je napravljen, a sada je na gospodarstvenicima da iskoriste informacije koje su dobili i kontakte koje su uspostavili.

Z. Vasiljević