Ne može ispod 40 dinara biti cijena suncokreta. Sve ispod toga je za nas proizvođače gubitak, smatra József Nagy* Minimalna cijena soje trebala bi biti 45 dinara, a za neku zaradu i 50 dinara. Priča se da će kukuruz biti 14 dinara, što je jako malo i mi se tu nikako ne možemo uklopiti. Mislim da bi kukuruz trebao biti najmanje 18-19 dinara po kilogramu, kaže Alen Firanj

Žetva suncokreta ovih dana je završena, a ono što je obilježilo ovogodišnju kampanju je niska otkupna cijena, kao i podatak da je suncokreta bilo zasijano tek oko 220.000 hektara. Početkom rujna počela je i žetva soje i vađenje šećerne repe.

Suncokret u minusu

U atarima Sombora i okolnih sela suncokret se sve manje sije, a u toj proizvodnji istrajavaju još samo proizvođači na gornjem terenu, odnosno u atarima Lemeša, Stanišića i Aleksa Šantića. Prosječan rod bio je između 3 i 3,5 tona po hektaru. I dok ratari prinosom i mogu biti zadovoljni, cijena je to što im i ove jeseni zadaje glavobolju, jer ponuda velikih otkupljivača od 29,5 dinara po kilogramu nije obradovala proizvođače. I ne samo da je cijena deprimirala ratare, već su uz to cjenik za otkup ovogodišnjeg roda dobili tek kada su kombajni uveliko bili u njivama, što znači da su suncokret predavali blanko, bez poznate otkupne cijene.

»Ne može ispod 40 dinara biti cijena suncokreta. Sve ispod toga je za nas proizvođače gubitak. Zato sam ja i odustao od sjetve suncokreta. I ne samo ja. Mnogi proizvođači su, baš zbog niske cijene koja godinama prati ovu uljaricu, suncokret izbacili iz svoje sjetvene strukture«, kaže poljoprivrednik iz Lemeša József Nagy.

A sunovrat cijene suncokreta krenuo je od 2013. godine. Tada su ratari za ovu uljaricu dobivali 55 dinara po kilogramu. Samo godinu dana poslije ona je pala na 24 dinara, a narednih nekoliko godina kretala se između 30 i 32 dinara. I kako je padala cijena suncokreta, tako su se smanjivale i zasijane površine, pa je proljetos posijano 220.000 hektara, što je za 20.000 hektara manje nego prošle godine.  »Kod suncokreta je problem što mi proizvođači nemamo uvjeta za čuvanje. Dakle, odmah s njiva rod predajemo otkupljivačima«, kaže poljoprivrednik iz Aleksa Šantića Žarko Vlainić.

I čekaju onda ratari da saznaju po kojoj cijeni će im rod biti plaćen. A to čekanje obično potraje nekoliko tjedana uz izgovor da se čeka formiranje cijene suncokreta na svjetskom tržištu. Ukrajina i Rusija su najveći proizvođači, a kako kod njih usjevi sazrijevaju kasnije, domaći ratari čekaju da se završi žetva suncokreta u tim zemljama i tek tada se pravi račun za isplatu domaćeg roda. I ove godine taj račun na štetu je onih koji proizvode.

Soja podbacila

Početkom rujna počela je i žetva soje iz najranijih grupa zrenja. Iako se za ovo ljeto ne može reći da je bilo sušno, za soju ipak nije bilo dovoljno kiše, a najveći je problem što dovoljno oborina nije bilo u najznačajnijim fazama razvoja soje.

»Travanj i svibanj bili su sušni, a onda su došle jake vrućine. Zato na stabljikama soje skoro i da nema mahuna s četiri zrna, a i razmak između mahuna je veći nego obično«, kaže Joakim Dudaš, poljoprivrednik iz Ruskog Krstura.

»Za razvoj soje jako je bitan i posljednji mjesec pred žetvu, a ni tada za soju nije bilo dosta padalina. Sve to utjecat će da prinos soje bude na nivou prosječnog roda, što znači da se prošla, rekordna, godina neće ponoviti«, kaže savjetodavac u PSS Sombor Jelena Ivan.

»Minimalna cijena soje trebala bi biti 45 dinara, a za neku zaradu i 50 dinara. Priča se da će kukuruz biti 14 dinara što je jako malo i mi se tu nikako ne možemo uklopiti. Mislim da bi kukuruz trebao biti najmanje 18-19 dinara po kilogramu«, kaže poljoprivrednik iz salaša Nenadić Alen Firanj.

Ono što je realnost jest cijena soje od 35 do 37 dinara, što je na nivou prošlogodišnjih otkupnih cijena. Trgovcima i prerađivačima na ruku ide to što zaliha ima dosta, pa soja neće biti tražena roba, što za posljedicu ima cijenu koja je ostala na nivou lanjskog otkupa. Zaliha ima i kod kukuruza, a očekuje se i dobar rod ove jeseni, pa će i cijena kukuruza biti niska. Procjenjuje se oko 13,5 dinara za kilogram.

Z. V.