Intervju Intervju

Prošlost može donijeti energiju za budućnost

Povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mladež i sport Tibor Navracsics ove je godine bio osobni pokrovitelj Dužijance u Subotici. Ovaj mađarski političar i znanstvenik rođen u Veszprému, hrvatskog je porijekla te je zahvaljujući hrvatskom kulturnom krugu u Budimpešti među kojima istaknuto mjesto ima Marin Skenderović rodom iz Subotice saznao za Dužijancu i odazvao se pozivu da bude pokrovitelj. Navracsics je član vladajuće stranke Fidesz i u svojoj je karijeri obnašao visoke dužnosti te je bio ministar vanjskih poslova i trgovine i prethodno ministar pravde i javne uprave. Također je i doktor znanosti, te je na Sveučilištu Eötvös Loránd voditelj odjela za komparatistiku, a zahvaljujući poznavanju hrvatskog i srpskog jezika je pisao i brojne članke i analize o bivšoj Jugoslaviji.

Ponosi se i svojim hrvatskim korijenima zbog čega je u kasnijem dobu i naučio hrvatski jezik, te kada je u mogućnosti odlazi na mise na hrvatskom jeziku u Budimpešti i na kulturne događaje koje organiziraju Hrvati u Mađarskoj. S povjerenikom Navracsicsem smo razgovarali tijekom njegovog boravka u Subotici na središnjoj proslavi Dužijance.

Bili ste osobni pokrovitelj Dužijance, što Vas je motiviralo da se odazovete pozivu i budete pokrovitelj?

Prošle godine smo proslavili Europsku godinu kulturne baštine i naslijeđa i zato sam smatrao kako bi bilo dobro da budem pokrovitelj Dužijance, jer je ova manifestacija jedna značajna svečanost i europske baštine i regionalne baštine i svečanost hrvatske manjine u Vojvodini.

S obzirom na to da ste europski dužnosnik, recite nam obraća li i u kojoj mjeri Europska unija pažnju na kulturnu baštinu nacionalnih manjina?

Budući da je po mom mišljenju europski identitet određena kompozicija lokalnih, regionalnih i nacionalnih tradicija i identiteta i svečanost kao što je Dužijanca je značajna ne samo kao lokalna, regionalna i nacioanlna svečanost već je istovremeno značajna i kao dio europskog identiteta.

Održan je i sastanak u Hrvatskom nacionalnom vijeću, o čemu ste razgovarali?

Na sastanku u HNV-u kojem su nazočili predstavnici Vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca razgovarali smo o preprekama u svakodnevnom životu hrvatske manjine u Vojvodini, Srbiji i kako u procesu proširenja Europske unije ovi problemi etničkih i nacionalnih manjina mogu igrati neku ulogu.

Kako Vi vidite položaj manjina ovdje i općenito u EU?

Tijekom procesa proširenja položaj etničkih i nacionalnih manjina može biti značajniji faktor. To ovisi od članica država, ali također i od Europskog parlamenta na primjer. Mislim da Minority SafePack Initiative, koji je nova inicijativa europskih građana može imati značajniju ulogu u ovom procesu.

Često se govori o europskim standardima za manjine dok drugi tvrde kako europski standardi za manjine ne postoje, nego svaka država uređuje ovu problematiku na svoj način.

Postoje, ali to su standardi Vijeća Europe, i to je drugačija institucija od Europske unije. EU je jedna zajednica gospodarska, ekonomska i stoga prava etničkih i nacionalnih manjina do sada nisu igrale toliko značajnu ulogu, ali će možda u budućnosti to biti jedno od najznačajnijih pitanja.

Na trgu prigodom predaje kruha gradonačelniku ste rekli da ćete pokušati utjecati da se Dužijanca izdigne iznad lokalnih, regionalnih i nacionalnih okvira. Kako ćete to učiniti?

Ja ću razgovarati sa zastupnicima Europskog parlamenta i lobirati tamo i mogu pomoći hrvatskoj manjini ovdje u Vojvodini da se predstave efikasnije na eruopskoj razini.

U svezi priznavanja Dužijance kao nematerijalne baštine što možete učiniti?

U EU imamo samo Europian Heritage Label koji je skromno odlikovanje za kulturnu baštinu, ali UNESCO je mnogo značajniji u ovom procesu.

Za ovih pet godina, koliko ste europski povjerenik, što biste izdvojili kao najznačajniji događaj?

Najznačajniji je možda novac, kao i uvijek, i to što možemo povećati proračun Erasmus dvostruko. I to je možda najveći uspjeh. U ovaj projekt je uključena i Srbija.

Član ste vladajuće stranke u Mađarskoj, FIDESZ. U posljednje vrijeme je bilo rasprava i sukobljavanja oko politike FIDESZ-a i Europske pučke stranke.

Ja sam bio u jako delikatnoj poziciji, jer sam bio između Europske komisije i mađarske vlade u ovom konfliktu. Tradicionalno sam, uvijek kažem, jedan od najbližih političara Fidesza do Europske pučke stranke. To znači da sam u konfliktnoj poziciji u ovome momentu, ali nadam se da će se to razriješiti.

Kako inače gledate na konflikt između EU i nacionalnih država, njihovih identiteta i suvereniteta.

Ne mislim da postoji takav konflikt. Tamo su federalisti u europskim institucijama, ali su isto i suverenisti i ima jedna velika rasprava o budućnosti Europe na europskoj razini ali ne postoji takav konflikt između nacionalne države i europskih isntitucija. Mislim da se radi o ideološkom konfliktu o budućnosti Europe.

Najviši dužnosnici Mađarske i Srbije govore da između ove dvije države nisu nikada bili bolji odnosi.

Da, to je istina.

Kako je do toga došlo? Kako su se razriješili stari sporovi?

Ja ne znam točno, ali sam jako ponosan da sam prvi korak pravio i ja kad sam bio u Novom Sadu na komemoraciji žrtava Racije 2013. godine s tada vicepremijerom Aleksandrom Vučićem i mislim da je to bio prvi značajan korak u poboljšanju međusobnih odnosa. Također je na ekonomskom terenu pruga Budimpešta – Beograd veoma važna investicija.

A kakvi su danas odnosi s Hrvatskom?

Mislim da su tradicionalno dobri, ali imamo i neke sukobe u gospodarstvu, najznačajnije je oko Mola. Ali tradicionalno su Hrvati i Mađari prijatelji. I osam stotina godina su bili u zajedničkoj državi.

Vi ste hrvatskog podrijetla. Koliko to Vama znači, osjećate li se pripadnikom manjine ili se smatrate Mađarem?

Ja nisam pripadnik manjine, jer su moji roditelji bili asimilirani tako da sam morao naučiti opet hrvatski jezik. To znači da sam Mađar po identitetu, ali sam jako povezan s hrvatskom kulturom i nacijom.

Kako ste učili hrvatski jezik?

Na Otvorenom sveučilištu.

Znači, uložili ste trud da naučite hrvatski, jer Vam je to bilo važno kao dio identiteta. Zašto mislite da je važno imati svijest o vlastitom podrijetlu?

Jer prošlost može donijeti energiju za budućnost. Ako imate identitet i znate svoju prošlost, tada možete napraviti sve.

Profesor ste na sveučilištu ELTE i pisali ste radove o srednjoj i istočnoj Europi.

Na sveučilištu predajem komaparatistiku i srednje i zapadnoeuropske političke sustave. Pisao sam članke o hrvatskoj državnosti i demokratskoj tranziciji, a sada možemo napraviti komparatistike unutar Europske unije. Mislim da proces proširenja može donijeti nove aspekte ovog procesa i sada se i zapadni Balkan, Srbija i Crna Gora mogu uključiti u ove studije.

Kako vidite proces proširenja i brzinu kojom će Srbija ući u EU?

Srbija je jedan od najistaknutijih kandidata ovog procesa proširenja i članica je država Erasmus plusa, i to je dobar uvod za punopravno članstvo. Mislim da će se to dogoditi idućih godina.

Razgovarala: Jasminka Dulić

 

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay