Tema Tema

Vlastitim snagama do pomaka

Od rujna će u školske klupe sjesti 18. generacija učenika koja će nastavu pohađati na hrvatskom jeziku. Pitanje izrade, odobravanja i financiranja izrade udžbenika aktualno je svih godina koliko postoji nastava na hrvatskom jeziku. Iako je to obveza države, dio poslova preuzelo je na sebe Hrvatsko nacionalno vijeće iz jedinog razloga, a to je da učenici imaju udžbenike.

Po riječima predsjednice Odbora za obrazovanje Margarete Uršal financiranje udžbenika za jednu godinu Hrvatsko nacionalno vijeće košta oko 2,2 milijuna dinara i ta sredstva sami moraju osigurati. »HNV nema sredstava u proračunu za ovu namjenu i svake godine tražimo pokrovitelje. Do sada je to bio Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Od 2017. zbog reforme u obrazovnom sustavu RS pojavila se potreba za dodatnim financiranjem novih programa nastave i učenja za što država nije osigurala dovoljno sredstava kako bi reforma bila cjelovita i podjednaka za sve nastavne jezike. Hrvatsko nacionalno vijeće je sredstva za kurikularnu reformu osiguralo iz Republike Hrvatske, dok nas je Republika Srbija za ovaj izazov ograničila i vremenom i financijama. Najprije se trebaju iznaći sredstva za izradu programa nastave i učenja, nakog čega se kreće u procedure izrade i odobrenja udžbenika, što praktično implicira da obrazovnu reformu nije moguće pratiti ako ne osigurate potreban novac. Tražili smo pomoć od Grada Zagreba, a imamo naznake da će nam Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurati potrebna sredstva«, kaže Margareta Uršal.

Sve o svom trošku

Dakle, domicilna država bi trebala osigurati sredstva i za izradu programa i udžbenika. No, to smo čuli i prije skoro 18 godina. Prema riječima predsjednice Odbora za obrazovanje, nije upitno hoće li Hrvatsko nacionalno vijeće platiti udžbenike umjesto roditelja, nego je problem što ne postoji mogućnost na vrijeme sve izraditi. »To je problem koji bi trebala država rješavati. Tu možemo dodati i prijevod pedagoške dokumentacije, javnih isprava i dokumenata koji prate obrazovanje na hrvatskom jeziku. Sve je to također urađeno o trošku HNV-a, jer država nije imala resursa za prevođenje« pojasnila je Uršal. Na pitanje kakav su odgovor dobili od države po ovome pitanju, kaže kako ovoga puta nisu niti tražili odgovor jer su rokovi bili prekratki i nisu mogli dozvoliti da djeca nemaju svjedodžbe na kraju školske godine, a trebaju se upisati u srednju školu. »Jednostavno smo morali osigurati novac, jer je to bilo od izuzetne važnosti za našu djecu. Tijek reforme obrazovanja je takav da u najboljem slučaju nacionalne manjine imaju sve potrebne udžbenike tek s godinu dana zakašnjenja. Prošle godine smo bili prva nacionalna manjina koja je imala udžbenike za pete razrede u rujnu. U susret nam je izašla izdavačka kuća BIGZ koja je prihvatila tiskanje nisko tiražnih udžbenika, te nismo morali taj posao raditi u Centru za niskotiražne udžbenike, koji je tada bio u začetku.«

Udžbenici izuzetne kvalitete

Problemi oko udžbenika poznati su tijekom svih ovih godina, no u proteklim godinama urađeno je vlastitim snagama puno. Zapravo, danas u nastavi na hrvatskom jeziku imamo udžbenike koji zadovoljavaju sve stručne kriterije. »Veoma smo ponosni na odabir udžbenika, na naše programe i na ljude koji sudjeluju u stvaranju i kreiranju programa i udžbenika, jer su udžbenici hrvatskog jezika za drugi razred, kao i komplet za hrvatski jezik za 6. razred proglašeni za udžbenike izuzetne kvalitete, što znači da je po stručnim kriterijima udžbenik za primjer drugima«, kaže sugovornica. Osim što radi na izradi udžbenika, HNV nastoji i osigurava udžbenike za sve razrede osnovne i srednje škole.

Od ove godine je prisutna još jedna novina, udžbenici u nastavi na hrvatskom jeziku ne vraćaju se više u škole nego u Hrvatsko nacionalno vijeće, počevši od 19. kolovoza, uz roditeljsku donaciju od 1.000 dinara. Iako je to, ako imamo u vidu da za komplet udžbenika roditelji trebaju izdvojiti od 9.000 pa čak do 17 000 dinara, mala svota valja objasniti zašto je to uvedeno. »To je simbolična participacija roditelja, stare udžbenike ćemo reciklirati, a one koji su u dobrom stanju vratiti u uporabu. Radne bilježnice će biti nove, ali udžbenici se mogu koristiti ponovno. Tako ujedno i učimo djecu čuvati udžbenike, jer netko dolazi poslije nas, odnosno njih. Oni koji unište udžbenike će snositi neki dodatni trošak. To se uglavnom odnosi na učenike viših razreda, jer u nižim razredima su skoro svi udžbenici i radni. U višim razredima, nema razloga da se udžbenici poput povijesti, biologije ili kemije ne mogu ponovno koristiti, a tih 1.000 dinara bit će utrošeno na djecu za druge aktivnosti«, kaže naša sugovornica.

Još jedna novina je da će ove godine svi prvaši hrvatskih odjela na teritoriju Subotice, 2. rujna u 18 sati, imati svečani prijem u Hrvatskom nacionalnom vijeću kada će dobiti nove udžbenike i poklon bon u vrijednosti od 10.000 dinara. Za učenike OŠ 22. oktobar u Monoštoru prijem prvaša će biti tijekom prijepodneva kada će ih posjetiti predstavnici HNV-a, a također će im tada biti dostavljeni udžbenici, reversi, kao i bonovi za prvaše.

Mišljenje sredine

Iako se u sklopu obrazovanja na materinjem, hrvatskom jeziku roditeljima i djeci nude brojne pogodnosti još uvijek ima onih koji se dvoje oko upisa, ali ove godine je broj novoupisane djece duplo veći u odnosu na prethodnu godinu. Postojala je inicijativa za otvaranje odjela u Sonti i Žedniku, te vrtića u Monoštoru ali se nije odazvao dovoljan broj zainteresiranih. Na pitanje koji je razlog tome, naša sugovornica je odgovorila: »Neki moji generalni zaključci oko upisa su da oni koji su svjesni svog nacionalnog identiteta ne dvoje. Roditelji u nacionalno mješovitim brakovima imaju dilemu gdje upisati dijete, a često im je važno da vide tko će još upisati dijete, tako da možemo reći da na upis u vrtiće i škole na hrvatskom jeziku utjecaj ima i mišljenje sredine. Kao pedagoginja, često kažem da prijatelji iz vrtića nisu prijatelji za cijeli život, a roditelji žele da dijete bude u odjelu s nekim poznatim, smatraju da je to neka sigurnost«.

Stoga se događa da u nekim školama ima veći broj, a u nekim manji, jer iako po mjestu stanovanja pripadaju jednoj školi, roditelji često djecu upisuju u dalju školu zbog prijatelja iz vrtića.

Nerijetko se događa i da roditelji kada upisuju djecu u osnovnu školu, upišu ih u srpski razred zbog okoline i mišljenja drugih, a djeca koja se upisuju u srednju školu, kada sami odlučuju, upisuju se u odjel na hrvatskom. »Ova generacija osmaka bila je malobrojna i bio je upitan broj upisanih u Gimnaziju, ali imamo upisanih 16 učenika, a od toga 9 iz Tavankuta«, kaže Uršal.

Isprazno obećanje

Kada su u pitanju udžbenici u srednjim školama, situacija je nepromijenjena. Još uvijek ih nema. Naime, još 2017. godine u prosincu na sastanku na kom su sudjelovali ministrica znanosti i obrazovanja Hrvatske Blaženka Divljak i ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević dogovoreno je kako će učenici koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku u Gimnaziji imati digitalne udžbenike. Od tada pa do danas, kako je rekla naša sugovornica, nisu niti vidjeli niti čuli ništa o digitalnim, pa ni tiskanim udžbenicima.

»Na stručnom skupu u Dubrovniku, dogovorili smo donaciju udžbenika za srednje škole iz Republike Hrvatske preko predsjednice Udruge učeničkih domova republike Hrvatske prof. Ljubice Banović. Sve one udžbenike koje možemo koristiti i koji se u većoj mjeri poklapaju s našim programima, će srednjoškolci i dobiti. Oni također dolaze u spomenutom razdoblju po udžbenike i ne plaćaju ništa, jer nemaju zvanično odobrene udžbenike«, kaže Uršal.

Nameće se pitanje hoće li profesori koristiti te udžbenike ili će i dalje koristiti literaturu na srpskom jeziku, što je bio slučaj u pojedinim školama. Uršal naglašava kako u suradnji s Ministarstvom prosvete od rujna planiraju pokrenuti inicijativu obilaska škola i odjela u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku radi unapređivanja iste. Istaknula je kako je ovo izuzetno važno, jer ako djeca pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, morat će polagati i državnu maturu na hrvatskom jeziku. »Državna matura je veliki i ozbiljan projekt Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i u HNV-u smo veoma odgovorno i racionalno pristupili izradi i pripremi materijala u suradnji sa Zavodom za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i u narednom periodu intenzivirati ćemo komunikaciju s Ministarstvom kako bi nastava na hrvatskom u srednjim školama bila još kvalitetnija, a naši učenici spremniji da se suoče s izazovom koji se zove Državna matura«, kaže Uršal.

Iz donacije osigurani su udžbenici i za Medicinsku srednju školu, te je sva stručna literatura proslijeđena školi gdje će se profesori odlučiti za pojedine udžbenike, koji će u narednom periodu biti pribavljeni u potrebnom broju. Za Politehničku školu je osiguran udžbenički komplet za hrvatski jezik i književnost, a radi se i na pribavljanju odgovarajućih udžbenika za matematiku.

Brojke na terenu

Na teritoriju Grada Subotice nastava na hrvatskom jeziku će se od rujna odvijati u već poznatim školama: OŠ Ivan Milutinović, gdje ima 17 upisanih prvaša, te još 2 učenika u područnoj školi u Maloj Bosni. U OŠ Matko Vuković ove godine ima 5 upisanih, a u OŠ Vladimir Nazor u Đurđinu upisano je dvoje učenika, koji će biti u kombiniranom odjelu s 2. i 4. razredom. U OŠ Pionir u Žedniku, je upisano 2 učenika na hrvatskom jeziku što nije dovoljno za otvaranje samostalnog odjela te je preporučeno roditeljima da ih upišu u prvu najbližu školu. Izvan Subotice, u OŠ 22. oktobar u Monoštoru u prvom razredu ima pet učenika.

Kada je u pitanju srednja škola, i ove godine su otvoreni profili u Gimnaziji Svetozar Marković – opći smjer, gdje je upisano 16 učenika, u srednjoj Politehničkoj školi na smjer tehničar grafičke dorade upisano je osmero učenika, dok je u srednjoj Medicinskoj školi, smjer medicinska sestra-tehničar upisano 26 učenika.

Kako bismo zaokružili cijeli obrazovni sustav na hrvatskom, važno je istaći i vrtićke skupine.

U Đurđinu u sklopu škole u vrtićkoj skupini, ima 12 djece koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, dok je u vrtiću Petar Pan u Tavankutu 11 djece. Vrtići Marija Petković Sunčica i Biser broje 55, odnosno 21 dijete. Ali ove godine izgubljena je jedna skupina na hrvatskom jeziku, i to u vrtiću Bambi u Maloj Bosni. O čemu je riječ? Roditelji su pokrenuli inicijativu da se u ovome vrtiću, čije se prostorije nalaze u OŠ Ivan Milutinović, otvori cjelodnevni boravak, što znači od 5.40 do 16.40 sati, što bi mještanima puno značilo, osobito roditeljima koji su uposleni. Skupina bi bila mješovita, srpsko-hrvatska, a s obzirom na to da tamo već postoji infrastruktura, samo je bilo potrebno doraditi objekt uz minimalna ulaganja, za što je postojala i dobra volja mještana. O ovome je bilo riječi i na sastanku s gradonačelnikom Subotice Bogdanom Labanom, a kako je Margareta Uršal rekla i s ravnateljem PU Naša Radost Nebojšom Markezom. Međutim, nije bilo sluha za ovu inicijativu, pa je Mala Bosna ostala uskraćena za cjelodnevni boravak, kao i za skupinu na hrvatskom jeziku, te je ostala samo skupina na srpskom jeziku i to u poludnevnom boravku.

Čeka se osnivanje Školskog centra

Mnogi roditelji rješenje oko malobrojnih odjela vide u Hrvatskom školskom centru, a ono što se čeka je donošenje odluke Grada Subotice o izmjeni školske mreže.

»Hrvatsko nacionalno vijeće je početkom ove kalendarske godine dostavilo svu potrebnu dokumentaciju, kako Pokrajinskoj tako i lokalnoj administraciji. Budući da je predviđeno da unutar Hrvatskog školskog centra funkcioniraju tri obrazovne razine, od vrtića, preko osnovne, do srednje škole, nužno je da se u mreži ustanova koje definiraju popis navedenih obrazovnih razina, predvidi postojanje Školskog centra u dokumentima« kazao je član multiresorne radne skupine za osnutak Školskog centra Darko Sarić Lukendić i pojasnio kako su stručne službe Autonomne Pokrajine i Vlada AP Vojvodine već pripremile potrebnu dokumentaciju i donijele akt za srednje škole. Međutim, lokalna samouprava Grada Subotice još uvijek nije donijela akt o izmjeni mreže za osnovnu školu i vrtiće. »U nekoliko navrata smo aktualizirali ovu temu, a to je bila i tema na sastanku s gradonačelnikom. Nažalost, do sada se to još nije uradilo i tu je točka zastoja. Ovih dana trebamo imati sastanak s predstavnicima administracije AP Vojvodine vezano za dalje korake koji nas čekaju na planu osnutka Hrvatskog školskog centra« kaže Sarić Lukendić. 

Željka Vukov

 

 

ANTRFILE

 

Udžbenici za 2. i 6. razred

 

Za drugi i šesti razred, koji rade po novom planu i programu obrazovanja i koji imaju nove udžbenike, najavljeno razdoblje preuzimanja za sada ne važi, jer su ti udžbenici još u proceduri odobravanja u Pedagoškom zavodu Vojvodine. Riječ je o proceduri kroz koju prolaze sva nacionalna vijeća. »Udžbenici za drugi i šesti razred su prevedeni, prošli su korekturu i trenutačno se nalaze u proceduri odobravanja u Pedagoškom zavod Vojvodine. Čim budu odobreni, čemu se nadamo što prije, idu na tiskanje u BIGZ i tada će ih roditelji moći preuzeti i vratiti stare knjige«, kaže Uršal. Također se nada kako će se sve raditi po ubrzanoj proceduri, s obzirom na to da su ove godine prvi puta u sustavu pregledanja i odobravanja udžbenika prisutni stručni suradnici PZV-a iz hrvatske zajednice.

Za sve ostale razrede vrijedi da se knjige vraćaju u Hrvatsko nacionalno vijeće i preuzimaju nove u od 19. do 30. kolovoza od 12 do 18 sati.

 

Antrfile 2

Prva potvrda s Lektorata

Prošle godine otvoren je Lektorat hrvatskog jezik i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a ove godine je prva skupina polaznika i položila sve ispite. Po riječima Margarete Uršal ovih dana je stigla i prva potvrda s Lektorata, a prva učiteljica koja je dobila potvrdu o stručnosti je Marica Skenderović.

 

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay