Tema Tema

Umjesto poštivanja zakona politička arbitrarnost

Javna rasprava o Nacrtu odluke o financiranju nacionalnih vijeća na teritoriju Grada Sombora, koja je trajala od 17. srpnja do 5. kolovoza, pa i sama završnica javne rasprave prošla je bez sudjelovanja Hrvatskog nacionalnog vijeća. Za razliku od ostalih nacionalnih vijeća koja imaju pravo na sredstva iz proračuna Grada Sombora jedino predstavnici HNV-a nisu nazočili završnici javne rasprave.

U tekstu koji smo objavili u prošlom broju Hrvatske riječi rekli ste da o pripremi Odluke i javnoj raspravi niste bili ni obavješteni. Čiji je to propust: lokalne vlasti koja je pripremala Odluku ili predstavnika hrvatske zajednice u Savjetu za međunacionalne odnose gdje je Nacrt odluke prezentiran prije javne rasprave, na sjednici kojoj je nazočio i Antun Borovac iz hrvatske nacionalne zajednice?

Najprije, pitanje dobre prakse jest uključiti sve zainteresirane strane u proces donošenja odluka. To je ujedno način da se osigura društveni i javni konsenzus po određenom pitanju. Uključivanjem svih zainteresiranih strana u proces donošenja odluke osigurava se kvalitet donijetih odluka kao i bolja percepcija zakonodavca u javnosti. Na ovaj način svoju ulogu u javnom procesu razumiju tijela koja donose odluke u državama razvijene demokracije. Ostavimo li po strani dobru praksu, na koju ćemo ovdje, čini se, još malo pričekati, osvrnut ću se na odredbe Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koje u članku 10., stavak 1., točka 10. doslovno kaže sljedeće: »nacionalno vijeće (…) sudjeluje u pripremi zakona i drugih propisa i inicira donošenje odnosno izmjene i dopune zakona i drugih propisa kojima se uređuju Ustavom garantirana prava nacionalnih manjina u području kulture, obrazovanja, obavještavanja i službene uporabe jezika i pisma«. Dalje, člankom 25., stavak 2. Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, stoji: »Prije razmatranja i odlučivanja o pitanjima iz područja iz članka 2. ovog zakona, tijela iz stavke 1. ovog članka zatražit će mišljenje nacionalnih vijeća«. Dakle, postoji jasno i nedvosmisleno utvrđena obveza nadležnog tijela da zatraži mišljenje nacionalnog vijeća, što ovdje nedvosmisleno nije učinjeno, te da (nacionalno vijeće, prim. a.) sudjeluje u pripremi izmjena i dopuna zakona i drugih propisa, što je također propušteno. U oba ova slučaja subjekt jest nacionalno vijeće, a ne član Savjeta za međunacionalne odnose pri lokalnoj samoupravi. Drugo je, naravno, pitanje je li Antun Borovac u svojstvu člana Savjeta za međunacionalne odnose trebao o pomenutom pitanju izvijestiti Hrvatsko nacionalno vijeće. Ovo pitanje bit će tema rasprave unutar nadležnih hrvatskih institucija, no to ni u kom slučaju ne abolira od odgovornosti Grad Sombor.

U prošlom broju Hrvatske riječi kazali ste da HNV ima niz primjedi na Nacrt Odluke o financiraju nacionalnih vijeća iz proračuna Grada Sombora. Može li se reći da je ključna primjedba to što se mimo Zakona o nacionalnim vijećima uvodi dodatni kriterij koji praktički omogućuje još jednoj nacionalnoj zajednici da se financira iz ovih sredstava?

Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina doslovce utvrđuje samo tri kriterija za dodjelu sredstava iz proračuna jedinice lokalne samouprave nacionalnim vijećima. Odredbe su to članka 115., stavak 6. koje ovdje citiram:

»Sredstva iz stavka 1. ovog članka koja se osiguravaju u proračunu jedinice lokalne samouprave raspoređuju se u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave nacionalnim vijećima koji:

1) imaju sjedište na teritoriju jedinice lokalne samouprave;

2) predstavljaju nacionalne manjine koje u stanovništvu jedinice lokalne samouprave dostižu najmanje 10 posto od ukupnog stanovništva;

3) predstavljaju nacionalne manjine čiji je jezik u službenoj uporabi na teritoriju jedinice lokalne samouprave«.

U točno preciziranim kriterijima posve je jasno da nema prostora za kreativnost i političku arbitrarnost. Ova je pak odluka za nas Hrvate sadržinski dodatno sporna iz još jednog razloga. Naime, četvrti kriterij koji je u Nacrtu Odluke Grad Sombor odlučio uvrstiti izravno otvara prostor da sredstva budu dodijeljena i Nacionalnom vijeću Bunjevaca (nehrvata), koji inače na sredstva ne bi imali pravo. Četvrti je kriterij ugrađen samo i isključivo za potrebe osiguravanja dodatnih sredstava za rad Nacionalnog vijeća Bunjevaca (nehrvata). Ovakva praksa državnog protežiranja Bunjevaca nehrvata izravan je pokazatelj miješanja Republike Srbije u identitetski spor bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca nehrvata. O spornom dijelovanju institucija Republike Srbije na identitetskom planu već je i ranije bilo dosta riječi, na što godinama ukazuje i Hrvatsko nacionalno vijeće.

Nacrtom odluke definirano je na koji način će sredstva biti raspodijeljena unutar nacionalnih zajednica koja će na njih imati pravo. Od ukupno milijun dinara polovicu tih sredstava dobit će mađarska zajednica. Hrvatska zajednica pak 200.000 dinara. Iako je prema popisu Mađara u Somboru 9.874, a Hrvata 7.070.

Točno, ovo je još jedan primjer političke arbitrarnosti, odnosno namjenskog krojenja odluke za konkretnog primatelja. Ne postoji niti jedan logični razlog da se »najbrojnijoj manjini« opredijeli izravno 25 posto sredstava, a da se onda ostatak raspodjeljuje po nekakvim kriterijima na sve, uključujući i »najbrojniju manjinu« koja je već u prvom dijelu dobila 25 posto sredstava od ukupne mase. Dodatno je pitanje zašto se u obzir uzima »sudjelovanje u upravljanju ustanovama i institucijama u području kulture i obrazovanja«, na što izravno ima utjecaja Skupština Grada Sombora, umjesto da se, na primjer, boduje postojanje cjelovite nastave na jeziku nacionalne manjine te broj i kvaliteta manifestacija koje kao doprinos kulturnom životu lokalne samouprave realizira pojedina manjina.

Brojna se pitanja ovdje nameću, a »tragovi prstiju političkog miješanja su više nego vidljivi«, stoga sam slobodan reći kako je osim hvale vrijedne intencije Grada Sombora da se ovim pitanjem uopće pozabavi, sve ostalo u svezi s ovom Odlukom upitno.

S obzirom na iznešeno koji će biti vaši sljedeći koraci, jer Nacrt Odluke treba proći Gradsko vijeće i Skupštinu grada? Može li se sada još što učiniti?

Izmjene su, još uvijek, dakako moguće, pa nam tako ostaje da izrazimo nadu kako će, temeljem i ovih konstruktivnih kritika, prijedlog Odluke prije konačnog usvajanja biti upodobljen sa Zakonom i lišen političke arbitrarnosti u dijelu kriterija za raspodjelu sredstava, na korist prije svega svih građana Grada Sombora. Ne bude li to slučaj, Hrvatsko nacionalno vijeće razmotrit će daljnje mogućnosti djelovanja na planu zaštite interesa Hrvata i hrvatske zajendice u Srbiji.

Rješenja o utrošku sredstava potpisivat će gradonačelnica Sombora, a tražit će se mišljenje Savjeta za međunacionalne odnose. Shodno tome, očekujete li ubuduće bolju suradnju s predstavnikom hrvatske zajednice u ovom tijelu?

Savjet za međunacionalne odnose odgovara za svoj rad Skupštini Grada Sombora, koja je i imenovala članove Savjeta. U tom smislu oni moraju postupati po Odluci o raspodjeli sredstava, bez obzira je li ona zakonita ili ne, tako da, čini se, oni se po ovom pitanju ne pitaju mnogo.

Zlata Vasiljević

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay