Tema Tema

Zrcalo odnosa

Hrvatska i Srbija su i ove godine obilježile 24. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja. Svaka na svoj način, kao dan pobjede i dan žalosti. U obje su države organizirani skupovi tim povodom. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu u ponedjeljak je počelo središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Dva dana ranije ranije premijer Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, poručivši da se danas u uređenoj Hrvatskoj, koja će u prvoj polovici 2020. predsjedati EU, »s ponosom i posebnim pijetetom prisjećamo svakoga života i žrtve utkane za slobodu Hrvatske«, poručio je Plenković koji je u ime Vlade i osobno, hrvatskim braniteljima čestitao njihov dan, a svim Hrvaticama i Hrvatima u domovini i diljem svijeta i svim sugrađanima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

»Tog je 5. kolovoza 1995. u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen najveći dio okupiranih hrvatskih teritorija, što je donijelo slobodu i mir domovini. U svega četiri dana oslobođen je najveći dio okupiranih područja Hrvatske. Grad Knin, jedno od sjedišta hrvatske državnosti, vraćen je u ustavni poredak suverene, samostalne i međunarodno priznate Hrvatske, a omogućen je i prekid opsade Bihaća, kao i oslobađanje velikog dijela Bosne i Hercegovine«, napisao je među ostalim premijer.

»Zahvaljujući Oluji«, dodao je, »hrvatsko je vodstvo, uz pomoć Ujedinjenih naroda, osiguralo i mirnu reintegraciju Vukovara i cijelog hrvatskog Podunavlja, čime je 1998. konačno ostvarena cjelovitost hrvatskog državnog teritorija. Tisuće prognanih vratili su se svojim domovima, a trajni je mir omogućio postupnu obnovu, revitalizaciju i izgradnju zemlje.«

Čestitke je uputila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, naglasivši kako je Hrvatska pobjedom u Oluji dosanjala svoj povijesni san slobodne i neovisne Hrvatske i postala punopravni član međunarodne zajednice.

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je prošle subotu u Glini, gdje je otkrila spomenik Franji Tuđmanu da je Hrvatska radi mira i budućnosti puno toga oprostila, ali ratne zločine mora istražiti i procesuirati. »Radi mira i budućnosti oprostili smo puno toga, ali ratne zločine moramo istražiti i procesuirati, to je dug hrvatske države žrtvama«, rekla je predsjednica.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković također je uputio čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Jandroković smatra da je 24 godine od pobjede, »naša obveza čuvati vrijednosti Domovinskog rata putem osnaživanja svekolikog razvoja naše domovine. Prije svega, njezine unutarnje stabilnosti i sigurnosti građana, gospodarskog rasta i razvoja, uz zapošljavanje, pravne i socijalne izvjesnosti, društvene pravednosti, solidarnosti i uključenosti, znanja i demografske vitalnosti. Pritom je naša posebna odgovornost briga o mladima kako bismo im osigurali obrazovne, gospodarske i druge prilike koje će im omogućiti da ostvare u Hrvatskoj svoje uspješne poslovne i obiteljske priče, zaključio je Jandroković.

U nedjelju, 4. kolovoza, izaslanici državnog vrha na Mirogoju povodom Dana pobjede i Dana hrvatskih branitelja položili su vijence i zapalili svijeće kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i na zajedničkoj grobnici neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u nedjelju u Krušedolu, ispred manastira na Fruškoj gori da su Srbi postali pametniji i učili na svojim greškama i poručio onima koji slave Oluju da ne trebaju misliti da Srbija ne umije odgovoriti snažnije, jer »umije, ali neće« (Srbija, op. a.) i istaknuo kako je »obveza srpskog naroda da nam se više nikada ne dogodi nesloga« i među ostalim naglasio: »Ne možemo samo plakati i kukati već možemo izvući pouke. Da znamo što je mir i pokažemo poštovanje prema tuđim žrtvama, ali da nikad ne dozvolimo nipodštavanje srpskih žrtava i svima da kažemo da ćemo biti svoj na svome.«

Pаtrijаrh Srpske pravoslavne crkve Irinej izjavio je u Krušedolu dа je Olujа bilа zločin koji je plаnirаlа hrvаtskа držаvа i osudio šutnju Kаtoličke crkve, koja je, kako je kazao, osnаžilo mnoge koji su činili zlo i »ostаli neosuđeni od te božаnske orgаnizаcije«, prenio je RTS.

Javila se i oporba. Tako je predsjednik Narodne stranke Vuk Jeremić izjavio povodom godšnjice Oluje da je Srbiji potrebna daleko promišljenija i odgovornija družavna politika kako se u budućnosti našem narodu ne bi dogodio neki novi Jasenovac – na Cetinju ili u okolini Prištine«, dok je lider Pokreta slobodnih građana Sergej Trifunović ocijenio kako nešto ozbiljno nije u redu s onima koji »današnji dan, kada se dogodilo etničko čićenje Srba u Hrvatskoj, mogu obilježavati kao praznik.«

Z. S.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay