Moram priznati da folklor u bilo kojem vidu nije imao značajnu ulogu u mojemu životu – nisam išla na folklor, odrasla sam u kvartu mješovite nacionalne strukture, a ono čemu sam posvećivala najviše vremena su bile knjige. Može se reći da sam bila pravi knjiški moljac. I tada (a i sada) sam više vremena provodila čitajući, istražujući, učeći u sobi ili knjižnicama nego li na različitim manifestacijama, kulturnim i tradicijskim događanjima... I osobno su me uvijek više zanimali aktualni sociološki i politološki procesi i odnosi između manjina i većine (vjerojatno i zbog mog profesionalnog interesa i obrazovanja) nego li teme iz povijesti, tradicije, običaja...

Možda upravo zato se i divim ljudima koji svoju energiju, vrijeme pa i novac ulažu u očuvanje i reafirmiranje vlastite baštine – nematerijalne i materijalne kulture, koji su posvećeni obnavljanju i čuvanju nošnji i običaja, osmišljavanju i održavanju različitih manifestacija... I premda nisam pristalica svođenja nacionalnih manjina samo na folklorni ukras na »šeširu multikulturalizma«, kakva tendencija postoji u društvu u kojemu živimo, nesumnjivo je da su manifestacije kojima se prezentira vlastita tradicija i baština ono nešto što je dopadljivo i vidljivo, opipljivo, što pomaže da se ljudi povežu i aktiviraju oko onoga što im je blisko i drago, ali i da se kroz takve aktivnosti uključe u šire društvene, kulturne pa i gospodarske tokove budući da neke od tih manifestacija imaju i značajan turistički potencijal. Takvih je primjera puno, i u ovome broju pišemo o manifestacijama koje su obilježile protekli tjedan: članovi najmlađe hrvatske udruge u Srijemu Hrvatska čitaonica Fischer vrijedno rade na obnavljanju običaja i njihovom očuvanju od zaborava koje su ovoga puta prezentirali na lokalnoj kulturnoj manifestaciji – zahvaljujući svome radu postali su vidljiviji u svome mjestu, a poduzeli su i korake na političkom planu organizirajući dolazak veleposlanike Hrvatske u Srbiji u posjet njihovom gradu i susret s gradonačelnikom. Pišemo i o originalnoj i nesvakidašnjoj prezentaciji narodnih nošnji u organizaciji UBH Dužijanca, 85. Dužionici u Somboru u organizaciji HKPD-a Vladimir Nazor iz Sombora, prvim događanjima u Šokačkoj kući u Vajskoj, izložbi S Božjom pomoću, koja je u redovitom programu Dužijance od 1993. godine, o natjecanju pucanja bičevima koja je ove godine održana peti puta i sve je više sudionika, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu na kojoj su nastupili i Hrvati iz Srbije – Stanka Čoban iz Bača i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, Ljetnoj školi tambure Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevačkih pisama iz Subotice koja je održana na moru, u Rijeci...

O kulturi iz kuta Hrvatskog nacionalnog vijeća govori u itnervjuu za naš tjednik i član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić, koji ističe kako je kultura područje koje okuplja najveći broj pripadnika hrvatske zajednice, posebice u kontekstu kulturnog amaterizma u kojem djeluje četrdesetak udruga.

Nesumnjivo, u ovome broju dominiraju teme iz područja kulture. Nije niti čudo, ljeto je, događanja je puno i treba ih ispratiti. A za one koji više vole političke i gospodarske teme, nek ne brinu, predizborna događanja tek se zahuktavaju, bit će politike i političkih tema pregršt kad ljeto prođe.

J. D.