Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Čuj nas, Majko, nado naša

Organizatori festivala potrudili su se da u Monoštor dovedu šest pjevačkih skupina iz Hrvatske. Od Gospića do Đakova. Ipak, ove godine najzapaženiji su bili izvođači koji su nastupli na samom kraju festivala – dječja Bodrogova skupina, koja je pobrala sve simpatije i sudionika i gledatelja. Njih dvadesetak, u šokačkim nošnjama, bez imalo treme, hrabro je zapjevalo poslije već iskusnih i poznatih pjevačkih skupina.

»Rekla bih da je ova naša dječja skupina sada već jedna stasala grupa. Ima među njima i onih od 10-11 godina, ali i mališana koji još ne idu u školu. Jesu tema ovogodišnjeg festivala marijanske korizmene pisme, ali kako takvu prikladnu za njih nismo našli, odbarali smo jednu malo veseliju – Evo nas pred tobom, Marijo, pjesmu koju pjevaju naši prvošričesnici«, kazala je voditeljica dječje skupine Sonja Periškić-Pejak.

Kliče narod kršćanski

Za većinu pjevačkih skupina ovo je bila prva posjeta Monoštoru i prvo sudjelovanje na marijanskom festivalu.

»Naša suradnja započeta je u Školi folklora u Koprivnici, gdje smo se susreli s voditeljicom folklorne skupine KUD-a Hrvata Bodrog Anitom Đipanov, koja je inicirala našu suradnju. Želja nam je bila doći još prošle godine, ali nismo tada uspjeli. Zahvaljujući pomoći koju smo dobili od Ministarstva kulture Hrvatske naša ideja realizirana je ove godine. Kao udruga radimo tek šest godina i ovo nam je prvi festival crkvenog pjevanja na kome sudjelujemo. Imamo sreću da su stručnjaci na našem području prije dvije godine pokrenuli projekt istraživanja crkvenih pjesama, koje su skoro izgubljene i nisu se do sada pjevale u okviru kulturno-umjetničkih društava. Između ostalog, istraživali smo stare korizmene i marijanske pjesme i prezentirali ih na koncertima Pasionske baštine u Zagrebu i Otočcu. Kazivači nekako misle da to što znaju i nije vrijedno istraživanja, jer su upravo oni ti koji su smišljali melodije, s obzirom da su što se tiče nota i glazbenog pisma nepismeni, tako da su sve pjesme koje smo prikupili tijekom istraživanja melodije koje su nastale u narodu«, kaže voditelj KUD-a Široka Kula iz istoimenog mjesta kod Gospića Ivan Starčević.

Gosti iz okolice Gospića došli su u Monoštor u replikama nošnje koja potječe s početka XX. stoljeća, a koliko predano i vijerno čuvaju to naslijeđe govori i to što su više puta nagrađivani za čuvanje tradicijskog načina oblačenja. Suradnja s Monoštorcima, kako kaže Starčević, bit će nastavljena i članovi Bodroga pozvani su da u studenome budu gosti na godišnjem koncertu. Za razliku od Gospića, Đakovo nije toliko daleko od Monoštora, suradnja već postoji, ali su među Monoštorce prvi puta došli članovi Muške vokalne skupine Bećarine KUD-a Tena iz Đakova. »Naša repertoar čine izvorne slavonske pjesme, a capella izvođenje. Znamo posegnuti i za tradicijskim instrumentima i za tamburašima. Festival marijanskog pjevanja, baš u smislu festivala, nemamo, ali imamo mnogo natjecanja i manifestacija uz sudjelovanje velikog broja pjevačkih skupina koje njeguju a capella pjevanje«, kaže član uprave KUD-a Tena Đakovo Ivo Pavić.

Monoštorci se tako mogu pohvaliti da su ugostili kulturno-umjetničko društvo koje je od ove godine nositelj certifikata izvrsnosti prema standardima svjetske folklorne organizacije CIOFF. Marijanski pučki festival bio je prvi susret s Monoštorcima i za članove KUD-a Krešimir Šimić iz Podcrkavlja.

»Upoznali smo ŽPS Kraljice Bodroga u Gundincima, dogovorili smo suradnju i eto nas u Monoštoru. Kod nas je dosta smotri posvećeno crkvenim pjesmama. Prenose se ti napjevi s generacije na generaciju, a mi još uvijek imamo naše bake koje znaju i pjevaju te stare crkvene pjesme«, kazao je predsjednik KUD-a Josip Andrić.

U crkvi Svetog Petra i Pavla nastupili su i MPS Baje Ivanovac-Antunovac, KUD Nova zora iz Donje Lomnice, KUD Šokadija iz Strizivojne i ŽPS Kraljice Bodroga.

Pripadnost hrvatskom narodu

»Ne bih rekao da je dan naglasak na pjevačkim skupinama iz Hrvatske već se jednostavno tako posložilo ove godine, jer su grupe koje smo mi kontaktirali bile spremne doći. To su sve veze i kontakti koje mi uspostavljamo i gradinom na seminarima koji se organiziraju u Hrvatskoj ili na nastupima i možda je neskromno reći, ali oni koji kvalitetno rade se između sebe prepoznaju, pozivaju međusobno na gostovanja i to je neki normalni slijed. Uz Kraljice Bodroga, koje su poznate i u Hrvatskoj, može se kazati da marijanski pučki festival postaje prepoznatljiv dio našeg rada«, kazao je predsjednik Bodroga Željko Šeremešić.

Marijnskom festivalu u Monoštoru nazočio je i zamjenik ravnatelja Hrvatska matice iseljenika Ivan Tepeš.

»Ovaj festival u Monoštoru i druge slične manifestacije na kojima sudjeluju skupine iz različitih država stvara osjećaj pripadnosti. To je potrebno da se jedna zajednica osjeća zajednicom; da neki Hrvat iz Like kada čuje da se nešto dešava u Monoštoru ima osjećaj da se to dešava u njegovom narodu. Naša zadaća je upravo to. Mi kao Matica dajemo tu iskru, žar i gdje god da kretene čut ćete da je barem netko sudjelovao u programu Hrvatske matice iseljenika«, kazao je Tepeš.

Gosti Marijanskog pučkog festivala bili su i veleposlanik RH u Beogradu Gordan Bakota i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.

Z. V.

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay