Tema Tema

Brojni izazovi manjinskog amaterizma

Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata redovito organiziraju polugodišnje radne susrete s predstavnicima hrvatskih udruga kulture u Srbiji. Prvi takav ovogodišnji susret održan je u subotu, 29. lipnja, u Novom Slankamenu, u prostorijama tamošnjeg HKPD-a Stjepan Radić, jedne od najstarijih hrvatskih udruga u Srbiji (osnovana 1902.).

Susret je bio posvećen temi izazova manjinskog amaterizma, posebno u kontekstu sagledavanja aktualnog stanja u tom području, a bilo je riječi i o suradnji ovdašnje hrvatske zajednice sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske.

Preko 3.000 članova

Susret je započeo predstavljanjem preliminarnih rezultata obilaska i ankete sviju hrvatskih udruga u Srbiji koje je iznio član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić. Naime, deset godina nakon obilaska hrvatskih udruga kulture koje je proveo ZKVH, novi saziv HNV-a odlučio je učiniti istu stvar, ali je to učinio za područje Srbije (ne samo Vojvodine) u obzir uzevši sve udruge, a ne samo one koje djeluju u prostoru kulture.

Kako je istaknuto, u Agenciji za privredne registre (APR) ima čak 78 udruga koje u svojem imenu ili opisu djelatnosti imaju veze s Hrvatima. Od toga broja neke su bile nedostupne za HNV-ovu anketu, neke su u privremenom mirovanju, a neke pred gašenjem, tako da je na kraju anketirano nešto više od 50 udruga. Iako imaju različito tumačenje pojma »aktivni član«, udruge su u anketi iskazale da ukupno imaju 3.312 članova, od kojih oko polovica, njih 1.539, plaća članarinu.

Kao najveće probleme s kojima se u svojem radu suočavaju predstavnici udruga su u anketi naveli nedostatak prostora ili njegovu neadekvatnost za rad (svega sedam udruga ima prostorije u svojem vlasništvu!); nedovoljna financijska sredstva za aktivnosti; »zamor materijala« kod članova uprave imajući u vidu prezahtjevan administrativni posao koji se radi volonterski (od udruga se praktički očekuje da rade kao »mala poduzeća«); odsustvo mehanizama za financiranje redovite djelatnosti (ovo najviše pogađa udruge koje imaju organizirani rad po sekcijama); smanjen interes za angažiranost i odlazak članova, posebice mladih, u inozemstvo; problem što većina natječaja ne priznaje hranu i piće za sudionike kao legitiman trošak; strah kod dijela članstva od javnog deklariranja hrvatstva (prisutno najviše u Srijemu i Beogradu)… Kao poseban problem navedeno je to što se na natječajima uglavnom financiraju manifestacije, a ne recimo angažman voditelja neke sekcije (folklorne, glazbene, likovne…), budući da je redovito okupljanje članstva, kako je kazao Sarić Lukendić, iznimno važno za živost mjesnih hrvatskih zajednica.

Kada su u pitanju očekivanja od HNV-a, udruge su u anketi navele kako očekuju »moralnu i materijalnu potporu« glede izazova s kojima se suočavaju. Među ostalim, očekivanja se odnose na lobiranje kod natječaja, osnivanje područnih ureda Vijeća radi bolje komunikacije, pomoć oko povećanja vidljivosti manifestacija, ugovaranja gostovanja i turneja…

Potencijalna rješenja

U drugom dijelu susreta predavanje na temu »Amaterizam u kulturi Vojvodine – problemi i rješenje« održao je istraživač kulturnog razvitka msc. Miroslav Keveždi.

Kako je istaknuo, u Vojvodini ima oko 1.200 udruga koje se bave kulturnim amaterizmom i velika većina njih se suočava sa sličnim problemima. Govoreći o mogućim rješenjima za pojedine probleme, a osvrćući se na organizacijski model, Keveždi je naveo kako bi osnutak saveza udruga unutar kulturnog prostora hrvatske zajednice možda imao veću snagu, primjerice u slučaju sudjelovanja na natječajima. Među ostalim, predložio je uključivanje udruga u kreativne industrije, konkretno segment očuvanja starih zanata poput šivanja nošnji ili pravljenja tradicijskih instrumenata. Kada je u pitanju privlačenje mladih članova, udruge bi po njegovom mišljenju trebale organizirati putovanja i ekskurzije za tu uzrasnu skupinu, a predložio je i uključivanje udruga u europski projekt mobilnosti Erasmus plus.

Vidljivija potpora iz matice

O potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske očuvanju i razvoju kulturnog identiteta Hrvata u Srbiji govorio je dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.

»Kako biste mogli nešto razvijati vrlo je važno da imate dobre temelje, tradiciju. S druge strane, to naslijeđe vapi za razvojem kako bi bilo u punoj životnosti i u duhu sa suvremenošću. U kulturi Hrvata u Srbiji prisutna su oba ova elementa. Od svih hrvatskih manjinskih zajednica izvan Hrvatske, Hrvati u Srbiji su jedna od najproduktivnijih zajednica, imaju izvrsna postignuća u očuvanju tradicijske kulture i razvijenu suvremenu kulturu, unatoč okolnostima koje nisu uvijek optimalne«, ocijenio je Bošnjak.

Istaknuo je i kako Središnji ured ima kontinuiranu suradnju s institucijama i udrugama Hrvata, te da se iznos financijske potpore ovdašnjim Hrvatima s godinama povećava.

»Ta će suradnja biti nastavljena, a s ciljem da imamo isto ovako dobre a nadamo se i bolje rezultate nego danas«, kazao je Bošnjak.

Najavio je kako će biti razmotren apel da se se javni pozivi Središnjeg ureda za sufinanciranje projekata Hrvata u Srbiji namijene samo za udruge, a da se strateški projekti profesionalnih institucija i ustanova financiraju u posebnom segmentu. Također, najavio je i neke nove vidove potpore koji se ne tiču samo kulture, poput posebnih upisnih kvota za studente i na osječkom Sveučilištu, te prerastanje novosadskog Lektorata hrvatskog jezika i književnosti u Katedru.

Partnerski odnos

Kao organizatori subotnjeg susreta, predstavnici HNV-a i ZKVH-a iskazali su daljnju spremnost da na različite načine podupiru rad udruga.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je istaknula kako su ovakvi susreti prilika da se bolje sagleda stanje u radu udruga, te najavila kako će na osnovu prezentirane ankete resorni odbor Vijeća donijeti konkretne mjere za unaprjeđenje stanja u tom području. Naglasila je i kako udruge u HNV-u imaju partnera koji im može pomoći u lobiranju za financijska sredstava kod tijela uprave u Hrvatskoj, ali da je važno da imaju dobar projekt. Kao primjer takve uspješne suradnje navela je nedavnu kupnju Šokačke kuće u Vajskoj.

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je podsjetio kako je najveći broj pripadnika hrvatske zajednice uključen upravo u prostor kulture, što predstavlja svojevrsni socijalni kapital.

»Udruga kulture ima oko 40, ima ih u svim mjestima u kojima Hrvati žive u značajnijem postotku. Imamo brojne ishode, oko 400 manifestacija godišnje, desetak knjiga... Udruge su krucijalne kada je u pitanju očuvanje kulturnog naslijeđa i poticaj kulturnog stvaralaštva. Kriza amaterizma je nešto s čime se suočavaju i drugi, u tom smislu potrebno je osmisliti nove programe za mlade i činiti korake koji će imati i trajnije ishode od onih koji imaju samo manifestativni karakter«, kazao je Žigmanov.

Susretu su se odazvali predstavnici dvadesetak udruga kulture. Prisutne je pozdravio i veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota koji je istaknuo važnost koordiniranog djelovanja udruga usprkos različitostima koji su sastavni dio svake kulturne scene.

Davor Bašić Palković


ANTRFILE

Poticaj za daljnji rad

HKPD-a Stjepan Radić iz Novog Slankamena je nedavno reaktiviralo svoj rad. Predsjednik udruge Ivan Albot kaže kako im održavanje susreta udruga kod njih puno znači kao poticaj za daljnji rad. Također, imali su, kako kaže, priliku upoznati se s drugim akterima i novim idejama na amaterskoj kulturnoj sceni Hrvata.


 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay