Tema Tema

Razlozi za zabrinutost

Europska komisija je koncem svibnja 2019. godine objavila novo izvješće o napretku Srbije u procesu europskih integracija. Izvješća koja objavljuje Europska komisija predstavljaju jedan od najznačajnijih vrjednovanja napretka određene države u procesu europskih integracija i dakako samim tim predstavljaju jedan od najznačajnijih smjerokaza za daljnje kreiranje konkretnih politika, kako bi se proces integracije u europsku obitelj mogao unaprjeđivati.

Ovogodišnje izvješće Komisije izazvalo je veliku pozornost zainteresirane javnosti i stručnjaka koji prate proces integracija Srbije. Najprije, važno nam je istaknuti da izvješća Komisije nikako ne nastaju ad hoc i simulativno, već su ona produkt dubokoga analitičkoga promatranja na kojemu rade najeminentniji eksperti u svim onim područjima u kojima jedna država vodi pregovore. U ovogodišnjem izvješću ima podosta stvari koje izazivaju zabrinutost, posebice u pregovaračkome poglavlju 23 koje se tiče osnovnih ljudskih prava.

Poglavlja 23 i 24

Hrvatsko nacionalno vijeće, kao jedno od vijeća koje je snažno proeuropski orijentirano i koje proces EU integracija vidi kao ključni trenutak da se unaprijedi cjelokupno polje ljudskih i manjinskih prava, pozorno je ispratilo i sva ona dešavanja koja su pratila objavljivanje, kako samoga izvješća tako i rasprava i debata u javnosti. Najprije, važno nam je podsjetiti da je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov ponovno pozdravio objavljivanje novoga izvješća, ali i upozorio na one trendove koji i dalje predstavljaju izazove u procesu demokratizacije srbijanskoga društva i koji i dalje imaju negativne posljedice na pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji. Ovo je veoma važno, jer se još jednom potvrđuje zainteresiranost ključnih aktera unutar hrvatske zajednice za jedan kompleksan proces i želja ključnih institucija i organizacija Hrvata u Srbiji da u ovome procesu sudjeluju, iako to i dalje u javnosti, posebice u ključnim većinskim medijima, ostaje prilično zatomljeno.

Kako smo već prethodno naveli, razloga za zabrinutost ima posebice u onim područjima koja se odnose na ljudska i manjinska prava, procesuiranje ratnih zločina i bilateralnu suradnju. Sama Europska komisija već i tehnički pokazuje koliki prioritet predstavljaju ova područja, jer se poglavlja 23 i 24 nalaze uvijek na samome početku svih dosadašnjih izvješća. Međutim, i sama Europska komisija pitanje položaja i prava nacionalnih manjina nastavlja nedovoljno tematizirati, što svoje opravdanje može naći u tome da se pojedine europske institucije detaljnije bave ovim pitanjem, kao što je recimo Vijeće Europe koje je predstavlja instituciju koja je i postavila najvažnije standarde za zaštitu nacionalnih manjina u europskim okvirima, a visoka sinergija i suradnja između europskih institucija jedna su od njihovih glavnih značajki. No, kada su u pitanju ljudska i manjinska prava, u ovogodišnjem izvješću dobija nešto više mjesta u odnosu na prethodne. Najprije u dijelu izvješća koje referira na osnovna prava navodi se da je Srbija u 2018. mijenjala zakonodavni okvir koji se odnosi na nacionalne manjine, ali da njegova implementacija i dalje nije zadovoljavajuća, a da je na to upozoreno i u prethodnom izvješću iz 2018. godine.

Jačati institucije

Nadalje, ponovno se Srbiji preporuča da mora dodatno jačati institucije koje se bave ljudskim i manjinskim pravima, garantirati njihovu neovisnost u djelovanju, ne samo kroz zakonodavstvo već i konkretno kroz osiguravanje dodatnih sredstava za njihovo djelovanje. Kada su u pitanju nacionalne manjine konkretno, i ovoga puta one se tematiziraju uopćeno, a jedina zajednica koja dobija posebno analitičko promatranje jest romska. Ovo je prilično osjetljivo, jer se i dalje ne pravi jasna distinkcija između tradicionalnih i novih nacionalnih zajednica, čiji položaj se u mnogome razlikuje. Ovo je posebno osjetljivo i za Hrvate u Srbiji, koji se i dalje nalaze u procesu izgradnje svojih kapaciteta i institucija i zaostaju za različitim tradicionalnim zajednicama.

U ovogodišnjem izvješću je veoma zanimljivo što se dosta pozornosti poklonilo i lokalnoj razini ostvarivanja prava nacionalnih manjina, posebice kada su u pitanju vijeća za međunacionalne odnose, za koje se i dalje konstatira da predstavljaju tijela koja su, iako bi trebala imati značajnu ulogu u ovome procesu, ostala prilično nefunkcionalna. Jedna od najvažnijih konstatacija odnosi se i na razmjernu zastupljenost, te se prvi puta upućuje na to da nacionalne manjine i dalje ostaju podzastupljene i nedovoljno uključene u procese donošenja odluka, a na što predstavnici hrvatske manjine kontinuirano upozoravaju već više od desetljeća. Kada je u pitanju bilateralna suradnja, za hrvatsku manjinu je od ključne važnosti odnos domicilne države i matične domovine. U izvješću se, kao i u prethodnome iz 2018., konstatira da odnose Srbije i Hrvatske i dalje opterećuju otvorena pitanja, posebice kada je riječ o rješavanju problema nestalih osoba i neprocesuiranje ratnih zločina, počinjenih tijekom 90-tih godina prošloga stoljeća nad Hrvatima. Podsjeća se i na slučaj posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića Srbiji u 2018. godini, ali i da je taj posjet prekinut zbog djelovanja predstavnika srbijanske ekstremne desnice i ratnoga zločinca Vojislava Šešelja.

Kako smo već naveli, razloga za zabrinutost ima podosta, posebice zašto se brojni problemi koji otežavaju put Srbije u članstvo europske obitelji ponavljaju iz izvješća u izvješće a političke volje za njihovo otklanjanje i dalje manjka. Institucije hrvatske manjinske samouprave u Srbiji i dalje nastavljaju pratiti proces EU integracija, te svakako nastoje biti konstruktivnim partnerom u ovome procesu, iako se ovo u medijima često tumači kao instrumentaliziranje hrvatske manjine od strane službenoga Zagreba. Na koncu je uvijek važno podsjetiti da proces EU integracija predstavlja proces reformiranja čitavoga društva i da sama Unija nije isključivo birokratski apart nego tvorevina i najznačajniji mirovni projekt na europskome tlu, koji je utemeljen na onim vrednotama kao što su demokracija, poštivanje različitosti, sigurnost i suradnja.

Darko Baštovanović, međunarodni tajnik HNV-a

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika