Intervju Intervju

Koristimo više svoja prava!

U novom sazivu Hrvatskog nacionalnog vijeća za člana Izvršnog odbora zaduženog za službenu uporabu jezika i pisma izabran je Zlatko Načev iz Srijemske Mitrovce, koji je u prethodnom sazivu bio zadužen za područje kulture. Nova funkcija bila je povod za razgovor s Zlatkom Načevom, koji je za naš tjednik govorio o aktivnostima odbora i radnih tijela HNV-a, ali i o problemima na polju službene uporabe jezika i pisma.

Koje su sve planirane aktivnosti Odbora i povjerenstava HNV-a u ovoj godini?

Na nedavno održanom radnom sastanku u Subotici, na kojem su bili nazočni svi članovi Izvršnog odbora i dopredsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća, na čelu s predsjednicom Jasnom Vojnić, razgovarali smo o daljnjim aktivnostima HNV-a. U narednim danima ćemo raditi na konstituiranju svih odbora, kao i svih radnih tijela koje HNV ima pravo formirati. Nakon njihovog konstituiranja, krenut ćemo raditi u punom smislu te riječi. U planu nam je krenuti na teren i posjetiti sva mjesta u Srbiji gdje žive Hrvati u značajnijem broju, kako bismo se upoznali sa svim problemima i poteškoćama koje imaju.

Koji su konkretni problemi kada je riječ o poštovanju zakonskih propisa koji se odnose na službenu uporabu jezika i pisma?

Što se tiče službene uporabe jezika, tu nema puno kreativnosti. Imamo mogućnost koristiti ono što je zakonom propisano. Gdje god je bilo mogućnosti da se ispoštuju zakonski propisi, u smislu broja pripadnika hrvatske zajednice, u većini mjesta je hrvatski jezik uveden u službenu uporabu. Što se tiče državnih tijela i njihove obveze da istaknu javne natpise na hrvatskom jeziku, u onim mjestima gdje zakon to nalaže, propisi su u tom smislu ispoštovani. Najveći problem u samoj primjeni su građani. Pitanje je znaju li oni koja su njihova prava i što podrazumijeva službena uporaba jezika i pisma u punom smislu riječi. Građani još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa svojim pravima. Recimo, o tome da mogu tražiti osobne dokumente i izvode iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih na hrvatskom jeziku. U tom smislu, u planu je, kako Odbor za službenu uporabu jezika i pisma bude radio, da se izda jedna publikacija kroz koju bi se građani mogli bolje upoznati o tome koja su njihova prava i što znači primjena hrvatskog jezika u službenoj uporabi.

Osim Odbora za službenu uporabu jezika i pisma, u okviru HNV-a postoje i Odbori za informiranje, za kulturu i obrazovanje. Sadašnji saziv HNV-a ima nešto veći broj povjerenstava u odnosu na prethodni saziv. Što će to konkretno značiti?

Sadašnji saziv HNV-a ima nešto veći broj povjerenstava, jer smo kroz prijašnju praksu utvrdili da postoji potreba da se taj broj poveća, odnosno da ima prostora gdje bi se još moglo raditi. Ono što mogu najaviti, a što je bila jedna od tema sastanka, jest da će HNV poširiti svoju djelatnost. Nećemo se striktno držati onoga što nam zakon nalaže, nego će HNV postati u pravom smislu te riječi jedna servisna institucija hrvatske zajednice, gdje će oni moći dobiti i druge informacije, ne samo one koje su strogo definirane zakonom, kako u području kulture, tako i informiranja, obrazovanja i službene uporabe jezika i pisma.

Usporedbe radi, kakva je situacija u službenoj uporabi jezika i pisma na području Srijema, u odnosu na Bačku?

Što se tiče Srijema, hrvatski jezik je u službenoj uporabi u naseljenom mjestu Stara Bingula na teritoriju Grada Srijemska Mitrovica i na teritoriju šidske općine, u mjestima Batrovci i Sot. Zakonski minimum je ispoštovan, a prostora da se to unaprijedi svakako ima. Što se tiče ostalih mjesta, u Bačkoj je nešto bolja situacija iako i tu se može dosta toga uraditi. Svakako da to zavisi i od pripadnika naše zajednice. Zato je moja preporuka njima da u većoj mjeri koriste svoja prava.

U novom sazivu HNV-a, izabrano je više vijećnika iz Srijema nego što je to bilo u prethodnom sazivu. Kakva su Vaša očekivanja?

Vjerujem da ćemo biti aktivniji i da ćemo više raditi na terenu. U tom smislu već je održan sastanak s gradonačelnikom Srijemske Mitrovice. U Srijemu ćemo krenuti iz Srijemske Mitrovice u smjeru komunikacije s tijelima lokalne samouprave. U narednom razdoblju ćemo posjetiti i druge gradove, gdje ćemo se upoznati sa situacijom i o tome kakav status imaju udruge u tim lokalnim samoupravama i koji su njihobi problemi. Nažalost, ima ih mnogo, ali mi ćemo se potruditi da se oni prevladaju. Ne očekujem da ćemo krupne stvari riješiti na jednom sastanku, ali se mora krenuti od nečega. Bit ćemo zadovoljni da se za početak barem neki od postojećih problema riješe.

Koliko su pripadnici hrvatske zajednice svjesni značaja očuvanja svog jezika i pisma?

Što se tiče hrvatskog jezika i pisma, nažalost kod naših ljudi je malo specifična situacija. Budući da je hrvatski jezik vrlo sličan srpskom jeziku, ljudi ne osjećaju potrebu govoriti svojim materinjim jezikom. Kada je u pitanju mađarska zajednica, situacija je mnogo bolja. Ono što smo mi propagirali i u prošlom mandatu ali i sada, to je da se ostvari barem jedan minimum kada je u pitanju hrvatski jezik u službenoj uporabi. Kako bi se on ostvario, postoji dogovor da se barem u okviru manifestacija i kulturnih događaja koje organiziraju naše kulturne institucije, govori hrvatski jezik.

Unatoč činjenici da se hrvatski jezik ne koristi u dovoljnoj mjeri, Srijemska Mitrovica se može pohvaliti velikim brojem zainteresirane djece za izučavanjem hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Budi li neku nadu ta činjenica?

Od 2009. godine svake godine se redovito u srijemskomitrovačkim osnovnim školama izučava predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Broj djece varira iz godine u godinu. To je posljedica trenutne populacijske situacije. Hrvatska zajednica proživljava istu situaciju kao i većinska. Smanjuje se broj djece, ali u principu kada govorimo o postotku djece i o tome koliko je djece bilo prije, a koliko ih je danas mogu reći da je postotak manje-više isti. I ono što mogu reći jest da je interesiranje djece i dalje veliko, što svakako daje veliku nadu za budućnost.

Intervju vodila: Suzana Darabašić

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay