Tema

Hrvatska – HDZ-u i SDP-u najviše mandata

Hrvatska je treći put na izborima (26. svibnja) odabrala svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Hrvatska će u novom sazivu Europskog parlamenta imati 12 zastupnika, a raspodjela izgleda ovako: HDZ je osvojio 4 mandata, kao i SDP. Na trećem mjestu su Suverenisti s jednim mandatom, a potom slijedi iznenađenje izbora – lista Mislava Kolakušića, također s jednim mandatom. Po jedan mandat osvojili su Živi zid, te Amsterdamska koalicija. HDZ je osvojio najviše – 22,72%, SDP je bio drugi s 18,71% glasova. Suverenisti su na 8,51%, lista Mislava Kolakušića 7,89%, Živi zid je osvojio 5,66%, a Amsterdamska koalicija 5,19%. To su ujedno i stranke koje osvajaju mandate u Europskom parlamentu.

Sljedeći po broju osvojenih glasova je Most nezavisnih lista s 4,67%, zatim Lista Marijane Petir s 4,40 posto glasova, te s 4,37 posto glasova niti Neovisni za Hrvatsku neće u Europski parlament poslati svog zastupnika. Slijede SDSS s 2,66% glasova, HNS s 2,60 % i Start 2,02%. Bandićeva lista osvojila je 1,97%, a politička platforma Možemo! te stranke Nova ljevica i ORaH osvojili su 1,79 posto, te Pametno 1,40 posto.

Dakle, za zastupnike u Europskom parlamentu izabrani su Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko iz HDZ-a, Biljana Borzan, Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković iz SDP-a, nositeljica liste Suverenista Ruža Tomašić, zatim Mislav Kolakušić, kao i Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida te Valter Flego iz Amsterdamske koalicije. Romana Jerković bi u EU parlament trebala ući tek kada Velika Britanija izađe iz Europske unije.

Rezultati su pokazali da se dogodila fragmentiranost biračkog tijela u Hrvatskoj, prisutna i na ljevici i na desnici.

»Zadovoljstvo« lidera

Iza ponoći nakon izbornog dana u stožeru HDZ-a okupljenima se obratio predsjednik stranke Andrej Plenković.
»HDZ je na izbore išao samostalno i mislim da je to bila ispravna i dobra odluka. Na ovim izborima dogodila se velika disperzija glasova, veliki broj listi gdje su se svi angažirali da privuku određeni broj birača. U takvim okolnostima HDZ-u je tisuću i nešto glasova nedostajalo za peti mandat. S te strane mogu reći da nisam zadovoljan, ali sam zadovoljan time da smo išli samostalno, da smo osvojili 4 mandata i da će naši zastupnici nastaviti raditi posao u provedbi naših europskih ambicija. To je već dio stečevine HDZ-a, ovo je izrazito proeuropska Vlada, proeuropski vodimo HDZ. Doći ćemo polako do toga da će birači vidjeti tko rješava probleme hrvatske tranzicije, mi ćemo to raditi angažirano. Zalagat ćemo se za europske vrijednosti«, rekao je vodeći čovjek HDZ-a.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić nakon objavljenih rezltata izbora zahvalio je pojedinačno kandidatima s liste, kao i ostalim članovima SDP-a, simpatizerima, volonterima, te svima koji su izašli na birališta i glasovali na izvrsno odrađenom poslu. »To je naš zajednički uspjeh«, rekao je Bernardić.
»Pokazali ste odgovornost, odlučivali ste o sudbini naše zemlje u Europskoj uniji. Posebno se moram zahvaliti svim građanima naše zemlje koji su dali povjerenje našoj listi, koji su dali glas ta za ravnopravnu Hrvatsku, za SDP, svima koji ste porepoznali našu borbu za čovjeka. Puno je posla pred nama, no ono što smo napravili danas je najava toliko potrebnih promjena u Hrvatskoj. Neću i ne smijem zaboraviti kome zasluge za ovaj uspjeh pripadaju, pripadaju vama, vi ste se izborili, napravili ste to zato jer ste svjesni trenutka u kojem se nalazi naša zemlja. Danas je puno naših ljudi bez posla, neki za svoj rad ne dobijaju plaću, neki ne mogu plaćati najam i režije, neki žive na rubu siromaštva i zato najavljujem da nećemo odustati od borbe za povećanje plaća i mirovina u Hrvatskoj«, poručio je Bernardić između ostalog.

Mislav Kolakušić iznenađenje izbora

Iznenađenje izbora Mislav Kolakušić ulazi u Europski parlament. U noći nakon završenih izbora nije se obratio medijima, poručio je da je s obitelji. U isto vrijeme Živi zid nije organizirao praćenje rezultata s medijima. Kolakušić je u ponedjeljak okupio medije, pa je iznio sliku svog političkog programa i prvo rekao da se »Hrvatska mijenja iz Hrvatske«, s čim bi se svatko trebao složiti, ali je rekao i da Europski parlament donosi odluke protiv Hrvatske s čime se teško možemo složiti. Pa je onda uslijedila kontradickija: Kolakušić je rekao da Hrvatsku treba mijenjati iz Europskog parlamenta. I tu nije kraj kontradickijama: Kolakušić je ustvrdio da ne želi biti dijelom niti jedne grupacije u EU parlamentu, ali »želi utjecati na odluke.« E pa ako neće biti dio ni jedne grupacije, pa koga briga, točnije rečeno – neće moći utjecati na odluke.

Toliko o Kolakušiću, a Ruža Tomašić je nakon objave rezultata liste Suverenista rekla kako su ovi izbori »dokaz da HDZ i SDP nisu više stranke što su nekada bile, narod je konačno počeo shvaćati da ima i drugih stranka osim te dvije.«

Kao nositeljica liste, ona će ići ponovno u Bruxelles da »dovrši borbu za ribare«, a istaknula je kako će u novom mandatu tražiti i odbor za poljoprivredu. Osvrnula se i na komentare da bi puno bolji rezultat ostvarili da su išli na izbore sa strankom Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. Kako je rekla, onda bi osvojili barem tri mandata, ali je dodala kako oni nisu htjeli ići zajedno s njima nego da su htjeli testirati svoju snagu, ali vjeruje da će biti u koaliciji za sljedeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj.

Valter Flego, pobjednik liste Amsterdamska koalicija, poručio je kako mu je drago da su građani hvatske prepoznali program te liste kao ideju tolerantne Hrvatske.

»Postići takav rezultat s obzirom na jačanje populista i krajnje desnice je sjajno, borit ćemo se za progresivnu Hrvatsku u progresivnoj Europi. U Istri smo dokazali da smo dominantna politička snaga. Hvala svima koji su rekli 'ne' desnoj i zatvorenoj Hrvatskoj«, kazao je Flego.

Euroskepticima samo 17 mjesta više

Premda su na ovim izborima težak udarac doživjele centrističke stranke koje su dominirale europskim parlamentom tijekom njegove 40-godišnje povijesti, izbori nisu izazvali potres koji je predvidio Steve Bannon, bivši strateg američkog predsjednika Donalda Trumpa i zaštitno lice populističkog pokreta.

Rezultati nedjeljnih izbora označavaju kraj velike koalicije između stranke desnog centra Europske pučke stranke (EPP) i skupine socijalista i demokrata (S&D) koji zajedno nisu uspjeli osvojiti većinu u parlamentu sa 751 zastupnikom.

Mnogi u Bruxellesu bojali su se mnogo gorega prije izbora, nakon što su populističke stranke poput talijanske vladajuće Lige i francuskog Nacionalnog okupljanja obećali preoblikovati imidž Europske unije. Premda je ekstremna desnica imala uspjeha, čelnik Lige Matteo Salvini nije uspio u svojem naumu da formira najveću grupaciju u parlamentu sa svojim novim Europskim savezom naroda i država.

Desničarske euroskeptične grupacije osvojile su 172 mjesta u novom parlamentu, samo 17 mjesta više od sadašnjeg, prema djelomičnim rezultatima objavljenima u nedjelju. U međuvremenu bi krajnja desnica mogla ostati podijeljena, ako se u međuvremenu ne premoste razlike između Salvinija i njegovih potencijalnih partnera.

Nakon svega, udio ekstremne desnice u novom parlamentu gotovo je 23 posto, dovoljno remetilačke snage da pritisne centrističke stranke.

Zeleni val

S osvojenim dvoznamenkastim postocima diljem Europe, uključujući i velikih 20 posto u Njemačkoj, zeleni su u nedjelju zabilježili rekordno dobar rezultat na krilima mladih birača koji pozivaju na borbu protiv globalnog zatopljenja.

Zeleni su u Njemačkoj udvostručili svoj rezultat u usporedbi s prošlim izborima za Europski parlament 2014. godine, smijenivši socijaldemokrate s tradicionalno drugog mjesta na njemačkim izborima.

U Francuskoj su zeleni završili treći s 12 posto, iza Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i Republike u pokretu predsjednika Emmanuela Macrona, a dvostruki postotak bilježe i u Austriji, Irskoj i Nizozemskoj. U Velikoj Britaniji su osvojili 12,4 posto, gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima. Završili su četvrti, ispred vladajućih konzervativaca.

Projekcije pokazuju da su konzervativna Europska pučka stranka i socijaldemokrati, dva najveća bloka u Europskom parlamentu, izgubili dio zastupnika i više neće moći samostalno formirati većinu kao u prošlom sazivu, čime bi zeleni mogli postati ključan faktor u tom tijelu.

»Glavna priča večeras je da krajnja desnica nije ustala u Europi. Te brojke nisu stigle«, rekao je čelnik zelenih u Irskoj Eamon Ryan. »Ono što se zapravo dogodilo je da su, suprotno tim očekivanjima, stigli zeleni. U Njemačkoj su druga najveća stranka, a diljem Europe, uključujući i Irsku, zbog čega mi je iznimno drago da je zeleni val pogodio i nas – mi smo dio te priče«, dodao je.

Izbori u regiji

U Grčkoj, oporbena Nova demokracija ostvarila je prednost u odnosu na vladajuću Sirizu od gotovo devet posto. Takav rezultat naveo je premijera Aleksisa Ciprasa da najavi raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, a kao mogući datum pominje se 30. lipanj.

Dok je u Mađarskoj rezultat bio potpuno drugačiji – stranka premijera Viktora Orbána osvojila je više od polovine glasova izašlih birača. Dosadašnje članstvo njegove stranke Fides u grupaciji konzervativnih partija mnogi dovode u pitanje i povezuju ga s mogućim priključivanjem grupaciji stranaka krajnje desnice.

U Sloveniji najviše pojedinačnih mandata osvojila je konzervativna stranka Janeza Janše u koaliciji s liberalima – ukupno tri, dok je četvrti mandat oporbi pripao stranci Nova Slovenija. Stranka premijera Marijana Šareca osvojila je dva mandata, dok su dobar rezultat napravili Socijaldemokrati s dva mandata.

Na nivou Europske unije izborni dan obilježila je rekordna izlaznost birača u posljednje dva desetljeća – prosječno je na nivou EU glasalo 50,5 posto birača.

Poslije četiri desetljeća prvi put velika koalicija desnog i lijevog centra neće biti dovoljna za formiranje europske vlasti, jer su ove dve grupacije zajedno osvojile 44 posto zastupničkih mandata.

Sažetak

Tradicionalne političke partije ostvarile su slabije rezultate nego ranije, ali će čvrsto proueuropske stranke imati uvjerljivu većinu, proeuropske partije će imati 493 od 751 mandata u EP. Prema tim prognozama, mandati koje su tradicionalne stranke izgubile pripast će zelenima i krajnje desnim i populističkim strankama.

Konzervativna Europska narodna partija (EPP) ostat će najveća grupa u EP, ali sa 173 zastupnika umjesto dosadašnjih 217. Progresivni savez socijalista i demokrata imat će u narednih pet godina 147 zastupnika, 40 manje nego do sada. Grupacija zeleni dobila je 71 mandat, za razliku od 52 na izborima 2014. godine. Grupa u EP Europa nacija i slobode, u kojoj su populističke i krajnje desne stranke iz zemalja kao što su Francuska i Italija, trebale bi imati 57 mjesta, 20 više nego do sada. Prognoze su da bi se u vlast mogla uključiti grupa liberala koju je ojačao Emmanuel Macron – na europskom nivou, značajno je ojačao, ali je na nivou Francuske izgubio od ultradesničarke Marin Le Pen. Poraz Macrona jedan je od najozbiljnijih udaraca koje su vladajuće garniture u Europi doživjele na ovim izborima.

Priredio: Z. Sarić