Aktualno

Provokacija i ruganje nevinim žrtvama

Kako je bilo i najavljeno, Otadžbinski kongres Srpske radikalne stranke (SRS) održan je u subotu, 4. svibnja, u Hrtkovcima, iako se dio javnosti u Srbiji protivio ovoj namjeri radikala, budući da je to srijemsko selo simbol stradanja Hrvata u Vojvodini tijekom 90-ih godina te da je lider SRS-a Vojislav Šešelj pred međunarodnim sudom u Haagu osuđen upravo za poticanje na progon Hrvata. Kongres je održan u šatoru ispred kuće koju je Šešelj kupio prošle godine u Hrtkovcima. Skupštini je nazočilo oko 450 delegata, a Šešelj je gotovo jednoglasno reizabran za predsjednika stranke. Prije početka skupa, s razglasa su se mogle čuti srpske nacionalističke pjesme »Ko to kaže, ko to laže Srbija je mala« i »Sprem'te se, sprem'te«.

Skup radikala održan je dva dana prije obljetnice mitinga SRS-a održanog u Hrtkovcima 6. svibnja 1992. kojim je, upravo prema haškoj presudi Šešelju, pozvao na progon vojvođanskih Hrvata i nakon kojeg je uslijedilo njihovo iseljavanje.

Šešelj je na subotnjem skupu poručio da ideologija radikala ostaje nepromijenjena, a među ostalim kazao je kako 1992. u Hrtkovcima nije počinio zločin pozivanjem na protjerivanje lokalnih Hrvata.
»Nisam počinio zločin i dokazat ću to. Svi Hrvati koji su otišli iz Hrtkovaca zamijenili su svoju imovinu i to nije deportacija, a poglavito nije ratni zločin«, ustvrdio je Šešelj. Kako je naveo, u Hrtkovcima se danas živi mirno, a mještani tog sela su »Srbi pravoslavci i Srbi katolici, a ima i onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati«.

Osuda skupa

Održavanje skupa radikala u Hrtkovcima osudilo je više političkih stranaka (Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Liberalno demokratska partija i Demokratska stranka) i nevladinih udruga u Srbiji (Građanska Vojvodina), Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, te dužnosnici Republike Hrvatske – predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

DSHV je u svojem priopćenju naveo kako održavanje Otadžbinskog kongresa SRS-a u Hrtkovcima smatraju ne samo političkom provokacijom »nego i kao nedopustivo djelovanje, koje su mjerodavna tijela Republike Srbije trebala zabraniti«. »To kao pripadnici ranjene zajednice s razlogom očekujemo, jer se isto može tumačiti i kao ruganje nevinim žrtvama«, navodi se u priopćenju.

DSHV smatra i kako je zadaća svih političkih i društveno relevantnih hrvatskih institucija i organizacija koje djeluju u Srbiji otrgnuti zaboravu strahote koje su 1990-ih godina vojvođanski Hrvati preživjeli.

»Jer, zajednica koja ne pamti i ne memorira vlastito stradanje, koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite žrtve jest zajednica koja nema budućnost. Tim prije nam to mora biti zadaća, jer u politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji još uvijek izostaje tematiziranje i sukladno rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine – pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi se zločini, naime, prešućuju, na što ne smijemo pristati«, navodi se u priopćenju stranke koje potpisuje predsjednik Tomislav Žigmanov.

Negiranje zločina

Građanska Vojvodina je u svojem priopćenju ocijenila kako je zakazivanje Otadžbinskog kongresa SRS-a u Hrtkovcima »očigledan nastavak politike širenja nacionalne mržnje od čijih posljedica se društvo još nije oporavilo«.
Zamjenik predsjednika LSV-a Bojan Kostreš je kongres radikala u Hrtkovcima za Danas ocijenio kao provokaciju na koju bi država morala reagirati ako želi pokazati da je spremna suočiti se s prošlošću.
»Dokle god se u regiji aktualne vlasti prisjećaju vlastitih žrtava, a negiraju počinjene zločine nad drugima, neće biti ni pomirenja, ni realnog napretka u odnosima«, smatra Kostreš.
Član Predsjedništva LDP-a Đorđo Žujović kazao je za Danas da je skup radikala samo maska za »političko orgijanje Vojislava Šešelja i namjeran povratak na mjesto zločina«.
»Ove godine se vlast odlučila da dozvoli Šešelju odlazak u Hrtkovce, ali me to ni ne čudi, pošto je Šešelj jedno od strašila ove vlasti. Potrebno mu je što prije oduzeti zastupnički mandat, jer je osuđeni ratni zločinac, a zakon je jasan. Nadam se da će se neka buduća vlast umjeti obračunati sa zlom zvanim SRS i Vojislav Šešelj«, ističe Žujović.

Reakcija iz Hrvatske

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu je priopćila kako se održavanje navedenog događanja u Hrtkovcima »ne može protumačiti nikako drugačije nego kao provokaciju i izgovor Vojislavu Šešelju da se vrati na mjesto zločina, kao i to da vlasti Srbije toleriraju nastavak politike širenja nacionalne mržnje, na koju nisu pravovaljano reagirala ni svojedobno 1990-ih. Ukoliko njezina reakcija u svezi sprečavanja ovoga događanja izostane, bit će to nepobitan dokaz da Srbija još uvijek nije spremna suočiti se s prošloću bez čega je gotovo nemoguća skladnost odnosa i blistavija budućnost za narode na prostorima bivše Jugoslavije, a nameće se i pitanje je li takvoj državi i mjesto u EU«.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je na svojem twitter nalogu navela kako je poražavajuće da srbijanska država u 2019. dopušta skup istih ljudi u Hrtkovcima koji su progonili vojvođanske Hrvate.
»Poražavajuće je što srbijanska država u 2019. dopušta skup istih tih ljudi u Hrtkovcima, simbolu stradanja Hrvata Vojvodine«, navela je Grabar-Kitarović.
Također je napisala da je »izrugivanje žrtvama na mjestu zločina civilizacijski poraz za jedno društvo, neprihvatljiv povijesni revizionizam i rehabilitacija politike kojoj nema mjesta u suvremenoj Europi«.

I Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH osudilo je skup SRS-a u Hrtkovcima.

»Održavanje skupa na samom mjestu počinjenja zločina nedopustivo je ponižavanje žrtava i stradalnika, tisuća prognanih Hrvata, ali i svih pripadnika hrvatske nacionalne manjine koji žive u Vojvodini. Očekujemo od srbijanskih vlasti jasnu osudu ovakvih okupljanja, koja propagiraju politiku i stavove koji su nedvosmisleno osuđeni od Haškog tribunala i cijelog civiliziranog svijeta, kao i stvarno, a ne samo deklarativno, poštivanje prava nacionalnih manjina te spremnost za istinskim suočavanjem s prošlošću«, navodi se u priopćenju Ministarstva.

H. R.