Tema Tema

Test popularnosti kod birača

Na izborima u Hrvatskoj za Europski parlament 26. svibnja natjecat će se 33 kandidacijske liste, dvije neovisne i 31 stranačka, odnosno koalicijska. Toliko ih je predano Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) Hrvatske do 9. travnja u ponoć, do kada je bio rok za predaju. Sudi li se samo po broju tih lista, zanimanje za izbore je veće nego prije pet godina kada se za mjesto u Europskom parlamentu natjecalo 25 lista.

Potpredsjednica DIP-a Hrvatske Ana Lovrin izvijestila je nakon sjednice tog tijela 10. travnja da su utvrđene i prihvaćene sve 33 pravovaljane kandidacijske liste, a objavljivanjem tih lista na stranicama DIP-a počela je izborna promocija i kampanja, koja će trajati do ponoći 24. svibnja. Lovrin je kazala da od dana objave lista počinje i nadzor računa za izbornu promociju, medijskih troškova i svega onoga što ide po Zakonu o financiranju političkih stranaka.

Predizborna obećanja vodećih stranaka

Tko će sjediti u budućem sazivu Europskog parlamenta bitno je strankama kako bi testirali svoju popularnost kod kuće. Njihova kampanja trebala bi se usredotočiti na sadržaj i važnost europskih tema i tendencija razvoja za svakodnevni život građana. Hoće li to biti tako i kojim će temama političke stranke nastojati mobilizirati birače? O tome svjedoče izjave političara.

Nakon što je Hrvatska demokratska zajednica predala listu, predsjednik Vlade Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je kako je ta stranka odabrala snažnu i kvalitetnu listu kandidata.

»Naša lista predstavlja jamstvo da će svi oni koji budu izabrani jako dobro artikulirati hrvatske nacionalne interese u Europskom parlamentu. Svatko od njih izrazito dobro zna funkcioniranje Europske unije i Europskog parlamenta. Nadamo se pobjedi, očekujemo veliku potporu članova i birača. Naši kandidati izvrstan su spoj iskustva, znanja, mladosti. Lista je sveobuhvatna, ona nije nikakva lista koja je izmišljena iz prsta predsjednika stranke, svi kandidati su kandidati ili županijskih organizacija ili zajednica i jednoglasno je usvojena«, poručio je Plenković, kako prenose hrvatski mediji.

O kandidatu Stjepanu Ribiću, koji je 2014. godine bio na listi HDSSB-a i oštro kritizirao HDZ, premijer je rekao:

»On je član HDZ-a, mislim da je sjajno pojasnio svoje izjave u subotu. Mi stojimo iza njega, Osječko-baranjska županija iza njega stoji, dokazao se kao čovjek koji je vodio Agenciju za regionalni razvoj i apsorpciju europskih sredstava. Njegov doprinos ovoj stranci i listi bit će izrazito uspješan.«

Karlo Ressler, koji je na poziciji vrha HDZ-ove liste, kaže:

»Svi kandidati razumiju europsku politiku, pravo, europske fondove i Hrvatsku žele pozicionirati kao snažnu državu u Europi uz koju nastavljamo realizirati velike razvojne projekte. Imamo jasno vrijednosno opredjeljenje kao stranka, a i svaki od kandidata. To su vrijednosti europskog desnog centra koje su u našim temeljima. To su narodnjačke i demokršćanske vrijednosti, domoljublje i zalaganje za hrvatske nacionalne interese. Znamo koji su naši temelji i temelji Europske unije, ali kampanju ćemo voditi s pogledom na budućnost i konkretne teme, pitanja od interesa za kvalitetu života u Hrvatskoj.«

Nakon što je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) predala kandidacijsku listu za izbor članova u Europski parlament, njezin nositelj Tonino Picula poručio je da Europska unija za Hrvatsku nije prijetnja te da je cilj SDP-a osvojiti barem tri mandata.

»Ciljevi SDP-a su predstaviti program kojim ćemo nastojati nadograditi EU i kojim zastupamo vrijednosti bez kojih takva EU nije moguća, te povećati broj naših zastupnika s dva na barem tri kako bi takav angažman do krajnosti i ojačao. Za nas je EU prostor šansi za Hrvatsku koji nije dovoljno iskorišten u prvih šest godina članstva«, kazao je Picula u izjavi novinarima nakon predaje liste.

»EU nije za Hrvatsku prijetnja. Eventualno bi mogla postati prijetnja ako bi europski projekt pao u ruke europskim političarima poput Antonija Tajanija ili Viktora Orbána, neovisno o tome jesu li oni u EPP-u ili su pripadnici radikalne desnice. SDP će nastojati sa svim strankama slične političke orijentacije u budućem sastavu EP-a znati oduprijeti se takvoj prijetnji koja je sve ozbiljnija unutar EU«, najavio je SDP-ov aktualni europarlamentarac.

Predsjednik stranke Davor Bernardić kazao je da SDP želi ravnopravan status hrvatskih građana s ostalim građanima Europske unije.

»To ćemo postići povećanjem plaća i mirovina, boljom kvalitetom zdravstvene zaštite, borit ćemo se za manje poreze u ugostiteljstvu i turizmu, ravnopravni položaj naših poljoprivrednika s onima u EU i za veću iskoristivost europskih fondova«, naveo je Bernardić.

»Inzistirat ćemo na otvorenoj, tolerantnoj zemlji koja treba biti pravedna, optimistična, a ne depresivna. Borit ćemo se za Hrvatsku jednaku za sve njene građane, a ne samo za privilegirane. Vodit ćemo afirmativnu kampanju s naglaskom na ravnopravnom statusu svih naših građana unutar EU«, dodao je Bernardić.

»Srpsko postignuće« i Pupovac

Most nezavisnih lista također je predao kandidacijsku listu, a predsjednik stranke i nositelj liste Božo Petrov najavio je da će se njihova lista boriti za hrvatske interese u EP-u.

»Naši kandidati su ljudi koji će se pošteno, čestito i hrabro boriti za hrvatske interese u EP-u. Za Hrvatsku je 26. svibnja vrlo važan dan, to je prva prilika u kojoj građani mogu odlučiti u kojem smjeru država treba ići. Zato ih pozivam da svi izađu na ove izbore. Sazrelo je vrijeme da se konačno u EP-u može čuti glas običnog čovjeka, da se u tom parlamentu konačno progovori o pravim, realnim problemima i da se njih krene rješavati«, rekao je Petrov.

Iako je nositelj liste, Petrov je ranije objavio da nema namjeru postati europarlamentarac.

Među brojnim listama nalazi se lista koju je predao Živi zid. Ivan Vilibor Sinčić pozvao je »sve one kojima je dosta da hrvatske vlade bespovogovorno izvršavaju želje Bruxellesa i Plenkovićeve dikatuture« da daju glas Živom zidu.

Lista Samostalne demokratske srpske stranke, koju predvodi predsjednik te stranke Milorad Pupovac bori se za jedan mandat.

»SDSS računa da na temelju aktualnog stanja može osvojiti jedan mandat na izborima za Europski parlament, što bi bilo veliko postignuće ne samo za Srbe u Hrvatskoj, već i za Srbe na području bivše Jugoslavije, jer bi to bio prvi Srbin ili Srpkinja u Europskom parlamentu«, izjavio je Pupovac za Sputnik.

»To je u sadašnjim okolnostima Europe, europske politike i Srba uopće od presudne važnosti za ostvarivanje prava Srba u Hrvatskoj, poštovanje onoga što je sadržaj pristupnog ugovora Hrvatske s EU, ali i od presudne važnosti i za politiku proširenja za druge dijelove bivše Jugoslavije, uključujući i Republiku Srbiju«, smatra Pupovac i dodaje da bi broj od oko 60.000 osvojenih glasova bio minimum za osvajanje »prvog srpskog mandata« u Europskom parlamentu.

»Najveći dio glasova će doći iz Hrvatske, ali također očekujem da će dio glasova doći i od ljudi koji su u izbjeglištvu ili na privremenom radu u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili drugim zemljama, poput Austrije i Njemačke«, rekao je za Sputnik lider SDSS-a.

Posljednja je listu predala nostieljica nezavisne liste Marijana Petir, eurozastupnica i bivša članica Hrvatske seljačke stranke, koja je za dva dana uspjela skupiti gotovo 11.500 potpisa. Lista koju »nosi « Petir te lista suca Mislava Kolakušića jedine su dvije neovisne, odnosno liste grupe

birača.

Činjenice govore da će s 12 zastupnika i Hrvatska imati određenu ulogu u Europskom parlamentu, a

ti budući zastupnici će sudjelovati u sukreiranju, i to u manjoj mjeri, europske politike i europskih zakona koji će se odnositi i na hrvatske građane kao i na sve građane EU. A naravno, formalno interese Hrvatske zastupa i dalje hrvatska Vlada i njeni ministri koji sjede u Vijeću Europske unije.

Europski izbori uvod su u druge važne odluke koje će se usvojiti poslije, od dogovora o višegodišnjem financijskom okviru za sedmogodišnje razdoblje nakon 2020. godine do podjele ključnih pozicija u institucijama Unije. O tome tko će biti na čelu Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta, Europske središnje banke i vanjske politike EU umnogome će ovisiti kuda će se Unija kretati u sljedećih pet godina.

Predsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini apeliralo je na sve članove i simpatizere koji su državljani i Hrvatske da se uključe u izborni proces za Europski parlament.

Priredio: Z. Sarić

ANTRFILE

Svojih 12 zastupnika za Europski parlament hrvatski će birači moći izabrati među 396 kandidata, što je stotinjak više nego prije pet godina. Izbori za 12 zastupnika u Europski parlament u Hrvatskoj se održavaju 26. svibnja. Birači Europske unije na izbore izlaze od 23. do 26. svibnja i biraju zastupnike koji će ih u EP predstavljati sljedećih pet godina.

 

 



 


 

 

 

 

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay