Za tri dana, 22. travnja, završava se javna rasprava o izmjenаmа i dopunаmа Zаkonа o kulturi. U organizaciji resornog ministarstva održano je nekoliko javnih rasprava: u Subotici, Novom Sadu, Nišu i Beogradu. Primjedbe na Nacrt zakona, na nedavnoj završnoj raspravi u Beogradu, iznio je i predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća, član Izvršnoga odbora zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić. Po njegovom mišljenju, Nacrt donosi više spornih odredaba iz aspekta zaštite interesa hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, ali i jedno potencijalno pozitivno rješenje.

Nesudjelovanje o pripremi

Kako Sarić Lukendić ističe, u postupku pripreme Nacrta nije poštovana odredba Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koja predviđa da nacionalno vijeće »sudjeluje u pripremi zakona«, budući da u pripremi Nacrta nije sudjelovao nijedan predstavnik niti jednog nacionalnog vijeća niti jedne nacionalne manjine.

Također, isti zakon nije poštovan glede odredbe koja predviđa obvezu da su »prije razmatranja i odlučivanja« o pitanjima iz više područja, među kojima je i kultura, ministarstva dužna zatražiti mišljenje nacionalnih vijeća.

»To ovom prilikom nije učinjeno i time je bitno derogirana uloga nacionalnih vijeća kao tijela manjinske samouprave, među ostalim i u kulturi. Pripadnici nacionalnih manjina su na ovaj način majorizirani, jer naš specifični interes u ovom pitanju nije uzet u obzir, dok su nacionalna vijeća marginalizirana i potpuno isključena iz procesa donošenja odluka od značaja za nacionalnu manjinu«, navodi naš sugovornik.

Diskriminacija latinice

Sarić Lukendić ukazuje i na to kako je jedna od odredaba Nacrta diskriminatorna spram latiničnog pisma, budući da predviđa potrebu stvaranja uvjeta za zaštitu isključivo ćiriličnog pisma.

»Smatram da su jezik i pismo jednog naroda neodvojive cjeline, te je u tom smislu favoriziranje samo jednog pisma, de facto na uštrb drugog pisma što vodi svojevrsnom kulturnom i jezičnom siromašenju. Iz tog razloga predložio sam amandman da se u toj točki briše riječ 'ćiriličnog'. Na ovaj način zadržava se zakonski preduvjet za zaštitu srpskog jezika i pisma, pa i ćiriličnog pisma, ali se istovremeno otklanja diskriminatorni element ove zakonske odredbe«, pojašnjava Sarić Lukendić.

Direktori i upravni odbori

Članak 15. Nacrta, među ostalim, navodi kako kandidati za direktore ustanova moraju imati visoko obrazovanje i najmanje osam godina radnog iskustva u osnovnoj djelatnosti ustanove. Po mišljenju Sarića Lukendića, ove odredbe su veoma loše jer dodatno sužavaju prostor za izbor potencijalnih kandidata za ustanove kulture koje se bave razvojem, očuvanjem i njegovanjem kulture nacionalnih manjina, budući da se ovdje radi o malom broju usko specifičnih i visokoobrazovanih osoba. Stoga je predložio da se kod ove odredbe doda: »osim u slučaju kad je u pitanju ustanova ili institucija čiji su osnivači ili suosnivači nacionalna vijeća nacionalnih manjina, kada je dovoljno da kandidati imaju osam godina radnog iskustva u kulturi.«

Primjedba je upućena i na dio koji se tiče upravnih vijeća ustanova od posebnog značaja za nacionalne manjine, a u kojima se najmanje jedan član upravnog vijeća imenuje na prijedlog odgovarajućeg nacionalnog vijeća. Nacrtom je predviđeno da u slučaju kada više nacionalnih vijeća daje prijedlog za člana upravnog vijeća, prijedlog zajednički podnose sva zainteresirana vijeća. Dužnosnik HNV-a je predložio da se broj članova upravnog vijeća ustanovljava tako da svako zainteresirano nacionalno vijeće ima najmanje jednog predstavnika u upravnom odboru.

Manifestacije od posebnog značaja

S druge strane, pozitivnim ocjenjuje odredbe kojima se predviđa mogućnost da Ministarstvo odredi pojedinu manifestaciju ili festival od posebnog značaja za kulturu Republike Srbije.

»To otvara mogućnost da se, na primjer, Dužijanca koja je oblik nematerijalnog kulturnog naslijeđa, sa svim svojim pratećim sadržajima nađe na ovoj listi, čime bi se trajno osigurala stabilna financijska struktura i dodatno afirmirala sama manifestacija«, smatra Sarić Lukendić.

Kako je navedeno na javnim raspravama, cilj je da se izmjenama Zakona o kulturi preciznije formuliraju osnovne postavke na kojima se zasniva funkcioniranje postojećeg kulturnog sustava. Pitanja vezana za opći interes u kulturi se predloženim izmjenama i dopunama preciznije definiraju i terminološki i suštinski upodobljavaju sustavu koji je najefikasniji za kulturu.

D. B. P.