Današnje Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor osnovano je 1936. godine. Od tada nije prekidalo rad, pa ni tijekom Drugog svjetskog rata. Za 83 godine Društvo je mijenjalo ime, ukidali su mu pa vraćali hrvatski predznak, ali je za sve te godine očuvana sva dokumentacija Društva. Od one prve iz prosinca 1936. godine, kada je održana osnivačka skupština, donijeti akti Društva, kada su iz Bunjevačkog kola članovi istupali kako bi se priključili udruzi koja Bunjevcima priznaje pripadnost hrvatskom narodu. Osnivačkoj skupštini 6. prosinca 1936. godine nazočilo je 180 članova. U zapisniku je navedeno da je s osnivačke Skupštine poslan brzojav kralju Petru II., što je tada bila uobičajena praksa. Tu je i dopis Kraljevske banske uprave u Novom Sadu kojim se traži izmjena Statuta u koji se mora dodati da se Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće moraju do kraja veljače podnijeti Ministarstvu prosvjete.

Poslije rata više od tisuću članova

Zanimljive su bile ratne, prve poratne godine, zatim 70-te godine kada je KUD Vladimir Nazor bio mjesto okupljanja vrsnih tamburaša i fokloraša, bez obzira na njihove nacionalne osjećaje. I zaviriti u Nazorovu arhivu svojevrstan je povratak u povijest ne samo ovog Društva i Hrvata u Somboru već je ta arhiva i dragocjeni izvor iz koga se mogu iščitati odnosi prema amaterizmu, razvoj sportskih aktivnosti, da se iščitati kako je i koliko država, bez obzira kako se zvala, kontrolirala rad udruga. Listajući dio po dio arhive, između ostalog, može se pročitati da 1946. godine Hrvatsko prosvjetno društvo iz Čonoplje zahvaljuje Kulturno-prosvjetnom domu u Somboru na knjigama koje su im dostavljene, sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća Jugoslavenske željeznice obavještavaju da će članovi kulturno-umjetničkih društava i amaterskih kazališta moći po povlaštenoj cijeni putovati željeznicom samo uz važeću člansku kartu Saveza kulturno-prosvjetnih društava Srbije. Dokumentacija koja je sačuvana svjedoči i da su Nazorovi pjevači 1953. godine održali koncert u Subotici, a na repertoaru su bile pjesme koje je hrvatski etnomuzikolog Vinko Žganec prikupio do Drugog svjetskog rata u Somboru i okolici. Svake godine uredno su popunjavani i statistički listovi, pa se tako primjerice u onom iz 1945. godine može iščitati da su u Društvu radile dvije dramske sekcije, jedna folklorna, sekcija narodnih pjevača i svirači i tamburaši. Te godine Duštvo je imalo 1.117 članova. Nazor je imao i knjižnicu, a iz godine u godine može se pratiti evidencija kako su spram raspoloživih sredstava kupovane knjige za knjižnicu.

Suradnja s arhivom

Gore pobrojano je samo dio arhivske građe koja se čuva u Nazorovoj arhivi, a za oko dva tjedna, zahvaljujući angažiranju stručnjaka Povijesnog arhiva Sombor, ta građa bit će za početak sortirana.

»Nama se Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor obratilo sa zamolbom da pomognemo u sređivanju njihove arhivske građe. Drago nam je što su prepoznali arhiv kao ustanovu koja im može pomoći u onome što žele uraditi sa svojom arhivom, i ne samo pomoći već biti i potpora u projektima koji su proizvod ideje o sređivanju arhiva. Ovo je prvi puta da nam se za pomoć obraća jedna udruga. Do sada nismo imali takvih zahjteva i pretpostavljam da druge udruge i nemaju takvu arhivu kakvu ima Nazor«, kaže ravnateljica Povijesnog arhiva Sombor Borislava Ristivojević.

Ona kaže da je prvi korak pregled arhive kako bi se utvrdilo što je sve u njoj, a sljedeći korak je stručno sređivanje, kako bi se arhivska građa mogla dalje obrađivati i prezentirati.

»S obzirom na tradiciju, smatramo da je naša udruga stožer hrvatske zajednice u Somboru. Bogata arhiva dokaz je za to. Prvo želimo stvoriti uvjete za digitalizaciju, zatim uraditi digitaliziranje dokumenata, plakata, fotografija i drugog materijala. Tu građu želimo dopuniti građom iz drugih arhiva i Saveza amatera Srbije kako bi se dobila jedna cjelovita slika. Za našu digitalizaciju uradit ćemo posebnu aplikaciju, jer se postojeće koje koriste ustanove kulture ne može koristiti kod nas. Na ovakav način naša građa bit će dostupna zainteresiranoj javnosti koju interesira povijest Hrvata ili lokalna povijest ili znanstvenicima koji će našu građu koristiti u svojim istraživanjima«, kaže Marija Matarić, autorica projekata sređivanja i digitalizacije arhivske građe koji su podnijeti Gradu Somboru i Ministarstvu kulture RS. Plan je da se arhiva sredi i digitalizira u poptpunosti za tri godine. Tijekom ove godine očekuje se da će digitalizirana biti građa vezana za prvih 25 godina rada i postojanja Nazora.

Z. Vasiljević

ANTRFILE

Hrpa starih papira

»Nažalost, prema arhivskoj građi se još uvijek odnosi kao prema hrpi starih, nepotrebnih papira, koja se ili baca ili čuva u nekim neadekvatnim uvjetima. I onda se dešava da nam se obraćaju, primjerice sportska udruženja koja traže neki dokument o svom osnivanju, a to bi trebalo da je sačuvano kod njih. Arhivska građa je okosnica za proučavanje lokalne povijesti i ukoliko ju ne sačuvamo, ostat ćemo uskraćeni za sve ono što je vezano za razvoj našeg grada, njegovih kulturnih institucija, sportskih organizacija«, kaže Ristivojević.