Tema Tema

Medijska bura o medijima

U aktualnoj naelektriziranoj društvenoj situaciji, dok traju prosvjedi Jedan od pet miliona i kampanja Budućnost Srbije, ne prestaju tenzije u svezi rada i problema slobode ovdašnjih medija, tako da ne manjka debata i izjava novinara i političara, raznih anonimnih prijetnji novinarima putem društvenih mreža, kao i službenih priopćenja novinarskih udruženja.

Prema službenim podatcima Agencije za privredne registre u Srbiji je trenutno registriran 2.161 medij. U medijskom registru upisano je 229 televizijskih programa, 901 dnevne i periodične novine, 668 internet portala i internet stranica, 27 servisa novinskih agencija, kao i 319 radijskih programa i 17 koji se vode pod »ostalo«.

Podjela u tabore

Suzana Vasiljević, savjetnica predsjednika Aleksandra Vučića za medije, gostujući 27. ožujka u emisiji Insajder debata, koja je za temu imala etiketiranje i omalovažavanje novinara koje čine predstavnici vlasti, te o pritiscima na medije i sigurnost novinara, rekla je da novinarstvo predstavlja prije svega kritiku vlasti, ali da »mnogi mediji skoro pa vode hajku protiv Aleksandra Vučića«, te istaknula kako je problem slobode medija, na koji ukazuju medijska udruženja, nastao mnogo »prije Vučića« i naglasila da Vučić nikada nije bio agresivan prema novinarima, ali je moguće da je njegova retorika malo jača.

Ona je u studio donijela i pokazala popis nezavisnih medija, što portala, televizija i tiskanih listova. Ukupno njih 18. Dodala je i da je »TV Pink nezavisan medij, kao što je to i N1, ali se na TV N1 ne čuje glas vlasti«.

Na pitanje zašto Vučić nikada nije gostovao na srpskoj N1 televiziji, već samo na N1 Sarajevo i Zagreb, Vasiljević je odgovorila da je razlog to što »na N1 ne postoji profesionalan odnos novinara prema vlasti« i pobrojala nekoliko medija koji imaju loš odnos prema vlasti, među kojima su tjednici Vreme i NIN, kao i list Danas.

Kada je riječ o upadu demonstranata u RTS, Vasiljević je rekla da ukoliko nije zadovoljna ni opozicija ni vlast, mora da RTS radi nešto dobro.

»Opozicija ih kritikuje, jer je njih premalo, a Vučić možda misli da izvještavanje s njegovih događaja nije dovoljno dobro«, rekla je Vasiljević.

Gostujući u istoj emisiji, Željko Bodrožić, predsednik NUNS-a i urednik Kikindskih, rekao je da bi mnoge televizije, novine i tjednici u Srbiji bili sadržajniji ukoliko bi predstavnici vlasti pristali da se u njima pojave.

»Mi imamo predsjednika koji je hiperaktivan, od ujutro do uveče je prisutan u medijima, nameće teme, drži po nekoliko konferencija dnevno«, rekao je Bodrožić i istaknuo da novinari vide kako je razvoj od Šešeljevog radikala do europskog političara dug proces. »Nakon njegovog (Vučićevog, op.a.) etiketiranja i niži ešaloni dobiju snagu da etiketiraju novinare«, naveo je urednik Kikindskih i dodao da za novinare u manjim mjestima nema mnogo izbora i »nema rezervnog položaja«, te naglasio kako se »većina tih medija oslanja na novac iz lokalnog proračuna, znaju i sami postavljaju linije do kojih smiju ići da ne bi ugrozili svoju poziciju na sljedećem natječaju«.

On se osvrnuo i na reakciju NUNS-a na upad prosvjednika u zgradu RTS-a. »Prvo smo osudili upad, ali smo naglasili da je čitav kontekst bitan. Vi imate javni servis koji ne radi svoj posao, tu prije svega mislim na informativnu redakciju, i to je problem koji traje i koji je eskalirao ovim nemilim scenama«, rekao je Bodrožić.

Vladimir Radomirović, predsjednik UNS-a i urednik portala Pištaljka.rs, rekao je da UNS nije politička organizacija i da oni reagiraju kada se vrši pritisak na novinare. On je istaknuo da postoje televizije s nacionalnom frekvrencijom s potpunim monopolom vlasti na programu.

»UNS je sam imao priliku da bude meta tih televizija, poslali smo odgovor, ali su ga oni odbili objaviti. Dakle, postoji zaista jedna vrsta samovolje u tim medijima i mislim da je to loše prije svega po atmosferu u ovom društvu, jer se onda ljudi dijele u tabore, vjeruju ovome ili onome, a na kraju se sve svodi na jednu vrstu propagande, a ne na objektivno novinarstvo«, kazao je Radomirović u Insajder debati.

Etiketiranje medija

»Kada je u Danasu ili na N1, Vremenu, koje direktno kontrolira Mišković, Đilasovom tjedniku NIN… kada je izašlo da je Vučić možda normalan? Ne, ništa lijepo, kao – spasao Željezaru, otvorio 200 tvornica… Nikada. I to je stanje mnogo manje demokracije, mnogo manje objektivnog pristupa, nego kod Marića ili Željka Mitrovića«, ocijenio je predsjednik Vučić gostujući nedavno u Ćirilici na TV Happy, a na pitanje zbog čega predsednik Vučić stalno ima potrebu da spominje nezavisne medije, sugovornik novina Danas, glavi urednik NIN-a Milan Ćulibrk kaže »zato što ih je lako nabrojati poimence«.

»Dovoljno je reći četiri-pet imena i time je zaokruženo sve što mu smeta. To su jedini mediji koji u njemu ne vide vrhovno božanstvo koje donosi najpametnije odluke. Nevjerojatno je da se nitko u ovoj zemlji ne zapita kako je moguće da na sjednici predsjedništva SNS-a svi glasuju 'za', jedan glas bude uzdržan, i onda nema odluke. Ne vjerujem da će to primijetiti neki drugi mediji, osim ovih koje on stalno spominje«, kaže za Danas Ćulibrk i dodaje da su Vučiću nezavisni mediji smetnja, jer ga podsjećaju na sve ono što je obećao, a nije ispunio, te navodi kako su nebrojeno puta i predsedniku Vučiću i premijerki Ani Brnabić nuđeni intervjui za NIN, ali ih u posljednjih nekoliko godina nisu željeli prihvatiti.

»Mogli su sami o sebi pričati, i o svojim rezultatima, ali očito im to ne odgovara. Ili se plaše da ćemo im postaviti neko normalno pitanje, za razliku od medija koji ih samo tapšu po ramenu i hvale« naglašava Ćulibrk. Osvrnuvši se na etiketu da je NIN »Đilasov tjednik«, Ćulibrk kaže da Đilas uopće nema utjecaja na uređivačku politiku NIN-a, »za razliku od onoga koliko predsjednik Vučić ima utjecaja na programe Happyja i Pinka«.

Učestale prijetnje novinarima

O problemima u ovdašnjim medijima svjedoči i to što se 28. ožujka, oglasila organizacija Freedom House povodom pisma koje je vlasnik televizije N1, Adria News iz Luxemburga, uputio na više od 130 adresa međunarodnih i nevladinih organizacija, medijskih asocijacija, kao i Europske unije u kojem je zatražio zaštitu televizije N1 i njenih novinara od kampanje koju protiv N1 vode visoki državni, vladini i dužnosnici vladajuće koalicije.

»Alarmantno je vidjeti da je sve više verbalnih prijetnji i zastrašivanja novinara u Srbiji, a atmosfera koju Vlada kreira je sve opasnija«, izjavila je za Glas Amerike Željka Čaki, direktorica istraživanja Freedom Housea za Europu i Euroaziju.

Čaki ocenjuje da je posljednji niz napada na privatnu televiziju N1 dio dugoročne kampanje zastrašivanja medija, navodi Glas Amerike.

»Srpski političari se trebaju suzdržati od toga da novinare nazivaju 'izdajnicima' i 'stranim plaćenicima'«, istaknula je Čaki i poručila da je »dužnost Vlade da zaštiti slobodu medija, a ne da potiče bijes i mržnju protiv novinara koji rade svoj posao«.

U pismu Adria Newsa se među ostalim navodi kako se od početka emitiranja programa 2014. godine novinarima N1 prijeti fizičkim nasiljem, obilježavaju se kao »izdajnici« i »strani plaćenici«. i uvijek je neizvjesno što nakon ovakvih prijetnji može uslijediti, upozorava se u pismu

koje su potpisali Jugoslav Ćosić, direktor N1 Srbija i Ralph Metni, direktor Adria News.

Nedavno su i agencija Beta i njen glavni i odgovorni urednik Dragan Janjić ponovno bili izloženi prijetnjama. »Ako u subotu bude nereda, čini mi se da će Beta biti spaljena. Ništa strašno, kao u RTS, demokratski izraženo nezadovoljstvo«, navedeno je u SMS poruci koju je Janjić dobio 27. ožujka, dok su programskom uredniku NDNV-a Dinku Gruhonjiću prijetnje smrću upućene 30. ožujka

»Srest će te jednom jedan Srbin koji voli svoj narod na ulici. Ono što bude uslijedilo tada će pisati u novinama« i »Presudit će ti na ulici jedan Srbin koji voli svoj narod«, napisao je anonimni komentator ispod Gruhonjićevih tekstova koji se nalaze na njegovom blogu. Riječ je o nastavku dugogodišnjih prijetnji koje se upućuju Gruhonjiću i NDNV-u.

»Te prijetnje su u posljednje vrijeme ponovno učestale, naročito nakon etiketiranja i targetiranja profesionalnih novinara i medija od strane najviših državnih i partijskih dužnosnika. NDNV apelira na domaću i međunarodnu javnost da reagiraju«, navodi se u priopćenju NDNV-a.

Predstavnik za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Harlem Desire osudio je 29. ožujka prijetnje upućene u Srbiji novinarima Televizije N1 i naveo da je u pismu predsjednici Vlade Srbije Ani Brnabić izrazio zabrinutost zbog prijetnji i pritisaka na TV,

prenosi FoNet.

»U više situacija je proteklih dana prijećeno programskom direktoru N1 Jugoslavu Ćosiću i drugim novinarima, koji su nazivani stranim plaćenicima, antisrbima, izdajicama i medijskom filijalom američke Centralne obavještajne agencije«, priopćio je Desire.

On je dodao da je nekoliko političara optužilo N1 da podržava nasilje zbog izvještavanja o upadu demonstranata u zgradu Radio-televizije Srbije 16. ožujka. »Jedan tabloid je optužio N1 da poziva na ubojstvo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića«, propćio je OESS.

»Ozbiljno sam zabrinut tonom optužbi protiv N1. Takve tvrdnje mogu ugroziti sigurnost novinara«, poručio je Desire. On je u pismu Ani Brnabić izrazio nadu da će srpske vlasti osigurati da novinari N1 rade bez ikakvog pritiska.

Svjedoci smo učestalim prijetnjama prema nezavisnim i kritičkim medijima i raznim etiketiranjima posredstvom različitih platformi, tabloida i drugih medija, što samo diže ionako uzavrele tenzije u ovdašnjem društvu. Pogubno je što negativne kvalifikacije, razni pritisci i pokušaji kompromitacije često stižu i od predstavnika vlasti prema nezavisnim medijima čiji je profesionalan rad teško osporiti.

Zvonko Sarić

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay