Aktualno Aktualno

Podrška rasvjetljavanju zločina

»Prema objavi beogradskoga Fonda za humanitarno pravo (FHP) od 13. ožujka ove godine, Tužiteljstvo za ratne zločine (TRZ) odbacilo je kaznenu prijavu koju je FHP podnio početkom veljače 2019. godine zbog zločina protiv čovječnosti koji je prema prijavi počinjen u listopadu 1991. godine u Moroviću (Šid), kada su pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) iz kuće izveli braću Abjanović, nakon čega im se izgubio svaki trag. Kaznena prijava je odbačena, jer se prema tumačenju TRZ-a, procesuiranjem zločina protiv čovječnosti krši načelo zakonitosti. Ovim obrazloženjem TRZ je nastavio s praksom neprocesuiranja zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije, čime su uskratili pravo velikom broju žrtava da konačno dosegnu pravdu.

Između 1991. i 1995. godine Hrvati u Vojvodini bili su izloženi sistematskom i rasprostranjenom kršenju ljudskih prava koje je rezultiralo ubojstvima, batinanjima i prijetnjama, s ciljem da se isele u Hrvatsku. S obzirom na to da su Hrvati na prostoru Vojvodine u dužem razdoblju bili izloženi pritiscima koji su vršeni na organiziran način, uz znanje vlasti Srbije, FHP smatra da je nestanak braće Abjanović zločin protiv čovječnosti, pokrenut u okviru sistematskog napada na Hrvate iz Vojvodine«, navodi se u priopćenju uz citat da je »stajalište TRZ-a da se zločin protiv čovječnosti ne može procesuirati pred sudom u Srbiji, jer bi se time narušilo načelo zakonitosti koje govori o tome da nitko ne može biti osuđen za kazneno djelo koje, u vrijeme kada je izvršeno, nije bilo predviđeno zakonom i za koje nije bila predviđena kazna«.

U priopćenju se među ostalim naglašava kako FHP ukazuje da je ovakvom stajalištu TRZ-a moguće uputiti nekoliko prigovora:

»Naime, u odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda se navodi da načelo zakonitosti ne može biti povrijeđeno ukoliko je predmetno kazneno djelo bilo predviđeno unutrašnjim ili međunarodnim pravom. Zločin protiv čovječnosti je prvi put predviđen kao kazneno djelo u Povelji Međunarodnog vojnog suda iz 1946. godine. Generalna skupština UN 1968. godine usvojila je Konvenciju o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koju je tadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) ratificirala 1970. godine. U članku 1. Konvencije navedeno je da zločin protiv čovječnosti (kako je definiran u Povelji Međunarodnog vojnog suda) ne zastarjeva, bez obzira na datum kada je počinjen, čak i kada takva djela ne predstavljaju povredu domaćeg zakona zemlje u kojoj su izvršena. Dakle, Srbija kao zemlja nasljednica SFRJ ima obvezu procesuirati zločin protiv čovječnosti (koji je kao kazneno djelo predviđeno međunarodnim pravom) koji je počinjen 1991. godine, iako u tom trenutku u Kaznenom zakoniku nije bio predviđen kao posebno kazneno djelo. Iz tog razloga FHP smatra da TRZ nema ni jednu zakonsku prepreku da procesuira zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije«.

Na koncu priopćenja se navodi kako »Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu podržava napore Fonda za humantirano pravo iz Beograda u rasvjetljavanju istine o događanjima tijekom 1990-ih kada je riječ o Hrvatima u Srbiji, s naglaskom na one u Vojvodini (Srijem i jugozapadna Bačka), koji su u navedenom razdoblju bili najizloženiji protjerivanju i raznim zlodjelima za koje do danas gotovo nitko nije odgovarao«.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay