Intervju

Ambiciozni planovi uz financijske izazove

U novom sazivu Hrvatskog nacionalnog vijeća dužnost predsjednika Izvršnog odbora, kao tijela izvršne vlasti manjinske samouprave Hrvata u Srbiji, obnaša Lazar Cvijin iz Subotice. Na tu je dužnost izabran u prosincu prošle godine. Cvijin je od ranije poznat u hrvatskoj zajednici po aktivnosti u udrugama i crkvenom životu. Naime, od 2017. predsjednik je najveće hrvatske udruge u Srbiji, subotičkog Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo, a nekoliko godina unatrag dopredsjednik je Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice. Također, član je i Skupštine Radio Marije.

Rođen je 1967. godine u Subotici. Po struci je elektroinženjer a dugo godina bio je direktor jednog privatnog poduzeća koje se bavi električnim agregatima. Otac je troje djece.

U razgovoru za naš tjednik Cvijin govori o planovima HNV-a, odnosno njihovoj realizaciji, posebice u kontekstu financijskih i kadrovskih izazova.

Za početak, što za Vas znači odabir na ovu dužnost?

Na prvom mjestu – priznanje i obvezu. Od trenutka kada sam preuzeo dužnost predsjednika Upravnog odbora HKC-a Bunjevačko kolo postao sam još više svjestan koliko je izazova pred našom zajednicom i često preispitivao sebe što bi se moglo učiniti da se ono pozitivno zadrži, a nepovoljni tijek stvari u nekim područjima okrene u pravom smjeru. Tako je došlo do toga da sam bez puno premišljanja prihvatio da se uključim u proces izbora za novi saziv HNV-a, pa zatim i da prihvatim funkciju vijećnika. Bio sam jako zadovoljan energijom i jedinstvom koja je iskazana tom prilikom, a također i izborom Jasne Vojnić za predsjednicu novog saziva. Stoga sam ponudu da budem predsjednik Izvršnog odbora HNV-a prihvatio s velikom ozbiljnošću i nadom da ću moje menadžersko iskustvo iz sektora poduzetništva uspjeti primijeniti na ovom novom i velikom poslu.

Na nedavno održanoj sjednici HNV-a usvojen je godišnji plan Vijeća. Predstavite nam ukratko najznačajnije planove za 2019. godinu. Neki od planova su dugoročni, planira se tek započinjanje njihove realizacije…

Naš godišnji plan je vrlo ambiciozan i sveobuhvatan. Napravljen je tako da je u njegovu izradu bilo uključeno kompletno vodstvo i dobar dio članstva: od predsjednice i dopredjednika Vijeća, preko predsjednika i članova Izvršnog odbora, pa do voditelja područnog ureda u Srijemu. Plan je urađen na takav način da je njegove ishode moguće pratiti, jer su zadaće u njemu konkretizirane i povezane s vremenskim rokovima izvršenja. U najkraćem, za ovu godinu je, osim izvršenja standardnih obveza, najvažnije registrirati i evidentirati sve resurse kojima zajednica raspolaže: od materijalnih, kulturnih, pa do kadrovskih. Potom izraditi strategije djelovanja u područjima gdje ih još nema i u svim dugoročnim planovima napraviti već u ovoj godini vidljive pomake.

Neki od planova vezani su za nastavak pojedinih projekata o kojima se govorilo i ranije, poput osnutka hrvatskog Obrazovno-odgojnog centra u Subotici ili otkupa i stavljanja u funkciju Spomen dom bana Jelačića u Petrovaradinu, ali ima i nekih novih projekata, kao što su recimo ustroj komore hrvatskih gospodarstvenika u Srbiji ili rekreacijsko-edukacijskog centra za Hrvate iz Srbije na Hrvatskom primorju… Kažite nam više o tim takvim programima?

Mislim da je za HNV, osim djelovanja u područjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika, jako važno uključiti se i u one segmente zajednice »od kojih se živi«, a to su gospodarstvo i socijalna skrb. Tu je opet potrebno uraditi jako puno pripremnih radnji i nakon toga u suradnji sa stručnjacima iz ovih područja napraviti najbolje modele djelovanja. O svim ostalim velikim projektima sačinjeni su elaborati i neki od njih su već poslani tijelima od kojih očekujemo potporu, a čekaju spremni i druge moguće izvore financiranja, prvenstveno tu mislimo na institucije Srbije i Hrvatske. Također planiramo za određene programe konkurirati iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih organizacija.

Kako HNV-a zamišlja ovakav, dosta ambiciozan plan, iznijeti u financijskom smislu? Naime, poznato je da za svoje funkcioniranje s različitih razina vlasti u Srbiji (republička, pokrajinska i gradska) Vijeće dobiva ukupno oko 150.000 eura…

Svjesni smo itekako postojećih financijskih ograničenja, jer su sredstva – koja još uvijek ne znamo ni kolika će točno biti za ovu godinu – nedostatna za funkcioniranje vijeća i za standardne programe, a kamoli za sve ono što smo Godišnjim planom predvidjeli. Također smo svjesni da moramo uložiti veliki napor da se kroz projekte i lobiranja osiguraju nedostajuća sredstva. Važno je i pokušati da se preko Vlade Hrvatske osigura stalna financijska potpora našem proračunu i da on ne zavisi od projekata u tolikoj mjeri kao što je to slučaj sada.

Spomenuli ste financijsku potporu HNV-u koja stiže iz matične Hrvatske. Kada je u pitanju cjelokupna hrvatska zajednica u Srbiji, odnosno njezini projekti, ta se potpora, pokazuju brojke, iz godine u godinu povećava. U kolikoj mjeri ta potpora pomaže realizaciju HNV-ovih projekata?

Pomaže jako puno. Poznato je da djeca koja se upišu na nastavu na hrvatskom jeziku dobivaju udžbenike i ostali školski pribor besplatno, a to se sve financira putem projekata i donacija iz Hrvatske. Potpora i institucionalnom jačanju HNV-a je također od velike važnosti. Ali još jednom ponavljam, ta potpora bi morala biti stalna i sigurna. Ovako, uvijek postoji određena doza neizvjesnosti kako će to sve biti od natječaja do natječaja.

Kakvu dodatnu potporu projektima očekujete od Srbije? Primjerice, pretprošle i prošle godine izdvojena su određena sredstva, mimo proračuna i natječaja, za kupnju rodne kuće bana Jelačića, manifestaciju Dužijanca...

Vjerujemo da će se takva praksa predstavnika vlasti Srbije nastaviti. Već postoje obećanja predsjednika Aleksandra Vučića da će podržati kapitalne stvari naše zajednice, a vjerujemo da će onda isto činiti i druge razine vlasti.

Hrvatsko nacionalno vijeće trenutačno ima četiri profesionalno uposlene osobe, jednu na pola radnog vremena i dvije uposlene po projektu. Jeste li kadrovski dovoljno jaki za realizaciju naznačenih projekata? Mogu li se projekti realizirati bez potpore profesionalnog projekt menadžera angažiranog za popularno zvano »pisanje projekata«?

Naravno da bismo se kadrovski još trebali osnažiti, a pogotovo u dijelu projektne aktivnosti koju ste spomenuli. Na tom polju će se vrlo brzo početi događati stvari. Naime, već ovog tjedna kreće obuka i edukacija kandidata za pisanje projekata za apliciranje iz EU fondova. Organizatori ove edukacije su Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije koja osigurava predavače i Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji koje osigurava svu potrebnu logistiku. Ovom edukacijom će biti obuhvaćeno 30-tak kandidata iz cijele hrvatske zajednice. Početna faza će trajati tri vikenda po dva dana i odvijat će se u našim prostorima, a sljedeće faze se očekuju tijekom godine.

Kakvu pomoć u radu očekujete od drugih članova Izvršnog odbora, zaduženih za četiri područja manjinske samouprave – kulturu, obrazovanje, informiranje i službenu uporabu jezika i pisma? Tu je i suradnja s dopredsjednicima, novoimenovanim odborima i povjerenstvima HNV-a...

Ja to ne bih nazvao »pomoć u radu«, već cjelovit angažman na ostvarivanju zacrtanog Plana. Ako ne budemo to tako prihvatali, bojim se da će realiziranje svega zacrtanog doći u pitanje. No, ja imam veliko povjerenje u svoje suradnike i očekujem rezultate kojima će prvenstveno biti zadovoljna naša nacionalna zajednica koju predstavljamo. Tada ćemo biti zadovoljni i mi u HNV-u.

Intervju vodio: Davor Bašić Palković