Tema Tema

Cilj isti, situacije različite

Predstavnici Hrvata iz Srbije koji su prošloga tjedna sudjelovali na 8. sjednici Međuvladinog mješovitog odbora za manjine (MMO) u Zagrebu i Pakracu na sjednicu su otišli nezadovoljni, jer je za godinu dana od prethodne sjednice došlo do pomaka samo u četiri preporuke od 25.

Po povratku sa sjednice članica MMO-a, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić je ponovila kako »sa žaljenjem moramo konstatirati da je samo u četiri preporuke došlo do pomaka« te istaknula kako »srpska manjina u Republici Hrvatskoj ima po svim pitanjima neusporedivo veću razinu ostvarenosti prava«.

Nekorektan odnos

Kada je u pitanju obrazovanje, u kojem jest bilo pomaka koje su pohvalili, Vojnić kaže kako se pojavljuje novi problem u sadašnjem trenutku, a to je što je obrazovna reforma koja se trenutno provodi u Srbiji najvećim dijelom na teretu HNV-a i što država nije osigurala dovoljno kadrovskih i financijskih resursa za nju. »S proračunom koji je osam puta manji od proračuna srpske zajednice u Hrvatskoj od HNV-a se očekuje da učini ono što je Hrvatska činila za svoje manjine. Dakle, kod nas je akcent stavljen na ono što HNV čini sa svoje četiri uposlene osobe, a ne cijeli sustav Srbije kojemu su ove preporuke i upućene«, rekla je Vojnić.

U drugim područjima važnim za status svake manjine kao što je razmjerno upošljavanje u javnoj upravi, sudjelovanje u donošenju važnih odluka, ne samo da nije bilo pomaka nego nema niti polaznih pretpostavki da se realno sagleda situacija, barem kada je riječ o hrvatskoj manjini u Srbiji. U tom smislu Vojnić je ukazala na »nekorektan odnos državnih tijela Srbije spram otvorenih pitanja statusa hrvatske nacionalne manjine«.

Radi se prije svega o procesu pripreme podataka koji na objektivan način trebaju ukazati na ostvarivanje preporuka (u razdoblju od jedne do druge sjednice) i ukazati na stanje stvari u različitim oblastima od važnosti za status nacionalnih manjina.

Tako se u ocjeni realizacije preporuka MMO sa sedme sjednice koja se održala u Beogradu i Monoštoru prošle godine, a koje je pripremio HNV navodi kako »podatci koji su dostavljeni predstavnicima hrvatske manjine nisu cjeloviti, prepisani su iz prethodnih izvješća i nisu dane informacije iz kojih izvora se došlo do pojedinih podataka posebice u najkompleksnijim oblastima kao što je politička participacija i razmjerna zastupljenost«.

Treba reći i da ovaj »statistički« problem, tj. nedostatak relevantnih i točnih podataka prati nastojanja da se poboljša status hrvatske manjine u Srbiji od samih početaka rada MMO-a. Srbija je na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu u procesu pridruživanju EU nedavno otvorila poglavlje 18 koje se odnosi na statistiku. To bi se trebalo odraziti i na prikupljanje podataka vezanih uz nacionalne manjine u Srbiji, jer kako je više puta isticala Vojnić »bez brojki ništa. I najmanji projekt kada se radi mora imati ogoljeno stanje, a kamoli kada se radi o ocjenjivanju stupnja ostvarivanja manjinskih prava. Kod nas, na primjer, nikada još nije došlo do ‘pada broja uposlenih pripadnika’ hrvatske zajednice u javnom sektoru. Jer nikada nije niti postojao egzaktan broj uposlenih. Pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj svaku sjednicu MMO-a komentiraju povećanjem, odnosno padom, i na temelju toga inzistiraju na promjeni. Kada se brojke stave na stol, mi samo sležemo ramenima jer kod nas je, iz nekog razloga, sustav prekompliciran i prevelik te je stanje nemoguće izraziti u brojkama.« I zbog toga su i Preporuke MMO svaki puta do sada sadržavale preporuku da se uspostavi sustavno praćenje niza indikatora i njihovu statističku obradu. Ipak, do sada to još nije i realizirano.

Sa i bez predstavnika u parlamentu

Politička participacija i razmjerna zastupljenost manjina su od krucijalnog značaja smatraju i predstavnici srpske manjine te član MMO-a u hrvatskoj delegaciji predstavnik srpske manjine Srđan Jeremić kaže kako se u ovogodišnjim preporukama s obje strane ponovno našao prijedlog da se pojačaju napori u poduzimanju djelotvornijih mjera za zapošljavanje pripadnika manjina u tijelima državne uprave, pravosuđu i unutarnjim poslovima.

»Zato se traži da tijela državne uprave poduzmu odgovarajuće mjere i osiguraju neophodne uvjete za zapošljavanje pripadnika obje nacionalne manjine kako bi se postigla njihova odgovarajuća zastupljenost«, rekao je Jeremić za Novosti, tjednik srpske manjine u Hrvatskoj.

I upravo u ovom dijelu predstavnici Hrvata ukazuju na »nekorektnost« tijela države Srbije koji su dužni osigurati cjelovite i točne podatke o »odgovarajućoj zastupljenosti« ali to nisu (svi) učinili.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov tako kaže, kako je »bilo riječi o podzastupljenosti u strukturama javne uprave, a mi nismo dobili cjelovite i točne podatke i kada je u pitanju MUP i kada je u pitanju pravosuđe, i državna uprava, jedino je AP Vojvodina iznijela točne podatke na temelju kojih se može jasno vidjeti gdje nas ima i koliko nas ima i naravno konstatirati da smo podzastupljeni«.

Kao ključni (do sada neostvareni) zahtjev Žigmanov je naveo »uvođenje instituta zajamčenih mandata, jer je jedan dio problema koji se tiču hrvatske zajednice posljedica njenog odsustva iz procesa donošenja odluka«. Pa ipak, premda u javnosti postoje sumnje u to da bi garantirani mandati doveli do značajnog poboljšanja statusa Hrvata, ako sve drugo ostane isto, primjer iz Hrvatske (i drugih zemalja, na primjer susjedne Mađarske) govori o tome kako se taj problem da riješiti.

Kao što je poznato, u Hrvatskoj je sudjelovanje nacionalnih manjina u najvišem zakonodavnom tijelu (parlamentu) riješeno kroz institut zajamčenih mandata, pa tako srpska manjina ima tri zajamčena mandata, dok u Srbiji za manjine postoji samo prirodni prag kao neka vrsta olakšice za ulazak u parlament, što međutim manje brojnim manjinama ne omogućuje ulazak u parlament pokazali su svi dosadašnji parlamentarni izbori. A da je sudjelovanje u odlučivanju više nego važno za manjine govori i činjenica da je zahvaljujući i postojanju manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru, država Hrvatska donijela 2017. godine Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje od 2017. do 2020. godine. O tome Srđan Jeremić kaže: »Kada je riječ o problemima srpske zajednice u Hrvatskoj, MMO je pozdravio što je hrvatska strana donijela Operativne programe za nacionalne manjine za period od 2017. do 2020. godine, a za koje se izborio Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke u Saboru. Predstavnici Srba, uz pohvalu donošenja ovog strateškog dokumenta, iskazali su svoje nezadovoljstvo intenzitetom i dinamikom realizacije postavljenih ciljeva iz Operativnog programa koji se odnose na srpsku zajednicu. Ukazali su da je došlo do određenih manjih pomaka u implementaciji, ali da se najveći broj programa još nije počeo provoditi. Zatražili su ubrzavanje realizacije svih programskih aktivnosti koje je hrvatska Vlada, u dogovoru sa zastupnicima manjina u Saboru, unijela u ovaj dokument«.

Bez mandata, bez mjera i programa

U Srbiji ne postoje garantirani mandati pa ni operativni programi za nacionalne manjine te se ne može niti pratiti u kojoj mjeri se oni ostvaruju ili ne. Pa se tako, premda obje manjine kao i MMO naglašavaju značaj razmjerne zastupljenosti u pravosuđu, javnoj upravi i svim drugim područjima javnog života, dvije manjine nalaze u bitno različitim situacijama. Dok za hrvatsku manjinu još ne postoje ni sistematizirani službeni podaci o brojnosti i strukturi uposlenih u javnim službama (tako na primjer MUP nije niti dostavio podatke), a kamoli odgovarajuće mjere i programi za postizanje odgovarajuće (razmjerne) uposlenosti, za srpsku manjinu postoje i mjere i programi i podatci.

I upravo je zato važno političko predstavljanje manjina u tijelima u kojima se donose najvažnije odluke. Ili kako je to rekao državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i kopredsjedatelj MMO-a Zvonko Milas: »Kada imate direktan ulaz u Skupštinu Srbije, kada imate zagarantirana mjesta u lokalnim jedinicama samouprave, onda imate i sasvim drugačije mogućosti u rješavanju svih onih problema koji ljudi imaju u svakodnevnom životu«.

J. D.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay