Širom Vojvodine

Problem divljih odlagališta smeća ne jenjava

Suvremeni način života donosi sa sobom sve veće količine otpada koji svakodnevno proizvedemo, te je njegovo zbrinjavanje i pojava divljih odlagališta smeća problem mnogih naselja. U tome nije izuzetak niti selo Tavankut, gdje se o ovom problemu godinama unatrag priča, ali koraci k rješenju su još uvijek spori.

Na temelju mjerenja otpada, prosječno se u Srbiji generira oko 300 kilograma otpada po stanovniku godišnje. Kućni otpad u velikom broju slučajeva završava na divljim odlagalištima smeća, nerijetko smještenim u neposrednoj blizini seoskih naselja. Gomilanju tog otpada jednako pridonose kako mještani sela, tako i posjetitelji sa strane, koji vide zgodnu priliku »stresti svoj tepih na susjedov balkon«.

Divlje odlagalište smeća u Donjem Tavankutu nastalo je prije više od tri desetljeća pokretanjem mjesne tvornice za preradu voća i povrća, koja je na svom zemljištu počela s odlaganjem otpada, a ubrzo su se ovoj praksi pridružili i mještani, te njihovi gradski susjedi. Danas se odlagalište prostire na nekoliko privatnih parcela, a inicijativa njihovih vlasnika da se otpad ukloni i zemljište privede svojoj namjeni još nije dala rezultata.

Udarac po džepu jedini način

Deponij već desetljećima zagađuje vodu i zemljište, a također je potencijalni izvor zaraze budući da osim plastike, odjeće, opeke, papira i metala, među ostalim »udomljava« i strvine krupne stoke.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Tavankut Tome Vojnić Mijatov kaže da se strojevima povremeno uklanja dio otpada, kako bi se prije svega rasčistili okolni putovi zatrpani smećem, za što se, kako navodi, uvijek mora izdvojiti po nekoliko milijuna dinara. On kaže da je udarac po džepu nesavjesnih građana jedini način sprječavanja gomilanja otpada:

»Problem s otpadom započeo je prije tridesetak godina, kada se pokraj cesta koje povezuju grad i selo mogla uočiti pojava smeća, koja se intenzivirala i postala praksa do danas. U posljednje vrijeme također niču i manja odlagališta smeća u Gornjem Tavankutu, a što se tiče velikog deponija u Donjem Tavankutu, ranije je poljar bio zadužen dojaviti komunalnoj policiji ukoliko primijeti da netko baca smeće, međutim rečeno nam je da to više nije u njegovoj ovlasti, tako da je sprječavanje bacanja smeća prepušteno isključivo komunalnoj službi. Govori se da je nekom gradskom zanatliji, uhvaćenom na djelu kako baca smeće na našem deponiju, izrečena visoka novčana kazna, ali ne znamo koliko je to pouzdana informacija. U svakom slučaju, smatram da je visoka novčana kazna jedina učinkovita mjera«, zaključuje Vojnić Mijatov.

Odvoženje samo u širem centru 

Neodgovarajuće postupanje s otpadom dolazi kao posljedica neizgrađenog stava društva po tom pitanju. To je usko vezano uz niski ekonomski, pa samim tim i komunalni standard sela, koje u mnogo čemu zaostaje za potrebama u smislu ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpada. Tako primjerice, iako živimo u 21. stoljeću Tavankut još uvijek čeka na realizaciju projekta dovođenja pročišćene gradske vode, što bi stajalo oko 200 milijuna dinara, te su stoga stavke poput recimo organiziranog prikupljanja glomaznog otpada još uvijek nisko na listi prioriteta.

Prema riječima Tome Vojnića Mijatova, ono što bi se u nekoj bližoj budućnosti moglo očekivati glede pomaka u zbrinjavanju otpada jest uvođenje kanti umjesto žutih vreća za kućno smeće, koje iz JKP Čistoća i zelenilo odvoze svega dva puta mjesečno.

»Žute vreće su jeftinija varijanta nego što će biti kada dobijemo kante i budemo plaćali uslugu Čistoći, ali usprkos tome mnogi mještani ne žele kupovati žute vreće, nego smeće odnose na divlji deponij. Očekuje se da bismo uskoro mogli dobiti kante, međutim prije toga Čistoća treba napraviti registar kućanstava, kako bi mogla naplaćivati uslugu odvoženja smeća. Predviđeno je da će se plaćati po kvadraturi, mada smeće ne pravi kuća nego ljudi, te bi logičnije bilo da se ova usluga plaća prema broju članova kućanstva.«

On dodaje da se kućno smeće odvozi samo u asfaltiranim ulicama, dok se stanovnici mnogih neasfaltiranih ulica u Donjem i Gornjem Tavankutu moraju pobrinuti donijeti svoje džakove do asfalta kojim prolazi kamion Čistoće.

Proljetna akcija čišćenja

JKP Čistoća i zelenilo započelo je ovoga tjedna Proljetnu akciju odvoženja čvrstog i glomaznog otpada iz kućanstava. Akcija će trajati sve do sredine lipnja kako bi bilo obuhvaćeno svih 16 izvangradskih i 18 gradskih mjesnih zajednica na području Grada. U naseljima Donji i Gornji Tavankut kontejneri će kao i proteklih godina biti postavljeni dva dana, 3. i 4. svibnja, na šest lokacija.

Naš sugovornik smatra da je na postojeći broj stanovnika od tri i pol tisuće duša u spomenuta dva naselja to nedovoljan broj lokacija za postavljanje kontejnera:

»Između jesenske i proljetne akcije čišćenja nagomila se puno otpada, osobito u kućanstvima koja ne žele odnositi svoje smeće na divlje odlagalište. Pojedini mještani odvoze glomazni otpad na gradski deponij, ali mnogi to ne čine te je otpada puno, kontejneri se brzo napune i poželjno bi bilo da se postave na više lokacija.«

Osim veće komunalne svijesti mještana, u cilju trajnijeg rješavanja ovog problema potrebno je postaviti kontejnere na cjelokupnom seoskom području, što je za sada nemoguća misija jer, kako navodi Vojnić Mijatov, pražnjenje samo jednog kontejnera stoji po nekoliko tisuća dinara, što trenutačno nema tko financirati. Jedina šansa vidi se u fondovima Europske unije, zahvaljujući kojima je izgrađen i Regionalni centar za upravljanje otpadom, koji bi trebao dugoročno riješiti problem otpada na području Grada Subotice i šest okolnih općina. Postrojenje vrijedno 24 milijuna eura već je odavno izgrađeno, ali se još uvijek čeka na dozvolu za probni rad.

Marija Matković