Tema
Poboljšanjem statusa manjina poboljšati i bilateralne odnose
Politička zastupljenost najvažnije je pitanje za hrvatsku manjinu u Srbiji, a upotreba jezika i pisma u komunikaciji s državom za srpsku manjinu u Hrvatskoj, istaknuli su kopredsjedatelji Međuvladinog mješovitog odbora (MMO) za zaštitu prava nacionalnih manjina dviju zemalja uoči osme sjednice ovoga tijela održane u Zagrebu i Pakracu 12. i 13. ožujka.
MMO je prije petnaest godina ustanovljen radi praćenja ostvarivanja Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj i čine ga predstavnici resornih državnih tijela te predstavnici srpske i hrvatske manjine. Hrvatsko izaslanstvo je predvodio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, a srpsko izaslanstvo državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave dr. Ivan Bošnjak. Predstavnici hrvatske manjine i članovi delegacije Srbije u ovome međuvladinom tijelu su predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i politolog Darko Baštovanović.
Pristupati realno otvorenim pitanjima
»Činjenica je da je puno dobrih stvari riješeno i da je puno njih u realizaciji, ali isto tako moramo reći da puno stvari još nije dobilo nimalo svjetlosti za svoje rješavanje, pa smo zato mi tu« kazao je u izjavi za medije uoči početka sjednice Milas, naglasivši kako predstavnici manjina, pošto se o njima radi, imaju glavnu ulogu u Odboru.
Što se tiče hrvatske manjine u Srbiji, »ono što sigurno treba rješavati je zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti«, rekao je, naglasivši kako je u Hrvatskoj to pitanje riješeno jako dobro, i na parlamentarnoj i na lokalnoj razini.
»Dobre stvari se događaju i rješavaju, ali da puno toga treba još napraviti, to je činjenica«, poručio je Milas istaknuvši i kako se sjednica održava godinu dana nakon 7. sjednice, u planiranom i redovitom terminu »što je ujedno pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanje manjinskih prava«.
Bošnjak je istaknuo kako kod političke zastupljenosti hrvatske manjine »ostaje pitanje kako će to biti riješeno kroz daljnje reforme ustava Srbije«. Kao prioritete za srpsku manjinu izdvojio je upotrebu jezika i ćirilićnog pisma, uključujući komunikaciju građana srpske nacionalnosti sa svojom državom, te pitanje medija, odnosno da se »čuje i zvuk i glas i pjesma na jeziku manjina«. Bošnjak je istaknuo kako je uključivanjem najviših predstavnika vlasti u dijalog, prije svega predsjednika Aleksandra Vučića, riješen veći dio pitanja, te da je za unaprjeđenje manjinske politike u Srbiji svakako bio važan i proces pristupanja u Europsku uniju.
Oba predstavnika kao jedan od glavnih ciljeva istaknuli su prekograničnu suradnju, te su naglasili kako poboljšanjem statusa manjina u dvije države žele poboljšati i bilateralne odnose.
Milas je poručio i kako »otvorena pitanja treba rješavati, ali im treba pristupati realno, treba ih sagledavati prema načinima na koje se to može učiniti«. »Jednostavno je donijeti preporuke koje onda desetljećima stoje i ne riješavaju se«, rekao je Milas.
Od 25 preporuka realizirane 4
Na probleme u pogledu neostvarivanja preporuka i ponavljanja istih rečenica u zapisnicima iz godine u godinu kada je u pitanju položaj hrvatske manjine u Srbiji ukazala je i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, prije odlaska na sjednicu. Naime, sa svake sjednice se vladama dviju država upućuju preporuke kako zajedničke za obje države tako i preporuke za svaku državu pojedinačno kojima se nastoji unaprijediti položaj obiju manjina pa je tako jedan od glavnih ciljeva sjednice razmatranje ostvarivanja preporuka usvojenih na prethodnoj sjednici. Prije odlaska u Zagreb delegacija Srbije održala je dva pripremna sastanka, a nadležne institucije Republike Srbije dostavile su predstavnicima hrvatske manjine, članovima MMO Srbije procjenu provedbi preporuka s prethodne sjednice kako bi se realno sagledalo u kojoj mjeri su preporuke i provedene u realnost. Međutim, kazala je Jasna Vojnić, od svih preporuka koje se nalaze u zapisniku sjednice od prije godinu dana, tek je u četiri došlo do pomaka. Ukupno devet preporuka nije realizirano a djelimično su realizirane ili se realiziraju deset preporuka u 2019. godini. Također kaže kako su preporuke u kojima je došlo do pomaka najvećim dijelom realizirane zahvaljujući inicijativama institucija hrvatske nacionalne manjine i zalaganjem Ministarstva znanosti, prosvete i tehnološkog razvoja Srbije dok s druge strane one najkompleksnije oblasti kao što su participacija, zastupljenost i razmjerno upošljavanje su i dalje otvorena pitanja kada je u pitanju hrvatska manjina u Srbiji.
Procjena provedbi – neprecizna i nepotkrijepljena podacima
Vojnić se kritički osvrnula i na sadržaj teksta procjene provedbi preporuka s prethodne sjednice MMO-a (održane u Beogradu i Monoštoru 30. i 31. siječnja prošle godine) koje su HNV-u dostavila nadležna državna tijela, rekavši da se u biti daje vrlo malo konkretnih odgovora o ispunjenosti preporuka. »Preporuke se i dalje promatraju kao da su upućene predstavnicima hrvatske manjine, a ne službenim institucijama R. Srbije, koje bi trebale biti nositelji implementacije bilateralnog sporazuma. Više od polovice teksta koji je dostavljen prestavnicima hrvatske manjine, u svojoj biti je neupotrebljiv i ne referira na aktualno stanje kada je u pitanju provedba, istih to jest unaprjeđenje prava i položaja hrvatske nacionalne manjine«, rekla je Vojnić, te pojasnila kako se radi o tome da se iz zapisnika u zapisnik naglašava i ističe kako je došlo do izmjene regulative i unutarnjih propisa, ali je zato navođenje konkretnih rezultata i poduzetih mjera samo sporadično.»Podaci koji su dostavljeni predstavnicima hrvatske manjine nisu cjeloviti, prepisani su iz prethodnih izvješća i nisu dane informacije iz kojih izvora se došlo do pojedinih podataka, posebice u nakompleksnijim oblastima kao što su participacija i razmjerna zastupljenost. Također, kaže kako je teško govoriti i o točnosti podataka jer ne postoje adekvatni mehanizmi njihove provjere, a pojedine institucije kao što je to slučaj s Ministarstvom unutarnjih poslova, podatke (o razmjernom upošljavanju) nisu niti dostavili.
U vrijeme zaključenja našeg lista sjednica MMO-a se nastavila u Pakracu, te ćemo o donesenim ovogodišnjim preporukama pisati u sljedećem broju.
J. D.
