Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Posla ima, ali nema radnika

Rezultati istraživanja »Zašto ljudi žele otići iz Srbije«, koje je tijekom prošle godine provela organizacija Srbija 21, govore da 22 posto stanovništva želi otići iz Srbije. Kao motive iseljenja ističu standard, bolje plaćen posao i lošu situacija u državi. Među onima koji razmišljaju o iseljenju najviše je osoba starosti od 18 do 29 godina, i to 34 posto. Poražavajuća je i demografska slika jer podatci govore da je u Srbiji tijekom 2017. godine 38.800 više umrlih nego rođenih, a procjenjuje se da je iz zemlje tijekom 2017. godine otišlo od 40.000 do 69.000 ljudi. Trend odlaska stanovništva nažalost raste, kako u većim tako i u manjim sredinama, a u nekim mjestima broj stanovnika je gotovo prepolovljen. Jedan od primjera takvih općina je Šid.

Poražavajući trend

Matična služba Općine Šid ne posjeduje točne podatke o trenutnom broju stanovnika u šidskoj općini. Prema posljednjem popisu koji je proveden 2011. godine, u šidskoj općini živjelo je ukupno 35.377 stanovnika. Taj broj je danas nažalost znatno manji.

»Posljednjih godina prisutan je rastući trend odlaska mladih iz ove općine. Prema podatcima kojima raspolažemo, tijekom 2018. godine imali smo 84 zaključena braka i izvršeno je 216 upisa u matičnu knjigu umrlih. Što se tiče matične knjige rođenih kod nas se uglavnom vrše naknadni upisi za onu djecu koja se rađaju u inozemstvou, a upisi djece koja su rođena u rodilištima u Srijemskoj Mitrovici i okolnim gradovima vrše se tamo gdje su djeca rođena. Prema podatcima kojima raspolažemo, od 1. siječnja 2019. godine zaključena su 3 braka, a umrle su 32 osobe. Podatci nažalost govore da je sve veći broj umrlih, a da se broj zaključenih brakova smanjuje«, kaže zamjenica matičara Nataša Ralić.

Najteže pogođeno iseljavanjem je najveće selo šidske općine Erdevik, iz kojeg je posljednjih godina otišla trećina radno sposobnog stanovništva. No, ovaj trend prisutan je i u samom gradu. Unatoč tome što se ne zna točan broj obitelji koji su trbuhom za kruhom otišli u neke od zemalja Europske unije, brojne napuštene prazne kuće svjedoče da je njihov broj mnogo veći nego što je bio ranije.

Teže do radnika

O smanjenom broju radno sposobnog stanovništva svjedoče i poduzetnici koji imaju problem pronaći radnika za određenu djelatnost.

»Situacija po pitanju radne snage u šidskoj općini je katastrofalna. Mladi ljudi nam odlaze. Ne postoji dovoljno stručnih profila u školama i smatram da se bez dobre politike ne može ništa promijeniti. U lokalnom parlamentu sam vijećnik od 1996. godine. Pokušao sam nešto promijeniti, ali nisam uspio. U poduzeću zapošljavam 15 ljudi i imam namjeru zaposliti još dva radnika. Oni hoće raditi, ali pod uvjetom da imaju plaću 100.000 dinara, jer taj iznos mogu zaraditi u drugim zemljama. Ja nisam u mogućnosti toliko im platiti. Bez dobre subvencije za radnike nama ovdje nema boljitka«, kaže poduzetnik iz Šida Živan Ilić.

Dodatna motivacija

Da slobodnih radnih mjesta ima potvrdili su i iz Nacionalne službe za zapošljavanje, filijale u Srijemskoj Mitrovici. S objavljenih 17 javnih poziva i podjele subvencija imaju želju potaknuti poslodavce da što više zapošljavaju osobe s evidencije nezaposlenih, kao i da se zapošljavanje usmjeri ka teže zapošljivim kategorijama.

»Na evidenciji nezaposlenih u Šidu ima 2.800 osoba, što je manje za 7 posto u odnosu na prošlu godinu. Ono što su karakteristike tržišta rada općine Šid, s obzirom na to da je jedna od nerazvijenijih općina u srijemskom okrugu, jeste da preko 30 posto nezaposlenih osoba ima samo osnovnu školu i 1.090 osoba ima preko 50 godina života. Slobodna radna mjesta često su usmjerena ka mladima, osobama koje imaju barem srednju stručnu spremu. Kroz ove subvencije želimo potaknuti poslodavce da zapošljavaju i ove kategorije nezaposlenih osoba«, navodi ravnateljica filijale u Srijemskoj Mitrovici Marijana Grabić.

Iako je u prošloj godini bilo 4.500 slobodnih radnih mjesta, mali broj osoba je bio zainteresiran raditi.

»Spremni smo obučiti osobe da rade određeni posao, ali je potrebno da ta osoba bude motivirana. U razvijenim i nerazvijenim općinama poslodavci najviše traže ljude koji hoće raditi. Imamo mnogo više slobodnih radnih mjesta nego osoba koje su zainteresirane raditi određeni posao i zato nam je glavni zadatak da te osobe motiviramo«, ističe ona.

Prednost manje razvijenim općinama

U cilju većeg zapošljavanja Pokrajinska vlada predstavila je prošle sedmice u dvorani Skupštine općine Šid set aktivnih mjera zapošljavanja. Mjere se odnose na subvencije za novo zapošljavanje, subvencije za samozapošljavanje i javne radove.

»Za općine kao što su Šid, Irig, Opovo, Plandište i ostale koje su iz treće i četvrte kategorije po razvijenosti bit će učininjeno mnogo toga u narednom razdoblju kako bi se se dostigao ravnomjerniji regionalni razvoj. Mjere koje će biti zastupljene su subvencije za novo zapošljavanje koje se odnose na poslodavce i za osobe koje su na evidenciji službe za zapošljavanje, subvencije za samozapošljavanje i javni radovi. Ono što je razlika u odnosu na republičke mjere to je da kod javnih radova nema kategorizacija u odnosu na to je li netko u trećem stupnju razvijenosti ili ne. Međutim, prilikom bodovanja na osnovu pavilnika prednost će se davati manje razvijenim općinama. Što se tiče novog zapošljavanja iznos koji se planira za dodjelu subvencija poslodavcima za novo zapošljavanje je 187.000 dinara po osobi. Postoje i neke novine za samozapošljavanje gdje su iznosi veći i tu postoje dvije kategorije. Jedna je za samozapošljavanje za nezaposlene osobe koje imaju najmanje 240 EESPB bodova, odnosno minimum četverogodišnje akadamske studije, specijalističke akademske studije, master studije, a sredstva su opredijeljena za otvaranje liječničkih, stomatoloških ordinacija, inženjerskih biroa, IT ureda, odvjetničkih ureda i za one djelatnosti za koja je potreban stručni ispit. Druga mjera je za niže stupnjeve obrazovanja 3. i 4. sve do 7. stupnja stručne spreme posebno za otvaranje obrtničkih radnji i tu je iznos od 324.000 dinara«, istaknula je ravnateljica pokrajinske Nacionalne službe za zapošljavanje Snežana Sedlar, navodeći da je prema službenim podatcima Republičkog zavoda za statistiku objavljenog 30. 11. 2018. opća stopa nezaposlenosti u Srbiji s 14,8 spala početkom ove godine na 11,3 posto.

»Što se tiče Vojvodine, mi smo dostigli pozitivne rezultate što ne znači da se trebamo zaustavimo nego naprotiv, trebamo još više raditi, napraviti neki »bedem« za odljev visokoobrazovanih mladih ljudi pa onda i svih ostalih deficitarnih zanimanja. Stopa u Vojvodini je na kraju drugog kvartala godine po istoj anketi bila 7,9 posto«, kazala je Sedlar.

Set novih mjera za zapošljavanje najprije je predstavljen u šidskoj općini. Prezentacija je izazvala veliko zanimanje privatnih poduzetnika koji imaju zajednički problem: pronalazak radne snage. A hoće li subvencije barem donekle smanjiti odljev radno sposobnog stanovništva iz ove srijemske općine, ostaje tek da se vidi.

S. D.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay