Tema Tema

Sljedeći korak praktična provedba

Hrvatski jezik postao je uz sprski i mađarski jedan od tri službena jezika u Lemešu – to je vijest koju su prošlog tjedna objavili kako sbijanski tako i hrvatski mediji, pa su lemeški Hrvati iznenada postali predmetom interesiranja brojnih novinskih redakcija. Lemešani uglavnom zatečeni, kažu čuli su vijest iz medija ili od susjeda i prijatelja koji su im prenijeli ono što je »televizija objavila«. Što će im točno donijeti to što je hrvatski jezik u njihovom selu postao službeni jezik ne znaju točno, ali kažu sada se konačno osjećaju ravnopravno s drugima koji žive u njihovom selu, ali i pribojavaju se tko će taj jezik i koristiti, jer ih je u selu sve manje i manje.

Riječ Lemešana

Nedjeljno prohladno jutro. Sasvim uobičajen zimski dan ispred lemeške crkve pravo je mjesto za susret i razgovor s onim Lemešanima kojih se tiče novost o uvođenju hrvatskog jezika u službenu uporabu u njihovom mjestu. Prvi koga susrećemo je Danijel Mandić.

»Radim u Austriji i tu vijest čuo sam od roditelja kada sam prije nekoliko dana stigao kući. Ali nije ta vijest stigla samo do Lemeša, već i do Pule, jer su nas odatle zvali rođaci da pitaju je li to točno. Znači to nama koji živimo ovdje, ali to je tek prvi korak. Vidjet ćemo kako će se to zaista i provoditi«, kaže Mandić.

»Tko nam može zabraniti da govorimo onako kako hoćemo? A sad kako na nas gledaju to je njihov problem. Naravno da je za nas dobro što je sada hrvatski jezik službeno u upotrebi u našem selu«, kaže Blaž Vilić.

»Pročitala sam u novinama i jesam se obradovala, ali mislim da to baš i neće zaživjeti. Zašto mislim tako? Pa zaboravlja se i ova naša bunjevačka ikavica, pa kad se više ne divani onako kako su divanili naši stari još manje će se koristiti hrvatski jezik. Valjda je mlade sramota da divane, ima tu utjecaja škole, okruženja i jednostavno jezik se zaboravlja. Kažu, uvodi sada hrvatski jezik u Lemeš, jer Hrvata ima više od 15 posto. Mislim ja da nas ima i više samo se ne izjašnjavaju tako«, kaže Manda Vidaković.

»Iznenadila me je i obradovala ta vijest i trebalo se to dogoditi i ranije. Istina je da je sada pitanje koliko će taj jezik i zaživjeti. Mi stariji međusobno još divanimo našom ikavicom, a mladi više ne koriste ni ikavicu, pa ne znam koliko će među njima zaživjeti hrvatski jezik«, kaže Marija Zelić.

»Prvi put čujem od Vas da je hrvatski u službenoj uporabi u Lemešu. Kako će to izgledati u stvarnom životu vrijeme će pokazati. Nisam optimist da će ljudi mijenjati svoje navike i mislim da će svatko nastaviti govoriti kako je do sada govorio. Ali bit će dobro što će sada naše mjesto imati i službeno i hrvatski naziv Lemeš i što će hrvatski nazivi biti na pločama službenih državnih institucija«, kaže Anđelka Lučić.

»Kako ću reagirati ako za nekoliko dana vidim na uzazu u selo i službeni natpis Lemeš? Pa bit će to iznenađujuće i lipo«, kaže Verona Vidaković.

»Ovim službenim uvođenjem hrvatskog jezika u Lemeš na neki način dobili smo svoju ravnopravnost, jer je u ovom selu brojna mađarska nacionalna zajednica i mađarski jest u službenoj uporabi na cijelom teritoriju Grada Sombora, pa i u Lemešu. Uz mađarski, službeni jezik je i srpski, pa ovim uvođenjem hrvatskog u službenu uporabu meni izgleda kao da smo konačno izjednačeni s drugim nacijama koje žive u našem selu«, kaže tajnica HBKUD-a Lemeš Marija Bagi.

Novi Statut Grada Sombora

Hrvatski jezik u službenu uporabu u Lemešu uveden je nakon usvajanja novog Statuta Grada Sombora, koji je usvojen 12. veljače na sjednici Skupštine grada. Kako je obrazloženo, hrvatski jezik uvodi se kao službeni jezik u Lemeš jer je prema posljednjem popisu stanovništva (iz 2011. godine) broj pripadnika hrvatske nacionalnosti u Lemešu veći od 15 posto čime su se stekli zakonski uvjeti da se u službenu uporabu uvede, uz srpski i mađarski, i hrvatski jezik. A Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma jasno definira obvezu lokalnih samouprava i u Zakonu doslovce stoji: »Jedinica lokalne samouprave će obvezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu službenu uporabu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko postotak pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenom teritoriju dostiže 15 posto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrđivanja zakonom propisanih uvjeta«. Što znači da je hrvatski jezik u Lemeš stigao s nekoliko godina zakašnjenja. U Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma dalje se navodi da službena uporaba jezika nacionalnih manjina podrazumijeva naročito korištenje jezika nacionalnih manjina u upravnom i sudskom postupku i vođenje upravnog postupka i sudskog postupka na jeziku nacionalne manjine; uporabu jezika nacionalne manjine u komunikaciji tijela s javnim ovlaštenjima s građanima; izdavanje javnih isprava i vođenje službenih evidencija i zbirki osobnih podataka na jezicima nacionalnih manjina i prihvaćanje tih isprava na tim jezicima kao punovažnih; uporabu jezika nacionalnih manjina na glasačkim listićima i biračkom materijalu; uporabu jezika nacionalnih manjina u radu predstavničkih tijela. I upravo na tome će se tek trebati raditi.

»Uvođenje hrvatskog kao službenog jezika u Lemešu jest pozitivan pomak i nadam se da će to biti primjer koji će slijediti i druge općine i gradovi. Ono što sada treba uraditi jest upoznavanje građana što znači to uvođenje hrvatskog kao službenog jezika u njihovo mjesto, koja su njihova prava i kako da ih koriste. Mislim da ljudi ne znaju dovoljno o tome i to je razlog što čak i kada imaju neka prava, ta prava ne koriste. Naravno, pratit ćemo i kako će se provoditi ova odredba Statura Grada Sombora, odnosno kada će biti postavljeni i službeni natpisi na hrvatskom jeziku«, kaže predsjednk Odbora HNV-a za praćenje službene uporabe jezika i pisma Zlatko Načev.

A obveza ispisivanja naziva također je definirana Zakonom o službenoj uporabi jezika. »U naseljenim mjestima u jedinicama lokalne samouprave, u kojima postotak pripadnika određene nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na teritoriju naseljenog mjesta dostiže 15 posto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva imena tijela koja vrše javna ovlaštenja, nazivi jedinica lokalne samouprave, naseljenih mesta, trgova i ulica i drugi toponimi ispisuju se i na jeziku dotične nacionalne manjine, prema njenoj tradiciji i pravopisu«. To znači da bi uskoro na ulazu i izlazu iz Lemeša osim srpskog imena Svetozar Miletić, ispisanog ćirilicom i latinicom i mađarskog naziva Nemesmilitics, trebao stajati i hrvatski naziv Lemeš. Na tablama mjesne zajednice i mjesnog ureda također uz srpski naziv ispisan ćirilicom i latinicom na srpskom i na mađarskom jeziku ubuduće će morati stajati i natpis na hrvatskom. Kao i na osnovnoj školi, gdje je naziv sada ispisan samo ćirilicom i na mađarskom jeziku.

Jedan od ranijih saziva Savjeta MZ Svetozar Miletić je, ne čekajući službenu odluku, već postavio nekoliko ploča s natpisima i na hrvatskom jeziku, pa se tako u centru sela mogu vidjeti turistički putokazi s natpisima – tržnica, knjižnica, željeznički kolodvor, mjesni ured.

Bereg i Monoštor

Lemešani tek očekuju promjenu službenih ploča koje trebaju biti usklađene s odredbom novog Statuta Grada Sombora, a što je s mjestima u kojima je hrvatski jezik u službenoj uporabi? Odlučili smo provjeriti. A odgovor bi mogao biti da u ovim selima ni nakon deset godina zakonska obveza nije u potpunosti ispoštovana. Tako usprkos tome što su prije tri godine postavljene nove ploče na ulazu i izlazu iz Berega nema hrvatskog naziva ovog mjesta već piše ćirilicom i latinicom Bački Breg i mađarski naziv Béreg. Na zgradama Mjesne zajednice, Mjesnog ureda i osnovne škole stoje i nazivi ispisani na hrvatskom jeziku. U Monoštoru na tablama s nazivom mjesta stoji i Monoštor što je hrvatski naziv mjesta Bački Monoštor, kao i na ulazu u mjesni ured, ali zato na Domu kulture i Mjesnoj zajednici nema natpisa na hrvatskom jeziku. Iako je prošlo 10 godine od toga kako je hrvatski u službenoj uporabi u ovim somborskim selima.

Z. Vasiljević

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay