Intervju Intervju

Učinimo gledateljstvu svijet ljepšim

U Srijemskoj Mitrovici je do dvijetisućitih godina postojala lokalna radijska i televizijska stanica grada, Televizija M. Nakon privatizacije medija, ta televizija je ukinuta. Poslije vakuuma od skoro dva desetljeća, Srijemska Mitrovica nije imala svoju lokalnu televizijsku stanicu, osim regionalne televizije. U siječnju prošle godine osnovana je Gradska M televizija, a nakon dobijanja svih dozvola REM-a, televizijski program počeo se emitirati u rujnu, trenutno na 26. kanalu Kopernikus kablovskog operatera. Osim želje da građane Srijemske Mitrovice informiraju, zabave i educiraju o bogatoj povijesti Srijemske Mitrovice, Sirmija, značajnim arheološkim nalazištima i ustanovama kulture, cilj im je da građane upoznaju sa zanimljivim ljudima ovoga grada, njihovim hobijima, ljubavima, poslovima, kako bi bolje upoznali svoje susjede o kojima se prema njihovom mišljenju malo zna. Osim svih navedenih tema, akcent u programskoj shemi ove televizije je na izvještavanju gledatelja na jezicima nacionalnih manjina. Jer, kako navode, Srijemska Mitrovica je multinacionalna sredina u kojoj, osim Srba, žive Hrvati, Mađari, Rusini, Nijemci, Romi... Svi oni jednako zaslužuju da predstave svoj jezik, tradiciju i kulturu gledateljstvu preko lokalne tv stanice. Na mjestu glavnog i odgovornog urednika Gradske M televizije nalazi se Biljana Selaković, diplomirana novinarka iz Srijemske Mitrovice. Od 2010. do 2018. radila je u regionalnom tjedniku M novina na radnom mjestu novinara, do mjesta urednice i glavne i odgovorne urednice portala tog tjednika. Nakon 8 godina u tiskanom novinarstvu dobila je ponudu da počne raditi na Gradskoj M televiziji, što je sa zadovoljstvom prihvatila. Osim iskustva u radijskom i televizijskom novinarstvu, prošla je niz različitih seminara za pisanje projekata, za rad u komisijama koje se bave ocjenjivanjem medijskih projekata, kao i seminar koji se ticao položaja žena u sportu.

Nakon višemjesečnog emitiranja televizijskog programa Gradske M televizije, možete li danas reći da je vaša misija s početka priče i uspjela?

Vlasnici naše televizije su smatrali da je u ovom gradu potrebna i lokalna televizija, s obzirom na to da je Srijemska Mitrovica administrativni i glavni grad Srijema, da je grad s najvećim brojem stanovnika i da je sjedište svih kulturnih i važnih državnih institucija. Cilj prilikom osnutka Gradske televizije nije bio samo puka informativa, što i nije najvažnije. Činilo nam se da je građanima dosta servisnih svakodnevnih, političkih, prije svega informativnih tema. Na nama je da informiramo građane o servisnim informacija kao i o komunalnim temama, ali smo željeli da naši gledatelji upoznaju i neke vrlo značajne Mitrovčane koji se ne bave politikom nego su to ljudi koji su vrlo uspješni u sportu, kulturi i u različitim sferama kulture. Zbog toga smo odmah na početku počeli emitirati emisiju Mitrovačke priče, posvećenu po našem mišljenju važnim ljudima koji su afirmirali grad, koji ga i danas afirmiraju i koji pokazuju njegovu lijepu stranu. Uradili smo na desetke intervjua s mitrovačkim glumcima, slikarima, s ljudima iz područja književnosti, sporta… Smatramo da je ljudima dosta crne kronike koja uopće nema mjesta u našoj programskoj shemi. Mi se ne bavimo ubojstvima, ne bavimo se prometnim nezgodama nego gledamo da učinimo gledateljima svijet ljepšim. Redovno pratimo događanja svih ustanova kulture u gradu, snimamo promocije knjiga, izložbe i na taj način pokazujemo da se u gradu nešto događa. Općenito, čini mi se da su neke kulturne teme jako zanemarene na lokalnim i regionalnim televizijama. Ljudima je dosta političara i državnika i mislim da su to teme kojima se trebaju baviti državni i republički mediji koji imaju nacionalnu pokrivenost i dostupni su u svim dijelovima Srbije, a mi se trebamo baviti našim lokalnim temama.

Ono što odlikuje Gradsku M televiziju jest izražen lokalpatriotizam. Pruža li Srijemska Mitrovica dovoljno sadržaja da ispuni medijski prostor na jednom televizijskom programu?

Mi njegujemo lokalpatriotizam. Jer, da bi smo voleli i poštovali druge, prvo moramo sebe upoznati i zavoljeti. Kod nas su zaposleni Mitrovčani, ne ljudi sa strane, što je veoma važno. Prošle godine, kada smo osnovani i kada smo dobili dozvolu za emitiranje, aplicirali smo na nekoliko medijskih natječaja. Na razini Republike na općem natječaju za televizije su nam odobrena sredstva za projekt Zapisi o Sirmiju. To je bio jedan kvalitetan serijal o Sirmiju koji je bio izuzetno primijećen poslije emitiranja na televiziji. Bilo je divno raditi sa zaposlenima u Muzeju Srema, povjesničarima, zaposlenima iz Turističke organizacije i Zavoda za zaštitu spomenika kulture koji su nam bili glavni partneri na tom projektu. Težište nam je bilo na tome da otkrijemo Sirmij na drugačiji način. U proteklom razdoblju imala sam priliku uraditi dva intervjua s liječnicom Gordanom Petaković, ginekologom u mirovini, za koju sam sigurna da Mitrovčani ne znaju da se bavi slikarstvom još od studentskih dana. Također, uradila sam intervju s glumcem Vladimirom Balašćakom, koji je, osim toga što je govorio o svojim ulogama, najavio i izdavanje monografije o glumici Ireni Kolesar, koja je radila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ideja je mnogo i Mitrovica je jedan kvalitetan grad što se tiče kulture, sporta, uspješnih đaka… i zaista je šteta što se oni do sada nisu imali priliku afirmirati kroz elektroničke medije.

Stječe se dojam da je na nekim televizisjkim stanicama u manjoj mjeri zastupljeno izvještavanje o događajima koji se tiču manjinskih zajednica. Projekti Gradske M televizije koje planirate realizirati tijekom ove godine tiču su manjinskih naroda koji desetljećima žive na ovom podneblju. Zbog čega smatrate da je to važno?

Prošle godine odobreni su nam projekti manjinskih zajednica na pokrajinskoj razini, koji se ticao Rusina, Rusnaci u Srijemskoj Mitrovici. Uz pomoć djevojke koja je Rusinka uspješno smo realizirali te emisije. Dvojezičan projekt vrlo je težak za realiziranje, s obzirom na to da je kolegama koji su radili mnogo vremena oduzimalo titlovanje. Ali, uspješno smo ga realizirali i bio je dobro prihvaćen. Problema nije bilo i bilo je divno kada su nam u studio došla djeca koja fakultativno izučavaju rusinski jezik. Oni su ponosno predstavili svoje znanje koje su stekli u školi i znanje na rusinskom jeziku koje se njeguje u njihovoj obitelji. U planu nam je da u 2019. godini realiziramo televizijski projekt s hrvatskom zajednicom i nadamo se da će nam taj projekt biti prihvaćen. Želja nam je da se Hrvati koji žive u Srijemskoj Mitrovici afirmiraju i da se sazna nešto više o njihovoj kulturi, njihovim običajima i njihovim aktivnostima. Osobno imam dobru komunikaciju s katoličkim župnikom u Srijemskoj Mitrovici i dekanom Srijemske biskupije mons. Eduardom Španovićem. Imamo sreću da nam se Katolička crkva nalazi u samom centru grada, koja je velebno zdanje, ponos Mitrovčana. Isto tako, za ovu godinu planiramo suradnju i s njemačkom udrugom iz Srijemske Mitrovice koja je osnovana prije nekoliko godina. Malo je Nijemaca u Srijemskoj Mitrovici, ali ima dosta njihovih potomaka. Oni ne znaju njemački jezik, ali su tu, drže se i obnavljaju veze sa zajednicom.

Kakva vam je suradnja s drugim manjinskim medijima? Smatrate li da je u realiziranju navedenih projekata važno surađivati s predstavnicima manjinskih medijskih kuća?

Želimo da projekti koji se tiču nacionalnih manjina rade novinari hrvatske nacionalne manjine, koji govore i pišu na hrvatskom jeziku. Za rusinsku emisiju nismo imali boljeg novinara, ali smo imali djevojku koja je izuzetno inteligentna i koja se jako lijepo snašla. Nama je važan taj kontakt kao i to da novinar iz manjinskog medija razgovara s pripadnikom svoje zajednice. On najbolje zna što sve može i na kakav se način predstaviti gledateljstvu. Zato nam je važno da svim predstavnicima nacionalnih manjina pružimo mogućnost da se vide i čuju na našoj televiziji. Da bismo došli do kadrova s nekog događaja ili do određenih informacija, moramo međusobno surađivati. Moj moto je da su kolege sve. Nikada ne znaš kada će ti njihova pomoć biti potrebna. Ako nemaš dobar odnos s kolegom, ni posao ne možeš odraditi valjano. Previše je medija i medijsko je polje kaotično. Ali oni prije svega manjinski mediji, koji imaju u fokusu manjinu kojoj se obraćaju, ali su otvoreni i za većinsko stanovništvo, trebaju međusobno surađivati i pomagati se. Lijepo surađujemo s RTV-om i s njima nikada nismo imali problema, a također i s vašom medijskom kućom. Ne trebamo se gledati kao konkurencija, nego upravo da se podržavamo. To je politika Gradske M televizije, Radio Srema, što vlasnika što nas urednika iz ovih medija, jer jedni bez drugih teško da bismo mogli.

Planirate li da i nakon završetka projekta nastavite suradnju s manjinskim zajednicama u Srijemskoj Mitrovici i izvještavate o njima?

U našem gradu postoje udruge koje vrlo aktivno rade i okupljaju, osim starijih članova, i mlade, koji žele njegovati svoju tradiciju i običaje i dobiti šansu da to prikažu na televiziji. Također, hrvatski jezik se izučava u srijemskomitrovačkim školama, a naša Katolička crkva u najvećoj mjeri okuplja hrvatsku zajednicu u našem gradu, a godinama uspješno djeluje i radi HKC Srijem – Hrvatski dom. Sve su to razlozi zbog kojih smatramo da oni zaslužuju prostor u našem televizijskom programu. Mi smo u obvezi, kao medij koji se odlučio za tu programsku koncepciju, nastaviti pratiti događanja u svim manjinskim zajednicama. Otvoreni smo za sve vidove suradnje i zaista smatramo da je potrebno da se što više afirmiraju nacionalne manjine u gradu.

Kao dio vašeg medijskog sustava funkcionira i regionalni Radio Srem koji ima tradiciju dugu 49 godina. U okviru radijskog programa, prethodnih godina, realizirani su i programi na hrvatskom jeziku.

Prije dve godine projekt koji je nosio naziv Divan je kićeni Srijem je bio projekt koji je imao dobru slušanost kod Hrvata u Srijemu, ali ne samo kod Hrvata nego je to bila prilika da i ostalo stanovništvo čuje što se to događa u nekoj manjinskoj nacionalnoj zajednici. Taj projekt je bio uspješno realiziran na obostrano zadovoljstvo. Što nas je više, život je kvalitetniji i ljepši. Lijepo je živjeti u multinacionalnoj i multikulturalnoj sredini, a mislim da su toga svjesni i stanovnici Srijema.

Koje državne institucije su vas podržale u dosadašnjem radu?

Projekti koji su bili na razini Grada Srijemska Mitrovica nam nisu podržani u prošloj godini, ali se nadamo da će se to promijeniti. Ne mogu reći da nemamo lijepu suradnju s predstavnicima lokalne vlasti. Imamo dobru suradnju s pi-arom, koji nam redovito šalje pozive na događaje, a mi ih na temelju naše programske koncepcije pratimo u većoj ili manjoj mjeri. Tu smo da ispoštujemo sve ono što smatramo da je bitno. Velika podrška nam je Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, kao i Ministarstvo kulture i informiranja. To su dvije razine vlasti koje su nas prepoznale u prošloj godini i koje su podržali naše projekte.

Koji su vam daljnji planovi? Mislite li da će u ovoj godini lokalnim medijima biti odobreno više sredstava za rad u odnosu na prošlu?

Osim naše redovne djelatnosti proizvodnje televizijskog programa, Mitrovačkih priča, informativnog programa, spremno dočekujemo natječaje koji uskoro trebaju biti raspisani na raznim razinama, od lokalne do republičke. Ideje su tu, projekti su nam u glavi, trebaju se samo staviti na papir i da se završe. Vjerujemo da će dobri projekti, ne samo naši, već i svih ostalih medija, biti podržani. Prema podatcima kojima raspolažem, primat će se dati lokalnim medijima. Mediji u lokalnim sredinama mnogo teže posluju nego oni na republičkoj razini. Jer kad imate televiziju s nacionalnom pokrivenošću ili dnevne novine koje su dostupne u svim dijelovima Srbije, tada je i taj reklamni »kolač«, odnosno prihod od marketinga, mnogo veći. Ovdje marketing mnogo slabije funkcionira. Manje je poduzeća, manje je intersiranja privatnih kompanija i poduzetničkih radnji, jer svi jedva sastavljaju kraj s krajem. Težište nam je da uradimo dobre projekte i da zahvaljujući sredstvima odobrenim po osnovu raznih natječaja uradimo dobre televizijske sadržaje. Vjerujem da će do kraja godine biti realizirano mnogo televizijskih emisija, što na srpskom jeziku, što na jezicima nacionalnih manjina, jer nam je stalo da se manjine koje žive u Srijemskoj Mitrovici vide i čuju i da i one dobiju priliku da u tom televizijskom programu prikažu ono što najbolje znaju i što rade.

Intervju vodila: Suzana Darabašić

Najava događaja

16.02.2019 - Šokačko veče u Vajskoj

U organizaciji mjesnog HKU Antun Sorgg, u Vajskoj će u subotu, 16. veljače, biti održano Šokačko veče. Pokladna zabava tamošnjih Hrvata bit će održana u restoranu Bački dvor na jezeru Provala, s početkom u 19 sati. Goste očekuje bogata večera (predjelo, juha, odresci, prilozi, desert u ponoć lovačka kobasica) kao i bogata tombola. Za dobru zabavu bit će zadužen tamburaški sastav Dike iz Vinkovaca s gostima. Cijena ulaznice je 2.000 dinara.

23.02.2019 - Prelo u Đurđinu

HKPD Đurđin organizira Prelo na salašu koje će biti održano 23. veljače s početkom u 19 sati u župnoj dvorani u Đurđinu, na adresi Salaši 325. Cijena karte je 1.300 dinara, a u nju je uračunata večera (krumpirača i fanki), neograničeno piće, tombola za sve goste te zabavni program u režiji foklorne i literarno-dramske sekcije Društva. Za glazbu će biti zadužen ansambl San iz Subotice.

23.02.2019 - Bunjevačko prelo u Zagrebu

Bunjevačko prelo u Zagrebu bit će održano u subotu, 23. veljače, u restoranu Brezinka (Stubička 216A, Jablanovec). Cilj organizatora je okupiti bačke bunjevačke Hrvate i sve njihove prijatelje kako bi i u svojoj novoj sredini očuvali ovaj svoj običaj i vidjeli se bar jednom u godini. Cijena karte za odrasle je 170 kn, a uključuje hranu i neograničeno piće. Za djecu do 5 godina karta je gratis, a djeca od 6 do 12 godina plaćaju 75 kuna. Sviraju tamburaši Banda odabrana. Tombola će biti 10 kuna.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay