Neposredno nakon objavljivanja izbornih rezultata bilo je ponuđeno nekoliko različitih viđenja u svezi s formiranjem nove srpske vlade. Da podsjetimo, radikali su htjeli koaliciju s DSS-om, Vojislav Koštunica propagirao je koncentracijsku vladu, a G17 Plus, SPO i NS su se zalagali za većinsku vladu tzv. demokratskog bloka kao najstabilnije rješenje. Jedino je Demokratska stranka spominjala manjinsku vladu, koncept koji je prevladao nakon što su svi drugi prijedlozi bili odbijeni. Činilo se da DS-u najviše odgovara zauzeti dojučerašnju poziciju DSS-a i ubirati političke poene kritiziranjem rada vlade.
    Međutim, minuloga tjedna predstavnici DS-a bitno su promijenili svoj stav. Na Glavnom odboru te stranke u nedjelju, 25. siječnja, odlučeno je da se DS ima zalagati za većinsku vladu sve četiri grupacije unutar demokratskog bloka. Čelnik DS-a Boris Tadić bio je kategoričan—ili će Koštunica prihvatiti DS-ov koncept većinske vlade, ili će demokrate uskratiti podršku njegovoj manjinskoj vladi. S druge strane, u prošlonedjeljnoj emisiji »Nije srpski ćutati« na BK televiziji, Koštunica je ponovio svoj stav da ne može prihvatiti većinsku vladu jer rezultati izbora jasno pokazuju da narod želi distanciranje od DOS-ove vlasti, čiji je glavni stup u protekle tri godine nesporno bila Demokratska stranka. Također, ne treba zaboraviti procjene s Glavnog odbora DSS-a da bi ta stranka mogla izgubiti čak polovicu svojeg elektorata u slučaju koalicije s DS-om. Stoga, čini se da i raspoloženje birača i njegova stranka vrše pritisak na Koštunicu da ne uđe u koaliciju s demokratima, na čemu DS sada inzistira.
PARLAMENT BEZ PREDSJEDNIKA: Razmirice DS-a i DSS-a iz starog saziva parlamenta sada su se prenijele i na novi. Naime, na sastanku u ponedjeljak 26. siječnja, predstavnici DS-a i DSS-a nisu se uspjeli dogovoriti oko izbora predsjednika parlamenta. Ključni je problem u tome što niti jedna od dvije strane nije spremna na kompromis. DSS želi postupne dogovore, tako što će se prvo konstituirati parlament, a tek onda vlada, dok u DS-u inzistiraju na dogovoru koji bi obuhvaćao i pitanje konstituiranja parlamenta i pitanje formiranja vlade. Odsustvo dogovora između ove dvije stranke dovelo je do toga da na konstitutivnoj sjednici srbijanskog parlamenta u utorak ne bude izabran predsjednik parlamenta. Kandidat DSS-a Dragan Maršićanin nije dobio neophodnu apsolutnu većinu od 126 zastupnika. Za njega je glasovalo 107 zastupnika iz redova DSS-a, G17 Plus, i SPO i Nove Srbije; protiv su bili radikali, dok su DS i SPS bili uzdržani. Nakon sjednice Boris Tadić izjavio je da će DS inicirati novi krug pregovora do petka, kada bi se trebala nastaviti konstitutivna sjednica parlamenta. Od spremnosti na kompromis sudionika tih pregovora ovisi hoće li se pat-pozicija u parlamentu u petak okončati ili ne.
    Mjesec dana nakon pregovora, čini se da ključni problem predstavlja činjenica da DSS temelji svoju podršku na sukobljavanju s DS i podrivanju rezultata politike Vlade Srbije u ostavci. Tri godine ljutog rivalstva dovele su do političkog i psihološkog jaza, kojega nije moguće premostiti za mjesec dana. U takvoj se situaciji manjinska vlada doima jedinim realnim rješenjem. Međutim, prihvaćanje takvog rješenja za DS značilo bi i prihvaćanje stigmatizacije demokrata na kojoj DSS temelji dobar dio svoje podrške. Trenutno ozračje na srpskoj političkoj sceni naprosto priziva uplitanje velikih sila, što, iako nikome ne laska, možda ne bi bilo odveć loše, imajući u vidu mogućnost povratka autoritarnih stranaka bivšeg režima zbog podjela unutar demokratskog bloka.