Tema Tema

Hrvatska će nastaviti podupirati Hrvate u Srbiji!

Predstavnike Hrvata iz Srbije primili su u utorak, 22. siječnja, u Zagrebu najviši dužnosnici Hrvatske – predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković. Izaslanstvo Hrvata u Srbiji činili su dužnosnici Hrvatskog nacionalnog vijeća: predsjednica Jasna Vojnić, trojica dopredsjednika Željko Šeremešić, Željko Pakledinac i Darko Vuković, te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov.

Njihov službeni posjet Zagrebu započeo je sastankom s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom. Na sastancima je bilo riječi o položaju hrvatske manjine u Srbiji i aktualnostima u rješavanju pitanja od značaja za unaprjeđenje njihova položaja.

Povećat će se izdvajanja 

Premijer Andrej Plenković čestitao je novoizabranoj predsjednici HNV-a Jasni Vojnić, istaknuvši da je poštivanje prava i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji važno pitanje za hrvatsku Vladu. U tom pogledu, naveo je kako se kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova daje podrška projektima za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. Izrazio je spremnost hrvatske Vlade da u narednom razdoblju poveća izdvajanja za konkretne projekte koji su važni za položaj hrvatske zajednice u Srbiji, kao i zaštitu hrvatskog kulturnog identiteta.
Žigmanov i Vojnić izvijestili su o dijalogu koji od početka prošle godine vode s najvišim razinama vlasti Republike Srbije. Posebno su izdvojili važnost ostvarivanja boljih mogućnosti obrazovanja na hrvatskom jeziku i pismu, kao i adekvatne zastupljenosti pripadnika hrvatske manjine u predstavničkim tijelima na državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini. Založili su se i za uključivanje hrvatske zajednice u Srbiji u prekogranične projekte koji se financiraju iz europskih fondova.
Uz predsjednika Vlade bili na sastanku su bili i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas te državna tajnica u MVEP-u Zdravka Bušić.

Predsjednica Grabar-Kitarović je na sastanku zahvalila predstavnicima Hrvata u Srbiji na naporima koje ulažu u očuvanju hrvatske zajednice, čestitavši im na upornosti pri rješavanju vitalnih problema s kojima se ovdašnja hrvatska zajednica susreće. Naglasila je kako će institucije Hrvatske nastaviti podupirati Hrvate u Srbiji u očuvanju njihovog identiteta i zaštiti njihovog položaja.


Stvaranje okvira za nastavak uspješne suradnje

»To je nastavak naše redovite komunikacije kada su u pitanju predstavnici najviših razina vlasti gdje iznosimo naše razumijevanje društvenopolitičkog trenutka, naših potreba, izazova pred kojima se nalazimo. U toj komunikaciji stvaramo okvire za nastavak uspješne suradnje koju smo ranije imali kad je u pitanju rješavanje otvorenih pitanja s kojima se kao pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji suočavamo. Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini«, rekao je Žigmanov nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice, te da imaju puno manje novca na raspolaganju. Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

»Naša očekivanja su vidjeti gdje i u čemu Hrvatska može pomoći s obzirom na naše prioritete«, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek »svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj«.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da Hrvati u Srbiji imaju »elan, viziju i energiju« za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.


Zajamčena zastupljenost – daleko od rješenja

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Srbije – Žigmanov je kazao da »je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo«.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

»Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo«, rekao je.

»Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH a u Srbiji ne jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela«, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

»Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela«, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao »uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju«.

»Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše«, poručio je.


ANTRFILE

Vojnić: Uzajamna pomoć

»Želimo biti dio struktura, kako srbijanskog dijela vlasti tako i hrvatskog. Mislimo da tu možemo puno pomoći s problemima s terena, s konkretnim slučajevima, kako i premijeru i predsjednici Hrvatske, da imaju informacije. Isto tako, oni nama mogu pomoći da naša riječ ima veću težinu. Tako da s njihovom podrškom i sve ono što radimo u Srbiji zaista ima ishode. Na primjer, nakon prošlogodišnje sjednice Međuvladinog mješovitog odbora, kada su se sastajali predstavnici dviju država, sve preporuke koje su bile u tom dokumentu su kasnije naišle na plodno tlo i onda smo ih zaista mogli i realizirati«, istaknula je Jasna Vojnić.

Izvori: Hina, HRT


 


 

Najava događaja

16.02.2019 - Šokačko veče u Vajskoj

U organizaciji mjesnog HKU Antun Sorgg, u Vajskoj će u subotu, 16. veljače, biti održano Šokačko veče. Pokladna zabava tamošnjih Hrvata bit će održana u restoranu Bački dvor na jezeru Provala, s početkom u 19 sati. Goste očekuje bogata večera (predjelo, juha, odresci, prilozi, desert u ponoć lovačka kobasica) kao i bogata tombola. Za dobru zabavu bit će zadužen tamburaški sastav Dike iz Vinkovaca s gostima. Cijena ulaznice je 2.000 dinara.

23.02.2019 - Prelo u Đurđinu

HKPD Đurđin organizira Prelo na salašu koje će biti održano 23. veljače s početkom u 19 sati u župnoj dvorani u Đurđinu, na adresi Salaši 325. Cijena karte je 1.300 dinara, a u nju je uračunata večera (krumpirača i fanki), neograničeno piće, tombola za sve goste te zabavni program u režiji foklorne i literarno-dramske sekcije Društva. Za glazbu će biti zadužen ansambl San iz Subotice.

23.02.2019 - Bunjevačko prelo u Zagrebu

Bunjevačko prelo u Zagrebu bit će održano u subotu, 23. veljače, u restoranu Brezinka (Stubička 216A, Jablanovec). Cilj organizatora je okupiti bačke bunjevačke Hrvate i sve njihove prijatelje kako bi i u svojoj novoj sredini očuvali ovaj svoj običaj i vidjeli se bar jednom u godini. Cijena karte za odrasle je 170 kn, a uključuje hranu i neograničeno piće. Za djecu do 5 godina karta je gratis, a djeca od 6 do 12 godina plaćaju 75 kuna. Sviraju tamburaši Banda odabrana. Tombola će biti 10 kuna.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay