Aktualno Aktualno

Usvojen novi Statut Vijeća

Četvrta redovita sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća održana je prošlog petka, 21. prosinca, u Subotici. Na sjednici je jednoglasno usvojen novi Statut HNV-a, koji je sada usklađen s novim Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, a što je novi saziv trebao učiniti najkasnije 20 dana od svojeg konstituiranja. U izradi Statuta sudjelovao je i tim od petero pravnika koji su vijećnici HNV-a. Jedan od njih, ujedno i dopredsjednik Vijeća, Ladislav Suknović je ukazao kako sama struktura Statuta nije bitnije izmijenjena. Bitnije izmjene odnose se na intenciju zakonodavca da vijeća imaju savjetodavnu ulogu, te su tako u novom Statutu »nadležnosti« vijeća i njegovih radnih tijela preformulirane u »ovlasti«.

»Novim Statutom dan je i novi okvir uloge nacionalnog vijeća. U Statutu se brišu riječi koje se odnose na nadležnost u smislu odlučivanja o određenim djelokruzima koja imaju nacionalna vijeća. To je na neki način smanjivanje značaja odluka koje vijeća donose imajući u vidu pravne kompetencije koje su do sada imala. S druge strane, novi Statut je dopunjen onim odredbama koje se tiču praznika nacionalne manjine i priznanja koje je ustanovilo HNV«, kazao je Suknović.

Rebalans proračuna

Vijećnici su usvojili i rebalans financijskog plana HNV-a za 2018. godinu.

»Ove smo godine bili veoma uspješni po planu prihoda ostvarenih putem natječaja i donacija. Uvećanje po tom osnovu je 27 milijuna dinara. Najveći dio tih sredstava, 10 milijuna dinara, jesu bile za kupnju placa čija je svrha trajno rješavanje prostrorija za rad Hrvatske riječi. Nešto preko 3 milijuna dinara je dotacija Osječko-baranjeske županije koja je raspoređena hrvatskim udrugama kulture. Bilo je tu i drugih aktivnosti koje čine taj zbir, poput dodatne dotacije Republike Srbije od skoro 12 milijuna dinara za kupnju rodne kuće bana Jelačića. S druge strane, dotacije s različitih razina vlasti – Republike Srbije, AP Vojvodine i Grada Subotice bile su oko 18 milijuna dinara«, kazao je vijećnik Darko Sarić Lukendić, koji je u protekloj godini obnašao dužnost predsjednika Izvršnog odbora HNV-a.


Plan Hrvatske riječi


Na sjednici su usvojeni i revidirani financijski plan za 2018. godinu te plan rada i poslovanja NIU Hrvatska riječ za 2019. godinu. Kako je jedan od ciljeva te ustanove da trajno osigura vlastite prostorije za funkcioniranje, revidiranjem proračuna za ovu godinu određeni dio sredstava iz proračuna usmjeren je u ovu namjenu.

Kada je u pitanju rad u idućoj godini, tjednik Hrvatska riječ izaći će 52 puta, a rad ustanove će se i dalje financirati dotacijama resornog pokrajinskog Tajništva, te putem natječaja i projekata. »Planirane su akcije usmjerene na povećanje broja pretplatnika, kako na tiskani tjednik tako i na internetsko izdanje. Radit će se na stručnoj edukaciji uposlenika radi prilagođavanja novim medijima i novim tehnologijama. Facebook stranica NIU Hrvatska riječ je u 2018. ostvarila drastičan skok u broju posjeta i pratitelja. Trenutni broj pratitelja je oko 2050, a objave imaju i po nekoliko tisuća pregleda, što našu facebook stranicu čini naposjećenijom u hrvatskoj zajednici u Srbiji. U okviru nakladničke djelatnosti predviđeno je izdavanje šest knjiga te časopisa Nova riječ u sunakladništvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata«, kazao je ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ivan Ušumović.

Vijećnici su dali pozitivno mišljenje o predloženim kandidatima – predstavnicima lokalne samouprave, i to Vesni Benić Turkalj, Marku Karajkovu i Sonji Santo za članove Školskog odbora u Osnovnoj školi 22. oktobar u Monoštoru, kao i pozitivno mišljenje glede mreža javnih osnovnih škola na teritoriju Grada Srijemska Mitrovica.

Preimenovanje Frakopanove u Zrenjaninu

U točki razno vijećnik Goran Kaurić je informirao vijećnike kako je Frankopanova ulica u Zrenjaninu odlukom gradske skupštine preimenovana u Metohijsku, te da sada, prema njegovim uvidima, u tom gradu nema više nijedne ulice s hrvatskim predznakom. Kako se navodi u obrazloženju ove odluke, Frankopani, pripadnici značajne hrvatske velikaške porodice, imali su bitnu ulogu u obrani hrvatskih nacionalnih interesa, ali je za srpski narod i njegovu državu njihova uloga potpuno beznačajna. Inače, suglasnost na ovu odluku dala su nacionalna vijeća Mađara, Slovaka i Rumunja, manjina čiji je jezik u službenoj uporabi u Zrenjaninu.

Kaurić je pozvao Vijeće da se javno očituje o ovom pitanju, te predložio da HNV kontaktira sva druga vijeća kako u ovakvim slučajevima ne bi davali suglasnost bez konzultacija s predstvnicima manjine o čijoj se povijesti radi.

D. B. P.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay