Tema

Pružena ruka prijatelja

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić sa suradnicima posjetio je Monoštor i razgovarao s čelnicima hrvatske zajednice i hrvatskih udruga. Ova županija spremna je i ubuduće pomoći Hrvatima u Vojvodini, a novi konkretni koraci dogovoreni su prilikom susreta i razgovora u Monoštoru kojima su nazočili i predstavnici hrvatskih udruga iz sjevernog dijela Bačke.

Nastavak suradnje

Posjet župana Monoštoru nastavak je suradnje koju je ova županija s hrvatskom zajednicom u Srbiji počela prije godinu dana.

»Suradnja je načelno počela prije godinu dana kada smo se u Subotici susreli s čelnim ljudima hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Saslušali smo njih i njihove potrebe i na neki način došli smo do zaključka da se ta suradnja mora pojačati, kako s nacionalne razine tako i sa županijske, susjedske suradnje. Mislim da je ključna poruka naših dolazaka i suradnje da Hrvati u Vojvodini nisu zaboravljeni. Ono što smo do sada konkretno uradili je pomoć od 200.000 kuna za rad udruga i hrvatske nacionalne zajednice«, kazao je Anušić.

»Proteklih godina osnažili smo suradnju sa središnjim tijelima vlasti, ali važna nam je i suradnja sa županijskim i lokalnim vlastima kako bi zajednica Hrvata u Srbiji i Vojvodini bila vidljivija. Znate da su Hrvati u Srbiji najsiromašnija hrvatska zajednica u svijetu, da živimo u ambijentu koji nam nije uvijek naklonjen i da ta vrsta interesa predstavnika hrvatskih vlasti može biti ključna kada je u pitanju neka vrsta rješenja izazova s kojima se suočavamo. S Osječko-baranjskom županijom smo u proteklih godinu dana ostvarili izuzetnu suradnju i župan Anušić je pokazao veliko razumijevanje i empatiju i opredijelio određena sredstva koja su bila ključna za neke programe kulturnih udruga na sjeveru Bačke«, kazao je ravnatelj ZKVH-a i republički zastupnik Tomislav Žigmanov.

Europski projekti – nova šansa

A na Osječko-baranjsku županiju i ubuduće se može računati, prije svega kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koje financira Europska unija.

»Osječko-baranjska županija ima namjeru pomoći Hrvatima ovdje, ne samo načelno, već konkretnim projektima koji bi olakšali život Hrvata u Vojvodini. Tu prije svega mislim na projekte prekogranične suradnje gdje mi puno možemo pomoći zbog našeg iskustva koje smo stekli tijekom priprema za izlaz u EU i sada kada smo članica Europske unije. Konkretna pomoć bila bi edukacija mladih ljudi iz vaše zajednice, spremnih da se obuče za pisanje projekata. Razgovarao sam s rektorom osječkog sveučilišta o povećanju kvota za studente koji dolaze van granica Hrvatske, što se odnosi i na vas, kao i o proširenju smještajnih kapaciteta u studentskom kampusu«, kazao je Anušić.

A da su projekti prekogranične suradnje područje u kom Hrvati iz Vojvodine trebaju biti više uključeni govori i podatak da Srbija i Hrvatska u prekograničnoj suradnji imaju pedesetak odobrenih projekata. »Njihova ukupna vrijednost je oko 32 milijuna eura i to su projekti od kulture do infrastrukture. Ono što mi sada nudimo vama je da pošaljete vaše ljude u Javnu ustanovu Županijska razvojna agencija, ne na jedan sastanak ili jedan dan, već na jedan ili dva tjedna, gdje bi oni od naših projekt menadžera učili kako pisati projekte po metodologiji EU. Tako biste bili korak ispred drugih s jednim dodatnim znanjem. Nisu to samo projekti prekogranične suradnje već i drugi projekti koji će se Srbiji otvarati s njenim približavanjem EU. Jednostavno rečeno, mi bismo vas naučili kako se lovi riba. A sutra? Pa sutra bismo zajedno mogli ići kao tim prema EU natječajima. Činjenica je da Srbija ide ka Europskoj uniji i da se sve više natječaja otvara i samoj Srbiji i te novce treba znati uzeti. Osječko-baranjska županija je po broju odobrenih projekata i povučenih sredstava najuspješnija u Hrvatskoj. To naše bogato znanje spremni smo dijeliti i to smo rekli ovdje jasno i glasno«, kazao je ravanatelj JU Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije dr. Stjepan Ribić.

Educiranje mladih

Da je educiranje mladih, obrazovanih ljudi za pisanje projekata potrebno hrvatskoj zajednici suglasan je i Žigmanov, koji je istaknuo kako je poslije niza godina i velikih problema aplicirano na jedan natječaj prekogranične suradnje Srbija – Hrvatska.

»Ono što bih istaknuo kao problem jest činjenica da u ovih 50 i nešto projekata koje ste spomenuli Hrvata nema, odnosno gotovo nema beneficija za Hrvate u lokalnoj zajednici. Hrvati su nakon 2016. godine isključeni iz svih struktura u lokalnim samoupravama i mi unutar struktura u lokalnim samoupravama gotovo da ništa ne možemo učiniti. Kada su u pitaju drugi subjekti, samo tri institucije ili udruge mogu sudjelovati u projektima prekogranične suradnje, jer ispunjavaju jedan važan uvjet, a to je imovina na njihovom imenu. To su HKUD Vladimir Nazor iz Sombora, Matija Gubec iz Tavankuta i HNV. Oni jedini imaju imovinu na svome imenu. Kada su u pitanju financijska sredstva potrebna da bi se ušlo u neki projekt koji vrijedi 100.000 eura i za koji je potrebno 15.000 vlastitog udjela, taj uvjet mogu ispuniti samo tri hrvatske institucije. Drugim riječima, nama je izazov ne samo da kadrovski ojačamo, već je izazov i osnaživanje hrvatske zajednice, odnosno da hrvatske kulturne udruge imaju veće proračune i imovinu na svome imenu i da onda vidimo kako realizirati programe za zahtjevne i ozbiljne projekte. Primjerice, Specijalni rezervat Gornje Podunavlje, koji se prostire na nekoliko naselja u kojima žive Hrvati. Te resurse mogli bismo iskoristiti za otvaranje perspektiva za ostanak ljudi na ovim prostorima«, kazao je Žigmanov i tijekom razgovora otvorio još nekoliko za Hrvate u Srbiji važnih pitanja čije rješavanje nije u ingerenciji županijskih vlasti već su to pitanja koja se rješavaju u komunikaciji sa srbijanskim vlastima i hrvatskim Ministarstvom vanjskih poslova.

Među tim otvorenim pitanjima, ili bolje reći problemima, su i zastupljenost u tijelima državne uprave i ono na čemu se i dalje inzistira – zajamčeni mandati.

Razgovorima u Monoštoru nazočili su i predsjednik IO HNV-a Lazar Cvijin, dopredsjednik HNV-a Željko Šeremešić i predstavnici kulturnih udruga iz sjevernog dijela Bačke, odnosno Subotice, Sombora i okolice ovih mijesta. Gosti iz Osijeka obišli su tijekom boravka u Monoštoru i crkvu sv. Petra i Pavla i Etno kuću Mali Bodrog.

Z. V.

ANTRFILE

Riječ domaćina

»Zahvaljujući naporima Osječko-baranjske županije postignuti su očigledni i značajni pomaci u posljednjih godinu i pol dana, ne samo na visokoj razini nego i na razini običnih ljudi. Materijalna potpora jeste važna, ali nije uvijek najbitnija. Nama je značajno i to što vidimo da se netko brine o nama, pokazuje interes za nas i naše probleme. Običnim ljudima puno znači i to kada župan dođe u Monoštor ili neko drugo mjesto i pita – kako ste, kako živite?«, kazao je predsjednik KUDHa Bodrog Željko Šeremešić.