Tema
Puno razloga za optimizam
Izmjene zakona o državljanstvu, gospodarstvo, investicije i konkurentnost, prekogranična suradnja i međunarodni kanal Hrvatske radio televizije (HRT) – bile su teme 2. sjednice Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske, koja je održana protekloga vikenda u Šibeniku. U pitanju je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć Vladi u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje i raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske te drugim pitanjima od interesa za Hrvate u izvandomovinstvu. Ovo je bila druga sjednica drugog saziva Savjeta.
Pozitivni pomaci
Kako prenosi Hina, predsjednik Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Grbešić ocijenio je da Hrvati izvan Hrvatske imaju razloga za optimizam, jer se nakon 20 godina raznih obećanja vide pozitivni pomaci.
»Nakon 20 godina praznih obećanja, Hrvati izvan Hrvatske žele promjene i pozitivne rezultate. Vidimo da ima pozitivnih pomaka, kao na primjer prijedlog izmjena zakona o državljanstvu, registar Hrvata izvan Hrvatske i razni programi za učenje hrvatskog jezika i povezivanje s hrvatskim identitetom. Ima još i niz otvorenih pitanja, a najviše nas brine položaj Hrvata u BiH. Nedjeljivost Hrvata je i ustavno zaštićena, stoga mislimo da imamo pravo, ali i dužnost pomoći našim pripadnicima u BiH«, kazao je Grbešić.
Ocijenio je da su na dvodnevnoj sjednici postigli dijalog, što je, kaže, vrlo bitno.
»Prije se čulo, ali se nije slušalo«, dodao je te istaknuo pozitivne izmjene u stjecanju državljanstva, uspjehe ulaganja u Hrvatskoj obitelji Lukšić, Sertić i Grgić koji su došli u Hrvatsku i tu uložili kapital.
»Od njih i njihovih iskustava moramo učiti«, zaključio je Grbešić.
Dobra suradnja s Vladom
Ivan Grbešić je naglasio kako je sretan zbog dobre suradnje s aktualnom Vladom RH jer im se ciljevi podudaraju, ali i kako smatra da se promjene događaju presporo.
Kako prenosi Hina, potpredsjednica hrvatske Vlade Marija Pejčinović Burić je rekla kako je osnaživanje jedinstva iseljenih Hrvata zadaća svih.
»Ovo danas je potvrda našeg zajedništva i povezanosti… Veže nas zajednička domovina, zajednički identitet, jezik, povijest, kulturna baština i naša vjera. Ta povezanost osjeća se i u radu ovog saziva Vlade«, kazala je i istaknula je kako su upravo Hrvati izvan Hrvatske u najtežim trenucima, kao u zauzimanju za hrvatsku slobodu i neovisnost te međunarodno priznanje, imali iznimnu ulogu, kako neposredno tako i na niz drugih načina.
»Ta predanost i danas traje u mnogim pitanjima važnima za Hrvatsku. Vlada Andreja Plenkovića od početka mandata svim se naporima trudi raditi na unapređenju suradnje i daljnjem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Posebno se zalažemo na prava Hrvata u europskim zemljama, a naš ključni vanjskopolitički prioritet je jačanje hrvatskog naroda u BiH. Tim pitanjem mnogi od nas se bavimo svaki dan«, kazala je Pejčinović Burić.
Dodala je da je važno pitanje i Zakon o državljanstvu, koji je u proceduri, a kojim se nadaju dati odgovor na puno otvorenih pitanja iseljenih Hrvata.
Projekti Središnjeg ureda
Na sjednici su predstavljenji i projekti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i aktivnosti vezane uz unapređenje Strategije o odnosima Hrvatske s Hrvatima u izvandomovinstvu. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda Zvonko Milas naglasio je da će ti projekti pomoći u povezivanju »globalne hrvatske obitelji diljem svijeta« te da vidi puno razloga za optimizam.
Posebno je naglasio važnost pilot projekta Registar hrvatskih subjekata izvan Hrvatske koji ima za cilj povezivanje svih Hrvata gdje god živjeli, kao i novog Zakona o hrvatskom državljanstvu, te iskorak koji se odnosi na obrazovanje – posebne upisne kvote osigurane na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te projekt suradnje osnovnih škola Korijeni. Milas je najavio i edukativni program – Ljetna škola Domovina koji je namijenjen mladim generacijama u hrvatskom iseljeništvu, a prva generacija polaznika očekuje se 2019. godine.
»Svi projekti i sva dostignuća nastali su temeljem volje, truda, rada i partnerskog odnosa svih nas, pri čemu su zajedničke inicijative neizostavni dijelovi svakog pokrenutog i realiziranog posla, a ujedinjeni u tom zajedništvu možemo nastaviti graditi našu hrvatsku, svjetsku priču«, naglasio je Milas te ocijenio važnim što se na skupu razgovaralo otvoreno, prijateljski i partnerski, uz povjerenje, angažirano za zajednički cilj.
Sjednici Savjeta prisustvovala je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Članovi Savjeta su prigodom boravka u Šibeniku imali priliku susresti se s gradonačelnikom toga grada Željkom Burićem i župnikom don Krešom Matešom. Uz obilazak grada i kulturno-povijesnih znamenitosti, za sudionike je priređen i prigodni program u tamošnjem Hrvatskom narodnom kazalištu.
Lakše do državljanstva
U radu Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske sudjeluju i Hrvati iz Srbije, s troje članova, koji su također sudjelovali u radu sjednice u Šibeniku. To su: Snežana Periškić iz Monoštora, Darko Sarić Lukendić iz Subotice i Krunoslav Đaković iz Srijemske Mitrovice.
Krunoslav Đaković kaže za HR kako je dio Savjeta koji se sastoji od autohtonih manjinskih zajednica u Europi, a gdje spadaju i Hrvati iz Srbije, ranije u lipnju imao sastanak u Bratislavi gdje su usuglasili stajališta o problemima tih zajednica. Ovo su učinili kako bi na sjednicu Savjeta došli pripremljeni, što se, kako navodi, pokazalo korisnim.
»Program same sjednice je bio obiman, možda i preobiman, ali to je i razumljivo s obzirom na to da se Savjet sastaje samo jednom godišnje. Prvi dan smo čuli brojna izlaganja različitih državnih predstavnika. Od ovoda dijela Hrvatima u Srbiji sigurno će biti najzanimljivije informacije o izmjenama Zakona o državljanstvu koje će biti usvojene iduće godine. Tu je na prvom mjestu ubrzanje postupka stjecanja hrvatskog državljanstva koji ne bi smio trajati dulje od šest mjeseci. Postupak dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu bi se trebao uprostiti. Uvest će se mogućnost da ukoliko roditelji traže državljanstvo za sebe u isto vrijeme mogu tražiti i državljanstvo za svoju djecu, temeljem papira za roditelje. Također, ukinut će se restrikcija za dobivanje državljanstva za djecu čiji roditelji u trenutku rođenja djeteta nisu imali hrvatsko državljanstvo. Po izmjenama u zakonu, djeca će se moći upisati u hrvatsko državljanstvo (bez dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu) ako im roditelji imaju hrvatsko državljanstvo (bez obzira kad su roditelji stekli državljanstvo) sve do svoje 21. godine. Na ovaj način će i punoljetna djeca moći sama za sebe ovo tražiti ako su roditelji propustili to učiniti za njih do njihove 18. godine«, pojašnjava naš sugovornik.
Provedba međudržavnih sporazuma
U dijelu sjednice u kojem su predstavnici Hrvata iz cijelog svijeta iznosili svoje probleme i prijedloge, predstavnici hrvatske manjine u Europi (a što vrijedi i za Hrvate u Srbiji) posebno su istaknuli tri zahtjeva: da se Hrvatska, kao članica Europske unije, više založi za provedbu međudržavnih sporazuma o zaštiti manjina, posebno u Srbiji, da predstavnici Hrvatske kada posjećuju države u kojima žive manjine obvezno kontaktiraju i sa sobom vode i predstavnike domicilnih Hrvata te da javnost u Hrvatskoj bude više informirana o Hrvatima izvan Hrvatske, kroz informiranje i nastavne programe u Hrvatskoj.
Krunoslav Đaković ističe kako je Savjet, iako samo savjetodavno tijelo, važan dio života hrvatske zajednice u svijetu.
»Kroz ove se sjednice ne samo savjetuje Vlada Hrvatske nego se i razmjenjuju iskustva i načini rješavanja problema koje Hrvati imaju izvan Hrvatske, a oni su mnogi i često su slični. Nadam se da ćemo kroz rad Savjeta uspjeti poboljšati položaj Hrvata u cijelom svijetu, i u Srbiji. Neki rezultati će uskoro biti već vidljivi, jer izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu su pokrenute upravo na prijedlog Savjeta. Nadam se da će vremenom Savjet biti još učinkovitiji, jer glas jedne skupine koja se bavi pitanjima Hrvata iz cijelog svijeta sigurno je jači od glasova pojedinaca«, navodi Đaković.
D. B. P.
