Tema
Bez praštanja postajemo robovi prošlosti
U povodu obilježavanja završetka Godine zajedništva i 100.godišnjice od završetka Prvog svjetskog rata, Beogradska nadbiskupija je od 9. do 11. studenoga održala trodnevni kulturno-religijski program. Prvog dana, 9. studenoga, održana je međunarodna konferencija »Europski identitet u službi zajedničkog i sveopćeg traženja« kako bi se iz »filozofije« ratova pronašao put u filozofiji mira, pomirenja i pozitivne suradnje u miru. Istoga dana predstavnici vjerskih zajednica u Srbiji potpisali su Poruke mira u kojoj su, među ostalim, pozvali sve odgovorne za države i narode Europe da više nikada ne dozvole da se prožeti predajom judeo-kršćanske duhovnosti i islamske trajne vjere među sobom zaraze mržnjom, da se ponižavaju i samouništavaju totalirističkim ideologijama.
Molitva za pomirenje i mir
Drugog dana svečanosti, 10. studenoga, u katedralnoj crkvi Uspenja Blažene Djevice Marije u Beogradu, uz nazočnost velikog broja vjernika, visokih dužnosnika, veleposlanika različitih država Europe, predstavnika Vlade Srbije, vojnih atašea, održano je svečano euharistijsko slavlje bogosluženja za mir, pomirenje i pravdu među narodima. Svečanu misu predvodio je bečki nadbiskup kardinal Cristoph Schonborn uz sasluživanje domaćina mons. Stanislava Hočevara, apostolskog nuncija u Beogradu Luciana Surianija i svih biskupa s teritorija Srbije, Banja Luke i Đakova. Sve nazočne tom prigodom pozdravio je i uputio riječi zahvale beogradski nadbiskup mons. Hočevar, ističiću važnost obilježavanja tog jubileja.
»Obilježavanje stogodišnjice od završetka Prvog svjetskog rata u Beogradu euharistijskim slavljem dobija svaku pohvalu i našu zajedničku radost. Danas vojna muzika ne zove više u rat nego u pomirenje. Naša crkva Beogradske nadbiskupije moli za pomirenje, za mir i za pravednost među nama, čitavoj Europi i čitavom svijetu«, kazao je nadbiskup Hočevar dodajući:
»Mi moramo stalno čistiti naše uspomene na prošlost kako bismo bolje upoznali istinu. Ali mi i teške trenutke prošlosti možemo preobraziti samo ako nakon spoznaje istine praštamo jedni drugima i započnemo novi život. Bez praštanja, mi postajemo robovi prošlosti. S praštanjem možemo ići u budućnost. To i želim svim vjernicima: da se mole za to, da zajedno radimo na tome, jer mi imamo budućnost. Mi nismo sinovi prošlosti, nego smo djeca budućnosti«, kazao je beogradski nadbiskup.
Zajednička povijest
Obraćajući se medijima kardinal Schonborn je posebno naglasio da svečanost u Beogradu ima simbolično značenje, jer pokazuje kako jedni drugima pružamo ruku pomirenja.
»Meni je vrlo važno da nakon sto godina ovdje gdje je počeo Prvi svjetski rat sjedimo za istim stolom i možemo jedni drugima pružiti ruku pomirenja, kako bismo zajedno tražili puteve pravednosti u ovom našem svijetu. Ali mi moramo gledati naprijed, a ne samo natrag. Pitanje je kamo ide europski put dalje. Nakon Drugog svjetskog rata bilo je velikih zalaganja da bi se našao zajednički put naroda u Europi. Katolička crkva je uvijek vrlo snažno podržavala i podupirala put pomirenja i integracije Europe, a upravo je Europa kontinent pomirenja«, kazao je Schonborn, ističući da je u Europi potrebno napisati riječi o zajedničkoj povijesti.
»U Beču smo pokrenuli jedan projekt koji traje već godinama. Riječ je o projektu fondacije Prooriente – Za isto. U tom znanstvenom projektu rade zajedno povjesničari iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije. Na taj način predstavljamo našu povijest, kako se ona piše ovdje, a kako tamo. Nužno je napisati riječi o zajedničkoj povijesti. Europa je vrlo bogata u svojoj različitosti. Ja sam vrlo rado Austrijanac, ali sam jednako tako rado i Europljanin. To uopće ne može biti jedno protiv drugoga. Iznimno je važna suradnja između različitosti i jedinstva a ono što je možda najteže jest potreba za jednom zajedničkom platformom vrijednosti. Što je nama u Europi vrijednost bez koje ne možemo? Vjerujem da je nama naša kršćanska dužnost da se zajedno možemo suočiti s tim poteškoćama i jedino ih tako možemo zajedno prevladati«, kazao je bečki nadbiskup, dodajući da je kao Austrijanac više zabrinut zbog nacionalizma, ali ne i zbog patriotizma i uputio je poruku nacionalnim manjinama u Srbiji: »U svakoj zemlji vrlo je važno kako država tretira nacionalne manjine. Mi u Austriji imamo manjine kao što su slovenska, srpska i hrvatska. Moja želja je da nacionalne manjine u Srbiji imaju dobar tretman«.
Nikad bliskiji
Na konferenciji za novinare ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je istaknuo je kako mu je velika čast što je na poziv beogradskog nadbiskupa Hočevara zajednički obilježena 100. godišnjica od završetka Prvog svjetskog rata.
»Ponosan sam što smo danas pružanjem ruke odali počast svim žrtvama u Velikom ratu i podsjetili se da nam je jedan zajednički put – put razumijevanja i opraštanja. Duboko sam uvjeren da ćemo i u budućim zajedničkim naporima nastojati da očuvamo mir i stabilnost kao što smo uspjeli nesuglasice, koje su sada iza nas, uspješno prevladati. Povijesni susret poglavara naše dvije Crkve 2016. godine, dokaz je da pravoslavni i katolički svijet nikada nisu bili tako bliski. Sveta stolica i do sada je u pogledu zabrinutosti za sudbinu kršćanskog i duhovnog kulturnog naslijeđa na Kosovu ispoljavala primjerenu odgovornost Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Prvi svjetski rat bio je kataklizma europskih i svjetskih razmjera. Danas, iz ove perspektive, svi smo poraženi. To je bio rat svih naših naroda čiji smo predstavnici. Želim da na ovaj simbolički način u ime Vlade Srbije i u ime Srbije pružimo ruke jedni drugima u znak sjećanja na sve žrtve koje su bile u ratu prije 100 godina s jednom porukom: da se to više nikada ne dogodi«, istaknuo je Dačić.
Posljednjeg dana svečanosti, 11. studenoga, blagoslovljen je župni dom, gdje će biti položene moći sv. Ivana Pavla II.
S. D.
ANTRFILE
U interesu Srbije
Jedno od pitanja novinara odnosilo se na to hoće li ceremonija u Beogradu pridonijeti skorom dolasku pape Franje u Srbiju. Odgovore su dali i kardinal Schonbern i ministar Dačić.
»To bismo trebali pitati samog papu Franju. Nemam nikakav nalog pape po ovom pitanju, ali imam nalog koji mi nalaže moje srce kao Austrijanca. Imamo zajedničku povijest na ovim prostorima i vrlo mi je stalo do pomirenja.«
Ministar Dačić je istaknuo da je svoj stav po tom pitanju iznosio više puta.
»Smatram da bi to bilo korisno za Srbiju i za srpski narod. Mi često odnose sa Svetom stolicom gledamo kroz probleme koji su se ticali crkve u Hrvatskoj, Drugog svjetskog rata... Mislim da je ovo pitanje univerzalnog karaktera i odnosi sa Svetom stolicom daleko prevazilaze to pitanje. I zato bi bilo dobro da postoje kontakti, sastanci i predstavnika Srpske pravoslavne crkve sa Svetom stolicom. Što se tiče interesa srpskog naroda i Srbije, mislim da bi sve to bilo korisno«, kazao je Dačić.
