Tema
Problemi se daju riješiti
U prošlome broju tjednika Hrvatska riječ pisali smo o problemima obrazovanja na hrvatskom jeziku u srednjim školama. Samo tjedan dana kasnije problemi su se počeli rješavati. Pitanje koje mnogi postavljaju jest što se čekalo do sada?
Čekalo se ono čemu su se svi nadali: da će obrazovanje na hrvatskom jeziku u srednjim školama biti prihvaćeno još prije jedanaest godina kada je i počelo i da će još tada srednjoškolci imati udžbenike na školskim klupama. Za sve ove godine udžbenici nisu riješeni, a bila je to prvenstveno obveza države. Od svih obećanja, ostalo je vjerovanje da će to ipak jednoga dana biti; da učenici hrvatskih odjela za pojedine sudionike ovoga obrazovnog proseca neće biti učenici »trećeg reda«. Iako zvuči poprilično loše, možda se sada, više nego ikada, možemo nadati da će udžbenici u hrvatske odjele i stići, a da se na njih neće čekati još jedno desetljeće.
Da podsjetimo, prije dva tjedna u Hrvatskom nacionalnom vijeću održan je sastanak koji su inicirali roditelji učenika subotičke Gimnazije, nezadovoljni nastavom koja se u velikom postotku odvija na srpskom, a ne onako kako bi trebalo, na hrvatskom jeziku. Naime, problem leži u tome da pojedini profesori traže od učenika da kupe udžbenike na srpskom jeziku, na kojemu i izvode nastavu, umjesto na hrvatskom. Činjenica je da je do sada sve ovisilo o dobroj volji profesora, što više neće biti tako, jer počinje sustavno rješavanje eventualnih problema.
Nije stvar dobre volje, nego obveze
Krajnje je vrijeme za rješavanje ovih pitanja, smatraju u HNV-u te se u tom pravcu i ozbiljno krenulo. Osigurana su dva glavna preduvjeta – to su Lektorat hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i savjetnici-vanjski suradnici pri Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. To znači da će do kraja školske godine nastavnici i profesori moći polagati ispit jezične stručnosti, koji je jedan od uvjeta za rad u nastavi na hrvatskom jeziku te se još ovoga mjeseca očekuje da će savjetnici krenuti u obilazak škola i imati pravi uvid u »stanje na terenu«.
Naime, savjetnica predsjednika HNV-a zadužena za razvojne projekte Jasna Vojnić i dopredsjednica odbora za obrazovanje Margareta Uršal prošlog tjedna susrele su se s ravnateljem subotičke Gimnazije Svetozar Marković Veselinom Jevtićem i pomoćnicom ravnatelja Klarom Milojević i obavijestili ih o zamolbi roditelja da škola poduzme korake po pitanju kvalitete nastave na hrvatskom jeziku. Neki od zahtjeva bili su da se nastavni proces odvija na hrvatskom jeziku, da obavijesti i drugi pisani dokumenti budu na hrvatskom jeziku, te da se u nastavi upošljava jezično stručni kadar, a ukoliko nema mogućnosti – da raspoređeni kadar izvodi nastavu na hrvatskom jeziku.
Nekoliko dana poslije Margareta Uršal je o ovome problemu osobno obavijestila i tim povodom razgovarala s načelnikom Školske uprave u Somboru Borislavom Staničkovim koji je jasno dao do znanja kako su sve one škole, ravnatelji i profesori koji su potpisali da će imati nastavu na hrvatskom jeziku dužni to i provoditi. Također, Staničkov je obećao da će savjetnici-vanjski suradnici za hrvatski jezik u suradnji s prosvjetnim savjetnicima krenuti u stručni pedagoški nadzor škola i da će se vrlo skoro započeti s konkretnim rješavanjem ovakvih problema. Dakle, kratko i jasno: i u Gimnaziji mora biti nastava na hrvatskom jeziku i nije pitanje dobre volje, nego obveze.
Hoće li biti elektroničkih udžbenika?
Sljedeći planirani korak je susret s najvišim predstavnicima Ministarstva prosvete na kom će glavna tema razgovora biti obećani elektronički udžbenici. Ukoliko i ovoga puta obećanje, dano još prošle godine, ostane neispunjeno, u HNV-u će učiniti sve kako bi se odmah napravile skripte koje bi bile na pomoć učenicima srednjih škola, kaže Jasna Vojnić. Kada su u pitanju udžbenici, kako je navela Margareta Uršal, dodatni problem jesu veliki troškovi izrade i prijevoda udžbenika koji će ubrzo zbog reforme školstva izaći iz uporabe. Naime, po njenim riječima ni udžbenici na srpskom jeziku za prvi razred Gimnazije još uvijek nisu svi tiskani, jer se čeka konsenzus među profesorima koji će udžbenik koristiti. Problem s drugim razredom je taj što se ne isplati tiskati udžbenike za jednu školsku godinu, jer oni udžbenici koji bi sada odgovarali drugome razredu već sljedeće godine ne bi odgovarali sadašnjem prvom, odnosno nagodinu drugom razredu.
Problem udžbenika je prisutan od kako postoji nastava na hrvatskom jeziku u srednjim školama, no, do sada su profesori bili ti koji su pokazali dobru volju (kojih ima i danas) i svih ovih godina se dodatno trudili i radili na hrvatskom jeziku. Od profesora se također traži, kao i na svakom drugom jeziku, da osim izvođenja nastave na hrvatskom jeziku i pripreme za sate pišu na hrvatskom jeziku, te da učenici (što bi trebalo biti normalno) kontrolne zadatke dobivaju na hrvatskom jeziku i na latiničnom pismu.
Za sada možemo samo reći kako su problemi jedino pod lupom roditelja i HNV-a i da se njihovo rješenje očekuje što prije, kako učenici hrvatskih odjela ne bi ispaštali na državnoj maturi, koja prvi puta očekuje učenike sadašnjih drugih razreda.
Ž. V.
