Intervju

Tolerantni ljudi imaju svijest o različitostima

Što se može postići, ovdje i sada, građanskim inicijativama i aktivizmom u cilju jačanja kapaciteta lokalnih zajednica? O tome smo razgovarali s predsjednikom Udruženja građana DUNAV 1245 iz Srijemskih Karlovaca Rajkom Marinkovićem. Ovo udruženje je osnovano 2015. godine i aktivno je na rješavanju lokalnih izazova, zagovaranju aktivizma građana, podržavanju njihove aktivne uloge i sudjelovanju u lokalnom odlučivanju. S Marinkovićem smo razgovarali o ciljevima pojekata u kojima je sudjelovala udruga DUNAV 1245, te o uspostavljanju lokalnih partnerskih odnosa koji pružaju stručnost u rješavanju izazova kroz zajedničke projekte i korištenje alata za sudjelovanje građana. Marinković kaže da su njegova radna iskustva na mjestima predsjednika Upravnog odbora Turističke organizacije Srijemski Karlovci (2005. – 2008.), predsjednika Skupštine općine Srijemski Karlovci (2008. – 2013.) i zamjenika predsjednika te općine (2013. – 2016.) doprinijela sagledavanju mogućnosti aktivnog djelovanja građana u razvojnim procesima, uspostavljanju partnerstva i umrežavanju.

Udruga DUNAV 1245 svoje aktivnosti provodi putem projekata. Što je cilj tih projekata i što konkretno znači aktivno djelovanje građana na lokalnoj i regionalnoj razini?

Udruženje DUNAV 1245 stvara preduvjete za vlastito sudjelovanje u razvojnim procesima, programima i projektima u području ruralnog razvoja s ciljem jačanja kapaciteta lokalne zajednice, kako organizacija tako i pojedinaca, za pristup izvorima financiranja projekata u području ruralnog razvoja. Naš fokus je sudjelovanje na europskim natječajima s ciljem jačanja regionalne suradnje, umrežavanja organizacija na regionalnom i nacionalnom nivou što doprinosi razvoju zajednice kroz razmjenu primjera dobre prakse, inovativnih usluga i razvoju partnerstava. Članovi smo međunarodne organizacije ALDA koja okuplja organizacije civilnog društva, lokalne samouprave i gradove iz cijele Europe. Građani kroz sudjelovanje na konferencijama, radionicama, tribinama, debatama i sastancima ostvaruju komunikaciju i suradnju s građanima šire regije što potiče građanski aktivizam i građansko sudjelovanje, međuetničku i međugeneracijsku toleranciju i suradnju. Građani prenose primjere dobre prakse u svoju lokalnu zajednicu, promoviraju ih putem društvenih mreža i na taj način šire i dijele svoja iskustva sa sugrađanima. Srijemski Karlovci imaju ogroman potencijal u građanstvu i upravo je tu prednost ovakvih organizacija što možete u rad uključiti sugrađane raznih profesija, doba starosti i spola. Oni nesebično nude svoja profesionalna znanja i iskustva, a na nama je da stvorimo dobru atmosferu da se oni tu osjećaju ugodno i dobrodošli, te da prepoznaju priliku u svezi davanja svog doprinosa razvoju zajednice i u krajnjem slučaju da sve to ima smisla. Nakon svakog održanog događaja na koji smo vodili građane, udruženje postaje jače za nove sugrađane koji se žele aktivno uključiti u rad naše organizacije.

Koji su alati u rješavanju lokalnih izazova dostupni ili osvojivi građanima?

Dosta je široka lepeza alata koja je dostupna. Navest ću način koji smo mi koristili kada je u pitanju lokalni razvoj. Projekt »Izgradnja međunarodnog pristana u Srijemskim Karlovcima – novi izazov i šansa za razvoj turizma u Srijemskim Karlovcima« je podržalo Pokrajinsko tajništvo za privredu, turizam i ravnopravnost spolova. Tema je bila aktualna, jer je lokalna samouprava dobila sredstva za izradu pristana na Dunavu. Prikupili smo materijale o stanju kruzing turizma u Srbiji, koristili iskustva kruzing turizma u okruženju, posebno iz Hrvatske, koristili primjere dobre prakse. Okupili smo građane i kroz radionice organizirali edukacije, uradili intervjue s građanima koji već pružaju usluge u turizmu, tiskali brošure koje smo podijelili sudionicima, prezentirali aktivnost putem sajta našeg udruženja, društvenih mreža članova i sudionika.

Tko financira projekte koje ste ostvarili?

Trudimo se da pratimo raspoložive natječaje i fondove domaćih i međunarodnih donatora. Lista je velika i mogu se koristiti usluge raznih vodiča kroz potencijalne domaće i inozemne izvore financiranja. Iskustvo pokazuje da prolazi otprilike svaki petnaesti projekt s kojim aplicirate. Osim spomenutog projekta, iza nas su ostvareni projekti »Jačanje kapaciteta za građansko sudjelovanje u razvoju općine Srijemski Karlovci«, »Putevima EU, Europa za građane i građanke«, vodeći partner je bila Općina Erdut, zatim projekt koji je još u tijeku – »Male općine protiv euroskepticizma«, vodeći partner je Lokalna akcijska grupa Prigorje-Zagorje iz Hrvatske, realizirali smo i projekt »WISE« s vodećim partnerom ASSOCIATION DES AGENCES DE LA DEMOCRATIE LOCALE iz Francuske, kao i projekt »Ujedinjeni u kulturi u EU« s vodećim partnerom – Kulturno-umjetničkim društvom Anka Ošpuh iz Ludbrega. Stjecanjem referentne liste počeli smo pisati, među ostalim, projekte za programe i fondove: Centralno-europske inicijative (CEI), Njemačku razvojnu organizaciju (GIZ), Norveški financijski mehanizam, Savjet za regionalnu suradnju (RCC). Dakle, udruženje DUNAV 1245 je realiziralo četiri europska projekta, od toga s tri vodeća partnera iz Hrvatske. Shvatili smo da bismo radili na regionalnom nivou, neophodni su partneri i mi ih imamo ukupno dosad 42 iz 18 zemalja Europe. Članovi našeg udruženja su sudjelovali u formiranju Lokalne akcijske grupe Fruška gora – Dunav koja okuplja javni, privatni i nevladin sektor iz četiri općine Srijemski Karlovci, Beočin, Bačka Palanka i Šid. U formiranju ovog kompleksnog udruženja koristili smo iskustva LAG Baranja iz Belog Manastira i praktično prenijeli model u Srbiju. Zahvalni smo prijateljima iz LAG Baranja na nesebičnoj pomoći u realizaciji ovog projekta.

Kako se odvija projekt »Male općine protiv euroskepticizma«, koji radite u suradnji s hrvatskim partnerom?

Program Europa za građane i građanke (EFC) je program Europske unije i ima za cilj promoviranje europskog identiteta i europskog građanstva. Projekt »Male općine protiv euroskepticizma« je u tijeku, počeo je u rujnu 2017. i završit će se ožujka 2019. godine. Sudjeluju partneri iz 9 država: Hrvatske, Slovenije, Portugala, Latvije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Srbije. Upravo smo bili na četvrtom događaju, od 18. do 21. rujna, koji se održavao u Kruševu, u Makedoniji, na koji smo poveli 35 građana Srijemskih Karlovaca koji su aktivno sudjelovali kroz debatu »Neka se čuje vaš glas, članstvo u EU da ili ne«, kao i kroz radionice, zajedno s građanima navedenih država. Cilj ovog projekta je da se građani malih općina, kroz debate, izjasne o svojim stavovima o budućnosti Europe, brigama i prednostima Europske unije, jesu li svi imali iste mogućnosti za korištenje fondova EU, o primjerima dobre prakse … U debati su sudjelovali građani zemalja koje su članice EU, kao i građani zemalja koje su u predpristupnoj fazi učlanjenja.

Mislite li da je euroskepticizam prisutan u nekoj mjeri i u Srbiji?

Euroskepticizam postoji i u zemljama Europske unije, svakako da je prisutan i u Srbiji. Mi prolazimo kroz niz uvjetovanja napretka ka Europskoj uniji i to doprinosi stavu dijela građana da nismo dobrodošli i da nam ulazak u Europsku uniju neće donijeti ništa dobro. Europska unija je prije svega mirovni projekt, sjetimo se da su svjetski ratovi započeti u Europi, a formiranjem EU europske države članice su u miru, posvećene razvoju i napretku, stvorile jedinstveno tržište s preko 500 milijuna stanovnika. No, nijedan sustav nije savršen i svakako treba raditi na promjenama koje donose boljitak.

Kako Vi promišljate o temi »Stvaranje ili potvrđivanje europskog indentiteta kroz poštovanje europskog naslijeđa«, što je bila jedna od tema projekta »Ujedinjeni u kulturi u EU«, a koji je bio održan od 7. do 9. rujna u Ludbregu u Hrvatskoj? Što je zapravo europski identitet?

Projekt »Ujedinjeni u kulturi u EU« je okupio građane iz dvije slovenske općine, Tržič i Laško, te građane iz općine Ludbreg iz Hrvatske i općinu Srijemski Karlovci iz Srbije. Sve te općine imaju značajno kulturno-povijesno naslijeđe. Nama je to posebno važna tema i uvijek s radošću očekujemo poziv na kome je tema kulturno-povijesno naslijeđe. Srijemski Karlovci su domaćini međunarodne Konferencije o očuvanju i unapređenju historijskih gradova koju organizira Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture i općina Srijemski Karlovci. Izgled grada koji je ostvaren u određenoj historijskoj eposi treba ostati trajan i kroz kasnija razdoblja, jer on u sebi sadrži estetsku vrijednost koja prevazilazi estetsku vrijednost modernog grada i on dijelom uvjetuje način života budućih generacija. Osim materijalnih, tu su i nematerijalni elementi koji uključuju kulturne običaje, tradiciju, sjećanja i kulturne reference koje konstituiraju historijsku vrijednost. U Ludbregu je upravo bila prilika da predstavimo vrijednosti našeg grada Srijemskih Karlovaca, kao i da čujemo o vrijednostima partnerskih gradova. Uvijek je značajno razmijeniti iskustva, važno pitanje je kako valorizirati te historijske vrijednosti. Mi smo geografski u Europi i koristimo europska iskustva i naš odnos prema ovim i drugim vrijednostima daje europski identitet, koji ne isključuje naš nacionalni identitet. Kad odem u Novi Sad, kažem da sam Karlovčanin, u Kragujevcu sam Vojvođanin, u Austriji sam Srbin, a u Americi sam Europljanin.

Kolika je važnost očuvanja kulturne baštine u svezi europskog identiteta?

Problem očuvanja kulturne baštine u uvjetima suvremenog života predstavlja važnu temu brojnih međunarodnih skupova i konferencija. Kulturna baština predstavlja neprocjenjivu vrijednost koju treba njegovati kroz generacije, ona je predmet interesiranja, pored lokalnog stanovništva i turista, za koje smatramo da nam povećavaju kvalitetu života. Turizam dominantno pripada privatnom sektoru čiji je osnovni cilj stvaranje profita, dok očuvanje i zaštita pripada javnom sektoru koji za cilj ima prvenstveno zaštitu i očuvanje javnog dobra. Treba voditi računa o suradnji između ova dva resora, kao i o uključivanju lokalnog stanovništva u donošenje odluka o planiranju turizma i kreiranju slike o gradu u kojem žive, a koja će prezentirati njihove stavove i potrebe. Čuvanjem svoje kulturne baštine potvrđujemo europske vrijednosti i doprinosimo europskom identitetu.

Koliko ste upoznati s kulturnom baštinom i aktualnom produkcijom u području kulture i umjetnosti ovdašnjih Hrvata? Ako niste mnogo, što mislite, zbog čega je to tako?

Pravo na kulturnu baštinu predstavlja sastavni dio osnovnih ljudskih prava. Poznato mi je da karlovački Hrvati imaju objekt u sklopu Kapele mira, koji je renoviran, vrlo je lijep i funkcionalan prostor, da se okupljaju u njemu i zajedno sa svojim prijateljima organiziraju aktivnosti, proslave, rođendane i drugo. Rimokatolička crkva Presvetog Trojstva je dio glavnog i prelijepog trga u centru grada. Znam da već duže vrijeme karlovački katolici nemaju župnika koji je naš stanovnik, već mise u župnoj crkvi obavlja župnik iz Petrovaradina. Imaju dobro organiziran zbor koji uspješno vodi naša sugrađanka, gospođa Vlasta Malešević. U udruženju DUNAV 1245 imamo članova koji su aktivni i u udruzi i u aktivnostima hrvatske zajednice. Srijemski Karlovci nemaju lokalnu televiziju, ni radio stanicu, imaju Karlovačke novine koje izlaze jednom mjesečno i to je prilika za sve koji nešto rade u gradu da prikažu svoje aktivnosti lokalnom stanovništvu. Televizije Novi Sad i RTV imaju povremeno priloge o Srijemskim Karlovcima, ali to nije dovoljno.

Tolerancija i multikulturalnost često se spominju u diskursima od strane nevladinih organizacija. Što za Vas znače ti pojmovi u odnosu na aktualnu društvenu praksu u Srbiji?

Za multikulturalnost je tolerancija neophodna. Na ovu temu može se mnogo toga reći, ali ja bih se vratio na kontekst udruženja DUNAV 1245 koji je otvorena organizacija, članstvo je dobrovoljno i pristupačno svima. Funkcioniranje udruge zahtijeva prisustvo sugrađana koji pored realizacije ciljeva imaju i određenu dozu tolerancije u najširem smislu, da bi udruga funkcionirala na željeni način. Na projektu »Ujedinjeni u kulturi« u Ludbregu jedan od rezultata projekta je bio i Manifest tolerancije, gdje smo bili podijeljeni u pet radionica, Hrvati, Srbi i Slovenci različitih profesija, doba starosti, spola i svaka grupa je iznosila zajedničke prijedloge za Manifest tolerancije. U sastavu građana koji su bili iz udruženja bilo je Srba, Hrvata, Mađara i Nijemaca. Bili smo u prilici da građanima Ludbrega, Laška i Tržiča ponudimo karlovački bermet i kuglof koji je prije svega njemački kolač i koji ta zajednica promovira kroz Festival kuglofa, tradicionalne manifestacije u Srijemskim Karlovcima. Slovenci su ponudili svoje proizvode i kroz nastupe svojih kulturno-umjetničkih društava prezentirali su svoju kulturnu baštinu. Tolerantni ljudi imaju svijest o različitostima u odnosu na njih same i prihvaćaju to u svakodnevnom životu. Društvo mora raditi na tome, počevši od obitelji, školstva, institucija i drugih da svaki pojedinac ili grupa treba uvažavati i tuđe ideje, stavove i načine života. Program »Europa za građane i građanke« pridonosi podizanju nivoa tolerancije i pridonosi prezentaciji multikulturalnosti u najljepšem obliku.

Zbog čega je odabran naziv udruge DUNAV 1245?

Dunav je rijeka Europe koja teče kroz više zemalja nego bilo koja rijeka u svijetu. Eto simbolike, a 1245 je broj kilometara od Srijemskih Karlovaca do ušća Dunava u Crnom moru.

Intervju vodio: Zvonko Sarić