Tema Tema

Ćirilica pod obavezno

Na kom pismu, latiničnom ili ćiriličnom, će se ubuduće pisati i čitati u Srbiji više neće biti dileme, jer predložene izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma su izričite – ćirilica pod obavezno. A to pod obavezno znači da bi se ubuduće cjelokupna komunikacija državnih, pokrajinskih i lokalnih tijela vlasti morala obavljati na ćirilici. To se odnosi i na znanstvene ustanove i medije čiji je osnivač država ili država u njihovom vlasništvu sudjeluje s dijelom svojeg kapitala. I dalje obavezu uporabe ćirilice imat će elektronički mediji koji koriste neku od frekvencija za emitiranje programa, bilo da je ona nacionalna, regionalna ili pak lokalna. Ćirilicu će obavezno morati koristiti i sva javna poduzeća i ustanove koje imaju većinski državni kapital, kao i profesionalne i strukovne udruge koje djeluju na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Izmjene predviđaju da je ćirilicom obavezna komunikacija u pravnom prometu, u nazivima poduzeća njihovih središta i djelatnosti, kao i na deklaracijama, potvrdama i računima. Prema predloženim zakonskim izmjenama latinica postaje pomoćno pismo, ali ukoliko se neki naziv ili natpis ispisuje na oba pisma prednost uvijek ima ćirilica. Postoje i iznimke, pa tako ćirilica nije obavezna u osobnoj komunikaciji, pisanju i uporabi osobnih imena, dvojezičnim publikacijama i kompjutorskim programima, prihvaćenoj znanstvenoj terminologiji, znanstvenim i umjetničkim djelima, kao i znanstvenom i obrazovnom radu škola na stranim jezicima. Izuzete su i marke proizvođača i robe i oznake podrijetla robe i usluga. Manjinske zajednice imat će puna prava na službeno korišćenje materinskog jezika, sukladno s Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima. Tako je definirano prijedlogom zakonskih izmjena. Ovo je tek prijedlog izmjena Zakona, a prije nego što dođe pred zastupnike u parlamentu Srbije treba proći i javnu raspravu.

Za i…

Ministar kulture i informiranja Vladan Vukosavljević rekao je nakon objavljivanja predloženih izmjena da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službenoj uporabi jezika i pisama nije akcija protiv latinice već način da se sačuva ćirilično pismo.

»U Ministarstvu kulture i informiranja smatrali smo da je vrijeme za ovakve mjere. Ovo nisu drakonske mjere, ovo su mjere razumne društvene korekcije. Ćirilica je sve manje u uporabi i smatramo da treba poštovati Ustav Srbije. Pismo postoji u onoj mjeri u kojoj se koristi. Duh vremena i okolnosti su takve da latinica dominira. Ćirilici prijeti zanemarivanje, a pismo je jedna od osnova našeg kulturnog identiteta«, kazao je Vukosavljević.

U obranu prijedloga ovog zakona stao je i Odbor za standardizaciju srpskog jezika, koji ove izmjene vidi samo kao usklađivanje s važećim ustavom.

»Postojeći zakon u pogledu statusa srpskog jezika i ćirilice nije usuglašen s aktualnim Ustavom Srbije koji određuje službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Odredbama novog zakona ćirilici se osigurava status koji joj pripada kao pismu većinskog naroda u Republici«, navodi se u priopćenju Odbora za standardizaciju jezika SANU-a.

…protiv

I dok (očekivano) ministar brani izmjene zakona koje su i potekle iz njegovog ministarstva i dok očekivano u »obranu« staje i SANU ima i onih koji razmišljaju drugačije. Jedan od njih je i lingvist Ranko Bugarski koji smatra da su ocjene o ugroženosti ćirilice paušalne, jer prvo: bez znanja ćirilice ne može se završiti osnovna škola, a drugo: ćirilica je zaštićena Ustavom RS u kome se latinica čak ni ne pominje.

»Pravi problem jest nedopustivo nizak stupanj funkcionalne pismenosti među stanovnicima Srbije i isto tako nedopustivo nizak nivo jezične kulture. To se neće riješiti forsiranjem azbuke na uštrb abecede. Po mom mišljenju, nije osobito važno u kom je pismu netko nepismen. Ako se pojam službene uporabe toliko proširuje i ćirilica sve to pokriva, a latinica biva potisnuta, ako se kažnjavaju ljudi koji se služe latinicom, ako se kaže bit će oslobođeni poreza oni koji tiskaju ćirilicom, to su diskriminatorne mjere, a Ustav eksplicitno zabranjuje diskriminaciju po osnovu jezika, a pismo jeste dio jezika«, kazao je Bugarski.

Službeno i javno

Prije nego što je objelodanjen prijedlog zakonskih izmjena koji treba »pogurati« ćirilicu usvojena je Strategija razvoja kulture koja definira na koje sve načine treba poticati uporabu ćirilice i tamo gdje država nema udjela niti kao osnivač niti kao vlasnik. Tako je predviđena prednost ćiriličnih izdanja prilikom državnog otkupa za knjižnice, predložene su porezne olakšice kao poticaji distributerskim mrežama za titlovanje filmova na ćiriličnom pismu kojih bi na komercijalnim televizijama trebalo biti najmanje polovina. U Strategiji razvoja kulture RS, koja obuhvaća desetogodišnje razdoblje, još se predviđa smanjivanje poreza za objavljivanje listova i časopisa na srpskom jeziku i na ćirilici; ukoliko država financira prijevod nekog djela sa stranog jezika prednost će imati ono koje će biti publicirano na ćirilici. Predviđeno je i obvezivanje komercijalnih TV postaja da najmanje 50 posto sadržaja bude na ćirilici, a mobilni operateri bi se trebali obvezati da najmanje 50 posto platformi bude na ćirilici. Strategija predviđa i poticaje za kompanije koje usporedo, uz latinični, budu koristile i ćirilični logo. A da je vlast odlučna da ono što je definirala Strategijom i ono što će tek definirati izmjenama zakona i provede, kako u službenom tako i javnom životu, demonstrirao je Grad Beograd. Gradska skupština glavnog grada Srbije je tako krajem lipnja jednoglasno usvojila odluku da tvrtke koje istaknu naziv na ćirilici dobiju popust od pet posto na najam gradskog prostora. Da primjer Grada Beograda krenu slijediti i druge lokalne samouprave nema nikakve prepreke, a sve kako bi se slika u kojoj dominiraju latinični nazivi trgovinskih radnji, kafića, butika... uokvirila u prihvatljiv okvir. Jer, očigledno je da će tamo gdje ne može zakonom država ćirilicu pokušati uvesti na »zadnja vrata«, odnosno raznim stimulativnim mjerama u vidu poreznih olakšica i poticaja koji bi trebali »osvijestiti« sve one kojima je prirodnije da, primjerice, naziv kafea My way ili najava Exit festivala na nekom bilborbu bude na latinici nego li na ćirilici. A sve to kako bi ćirilica, osim u službenoj uporabi, primat dobila i u javnom životu.

Zlata Vasiljević

Ustav

U Ustavu Srbije (Članak 10) stoji da je u Republici Srbiji u službenoj uporabi srpski jezik i ćirilično pismo. Službena uporaba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom na osnovu Ustava. U bivšoj SFRJ u ravnopravnoj uporabi bile su i ćirilica i latinica, ali je u vrijeme Vojislava Koštunice u Ustav uvedena samo ćirilica kao službeno pismo.

Kazne

Prema prijedlogu, ukoliko institucije koje imaju obvezu koristiti ćirilicu prekrše Zakon, odgovorna osoba bit će kažnjena novčanom kaznom koja je od 5.000 do 100.000 dinara. Kazna za poduzeće koje latinicom ispiše naziv robe i usluga, uputstvo za uporabu, deklaraciju ili garantni list, bit će od 500.000 do milijun dinara. A kontrolu uporabe ćirilice kontrolirat će Savjet za srpski jezik.


 


 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay