Intervju Intervju

Uvjeti osigurani, treba ih koristiti

Školska godina započela je u ponedjeljak, 3. rujna, i među učenicima koji su prvi puta krenuli u školu i sjeli u školske klupe su i djeca koja nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku. U nekim školama je upis ustaljen, dok u pojedinim ima i određenih problema. Ove godine na inicijativu roditelja Hrvatsko nacionalno vijeće je željelo proširiti mrežu obrazovanja na hrvatskom jeziku, no naišli su na probleme. O tim problemima, kao i o brojnim drugim pozitivnim primjerima razgovarali smo sa savjetnicom predsjednika HNV-a Jasnom Vojnić.

Koliko je djece i u kojim školama započelo svoje obrazovanje na hrvatskom jeziku u ovoj školskoj 2018./19. godini?

Budući da su se i ove školske godine dogodili pomaci zacrtani Strategijom obrazovanja, zaduženi za obrazovanje u Hrvatskom nacionalnom vijeću općenito su zadovoljni ostvarenim rezultatima po pitanju upisa djece u hrvatske odjele. No, na mikro planu postoje velike razlike u našem zadovoljstvu. Što se tiče predškolskih ustanova, u programe na hrvatskom jeziku upisano je 28 nove djece u jaslenom, vrtićkom i pripremnom predškolskom programu, u osnovnu školu samo 17 djece, a u srednju školu upisano je 57 učenika. Upis u skupine predškolske ustanove bio je kao i prijašnjih godina: popunjen do posljednjeg mjesta, a određeni broj roditelja je još uvijek ostao nezadovoljan, jer se nije moglo dobiti mjesto više za njihovo dijete. Upis u osnovne škole jednim dijelom bio je uvjetovan manjim brojem djece u generaciji, dobro već poznatim »razlozima« roditelja, ali i novonastalim problemima zaprječavanja proširenja mreže osnovnih škola. Prvaše u osnovnim školama ove godine, za sada, imamo samo u Subotici i okolici, i to u OŠ Matko Vuković, OŠ Ivan Milutinović (Subotica i Mala Bosna) OŠ Vladimir Nazor u Đurđinu i OŠ Matija Gubec u Tavankutu. Nastava na hrvatskom jeziku postoji i u OŠ Sveti Sava u Subotici, ali ove godine nema upisanih prvašića, kao i u OŠ 22. oktobar u Monoštoru, gdje nema prvašića, nego samo drugi razred na cjelovitoj nastavi.

Na inicijativu roditelja i Hrvatskog nacionalnog vijeća trebala je biti otvorena cjelovita nastava na hrvatskom jeziku u Beregu, mjestu s većinskim hrvatskim življem, međutim uslijedili su pritisci i većina roditelja je odustala. Kakva je sada situacija?

Trenutna situacija u Beregu je nezavidna i za roditelje i djecu, jer još uvijek ne znamo ishod i razrješenje nastalih događanja. Sve je započelo prije dva mjeseca, kada smo na inicijativu roditelja i predstavnika zajednice iz Berega bili pozvani na roditeljski sastanak. Nakon prezentiranja nastave na hrvatskom jeziku, sedam od osam roditelja se izjasnilo kako želi da njegovo dijete pohađa nastavu na hrvatskom jeziku. Inicijativa je prošla sve potrebne razine savjeta roditelja i školskog odbora i na koncu bila poslana na odobrenje u Pokrajinsko tajništvo Autonomne Pokrajine Vojvodine na odobrenje. Odobrenje je ubrzo i stiglo u školu, nakon čega su počeli »nemiri« u selu: inspekcije školi, uznemiravajuće poruke ravnateljici, prijetnje roditeljima... da bi na koncu ravnateljica bila primorana protiv svih pravila ponoviti anketu roditelja. Ovoga puta, naravno, nakon svih djelovanja, samo dva najhrabrija roditelja su se odlučila za cjelovitu nastavu na hrvatskom jeziku. Zahtjev je ponovno poslan u Pokrajinu, ali do 1. rujna nikakvo odobrenje niti odgovor u školu nije stigao. Jedini papir koji je ravnateljica 1. rujna imala jest da djeca kreću u prvi razred na hrvatskom nastavnom jeziku. Prvoga dana škole, 3. rujna, u Bereg smo otišli veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota, generalni konzul Generalnog konzulata u Subotici Velimir Pleša, narodni zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov i u ime HNV-a Darko Sarić Lukendić i ja. Otišli smo s vjerom da će roditeljima pružiti podršku i netko ispred državnih tijela Republike Srbije, budući da im je ranije bilo ukazano na postojeći problem. Da li je novonastala situacija generirana iz gradske uprave Grada Sombora, da li zbog potencijalnog pripajanja škole u Beregu školi u Kolutu ili zbog »naglog osvješćivanja« roditelja nismo ušli u trag, no jedno je sigurno: u »slučaju Bereg« državna tijela nisu ispoštovala dano obećanje slobode konzumiranja manjinskih prava, a kamoli obećanog proaktivnog odnosa i djelovanja po ovom pitanju. Minimalno što smo očekivali jest da netko od predstavnika vlasti stane ispred roditelja, ispriča se za sve nelagodnosti koje su proživjeli i kaže kako se u Republici Srbiji poštuje pravo na obrazovanje na svom materinskom jeziku. Danas je situacija i dalje neriješena te djeca, kao ni roditelji ni ravnateljica, još uvijek ne znaju na kom jeziku djeca pohađaju nastavu, a roditelji će biti primorani treći puta formirati svoje mišljenje te se javno o njemu i očitovati.

Što će se dogoditi ukoliko se neki roditelji odluče ostaviti djecu u hrvatskom, a drugi pak u srpskom odjelu, hoće li Pokrajina i Ministarstvo obrazovanja odobriti otvorenje dva tako mala odjela?

Ono što ne želimo vjerovati jest da Pokrajinska tijela neće odobriti otvorenje samostalnog odjela od tri učenika, nego će inzistirati na više, što nije sukladno ostvarivanju pravima Srba u Republici Hrvatskoj, jer tamo i ukoliko se jedan učenik izjasni za nastavu na srpskom jeziku, odjel se otvara. Bojim se da takav reciprocitet kod nas ovoga puta neće biti ostvaren.

Ima li i ove školske godine primjera prepisa djece iz srpskih u hrvatske odjele?

To je ono što smatram velikim uspjehom nastave na hrvatskom jeziku, jer uvijek bude određenih dvojbi roditelja pri upisu djece u prve razrede. Kada djeca odrastu i svjesno počinju birati društvo, pogotovo u četvrtom i petom razredu, nerijetko se događa prijepis iz srpskih u hrvatske odjele. Primjerice, ove godine je u OŠ Matko Vuković u Subotici u peti razred došlo 6 učenika iz drugih škola, ali i iz srpskih odjela. Ima još takvih primjera. Volim reći da učenici iz hrvatskih odjela ne odlaze. Za svih ovih 16 godina obrazovanja na hrvatskom imali smo samo dva prijepisa, ali svake godine ima po nekoliko primjera da se djeca prepisuju iz srpskog u hrvatski odjel. Osim toga, na ponos obrazovanju na hrvatskom jeziku, ali i čitavoj zajednici, su i brojna djeca koja ostvaruju uspjehe na svim razinama natjecanja. To se najbolje vidi na svečanoj akademiji u povodu Dana Ivana Antunovića kada najboljim učenicima i nastavnicima dodjeljujemo pohvalnice i nagrade za postignute rezultate, a najboljeg među najboljima »okrunimo« titulom crvene kravate.

Problem malobrojnih razreda se ove godine očitovao prelaskom dvoje djece iz OŠ Ivan Milutinović u OŠ Matko Vuković, te u spomenutoj školi nema petih razreda. Je li bilo drugog rješenja?

U nižim razredima od prvog do četvrtog razreda kombinirani odjeli nisu problem, ali ako su odjeli malobrojni onda se u višim razredima često pripajaju djeci u drugim školama s većim brojem učenika. Ista situacija je i sa školom Sveti Sava, gdje ima nastave u nižim razredima, ali u višim ne. Jasno je da od petih razreda to trebaju biti samostalni odjeli. Učenici iz OŠ Ivan Milutinović imali su zakonsku osnovu za opstajanje takavog odjela, no preporuka je bila da se zbog socijalizacije prepišu u njima najbližu školu.

Što je sve osiguralo Hrvatsko nacionalno vijeće i jesu li udžbenici u skladu s novom reformom obrazovanja?

Ove školske godine Hrvatsko nacionalno vijeće je osiguralo da možemo biti ponosni pripadnici hrvatske zajednice kada su u pitanju udžbenici. Budući da je reforma obrazovanja ove školske godine zahvatila 1. i 5. razred osnovne škole, za očekivati je bilo da je za izradu novih udžbenika prema izmijenjenom programu nastave i učenja potrebno dodatno vrijeme kako bi oni bili opet u uporabi. Izrada potpuno novih udžbenika zahtijevala je ponovno dodatno angažiranje više timova stručnjaka, no vremenski izuzetno ograničenih budući da čitav proces izrade manjinskih udžbenika može otpočeti tek nakon što se odobre udžbenici na srpskom jeziku. Gotovo paralelni procesi koje je vodila i koordinirala kolegica Margareta Uršal zadužena za obrazovanje u HNV-u učinili su da danas budemo jedina zajednica koja će u rujnu imati udžbenike sukladne svim novinama i zakonima. Dakle, ne samo da smo sustigli vlak za kojim smo kaskali petnaest godina, nego smo i preuzeli ulogu lokomotive po tom pitanju. Osim toga, kao i svake godine, Hrvatsko nacionalno vijeće osiguralo je i sredstva za kupovinu tih udžbenika te na taj način oslobodilo obiteljski proračun za 7.000 do 14.000 po jednom školarcu. Osiguran će također biti i prijevoz djece od 1. do 4. razreda osnovne škole, sufinanciran dio srednjoškolskih karata, domovi za studente, bonovi od 10.000 dinara za kupovinu školskog pribora za prvašiće te sufinanciranje onoga što je djeci najdraže, a to su ekskurzija, putovanja i druge mnogobrojne izvannastavne aktivnosti.

Lijepi broj učenika je upisan i u srednje škole. Koji su profili i koje škole, te u kojoj su fazi izrade udžbenici za ovaj ciklus obrazovanja?

Upisom učenika u srednje škole smo izuzetno zadovoljni, jer smo uspjeli ostvariti zadatak proširenja broja srednjoškolskih profila kao i povećanja mogućnosti izbora nastavka školovanja na hrvatskom nastavnom jeziku i u srednjoj školi. Umjesto dva srednjoškolska profila, koliko smo imali prošle školske godine, sada je upisano pet. U Gimaziji Svetozar Marković u Subotici opći smjer, u Politehničkoj srednjoj školi u Subotici kombinirani odjel tehničara grafičke dorade i tehničara tiska i treći samostalni profil je izvođač instalaterskih i završnih građevinskih radova. Od ove školske godine imamo i odjel u novoj školi, to je Medicinska srednja škola u Subotici, gdje smo otvorili smjer medicinska sestra-odgojitelj. Već prijašnjih godina na temelju analiza, došli smo do zaključka da postoji potreba za proširenjem srednjoškolskih profila, jer je veliki broj djece koja ne pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u osnovnoj školi spreman upisati srednju školu na hrvatskom jeziku. Također, već otvoreni profili odgovarali su više potrebama dječaka nego djevojčica, zbog profila u Politehničkoj srednjoj školi, a potreba za ovim profilom pojavila se i zbog naših planova u budućnosti. Budući da u školskom centru planiramo otvoriti nove vrtićke skupine, obrazovanje odgovarajućeg kadra je neophodno već sada planirati. Trenutno u odjel medicinske sestre-odgojitelja upisano je 15 djevojčica i jedan dječak, ali su nam iz škole najavili da postoji još nekoliko zamolbi te je moguće i povećanje ovoga odjela. S udžbenicima za srednju školu se ne možemo pohvaliti, na tome nam predstoji ozbiljno raditi. Osim hrvatskog jezika i pojedinih predmeta (matematike, biologije, geografije, latinskog...) koji samo donekle odgovaraju nastavnom planu i programu, učenicima još uvijek nemamo što ponuditi. Dok ne potpišemo memorandume za njihovu izradu, u Hrvatskom nacionalnom vijeću imamo plan nedostatak premostiti skriptama prevedenim na hrvatski jezik.

Koliko je djece upisano na izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ima li novih škola gdje je uveden ovaj predmet?

Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture se izučava u jedanaest naselja i petnaest škola u Vojvodini. U odnosu na prošlu godinu nemamo novih mjesta gdje bismo proširili izučavanje ovog predmeta. Prošle godine je bilo oko 450 djece. Za ovu školsku godinu točne podatke još nemamo, ali vjerujem da će brojke biti približne.

Je li mogućnost izučavanja ovoga predmeta često izgovor za neupisivanje na cjelovitu nastavu?

U najvećem broju slučajeva izučavanje ovoga izbornog predmeta je jedina mogućnost koja postoji u školi. Međutim, u nekim školama, gdje postoji i cjelovita nastava, da, to može biti neka svojevrsna kompenzacija i »umirivanje savjesti«. Mnogi roditelji su svjesni svoje nacionalne pripadnosti, žele izučavati i njegovati svoju kulturu i tradiciju, ali zbog dugog popisa »razloga« odlučuju se samo za izučavanje ovoga predmeta.

Koji su vam planovi glede obrazovanja u ovoj školskoj godini?

Gledajući dvije godine unazad ne mogu dati jasno pojašnjenje na koji način smo toliko toga uspjeli ostvariti. Od podizanja kvalitete odgojno-obrazovnog rada, povećanja obuhvata djece programima i nastavom na hrvatskom jeziku pa sve do jačanja strukturnih kapaciteta Hrvatskog nacionalnog vijeća učinjeno je zaista mnogo: lektorat u Novom Sadu, akreditirani stručni skupovi, stručni aktivi, promocije najuspješnijih, 14 autorskih udžbenika, 46 prijevoda udžbenika, 4 nacionalna dodatka, izrađeni programi nastave i učenja, didaktički materijal za pripremni predškolski program, prijevodi evidencije i javnih isprava, proširen prostor vrtića u Aleksandrovu, odjel u Monoštoru, Medicinskoj srednjoj školi, Glazbenoj školi u Apatinu, posebne kvote za upis studenata u Hrvatskoj, domovi, stipendije, organizacija dvadesetak putovanja godišnje, natjecanja, organiziranja prijevoza, tjedne konferencije za medije, nova facebook stranica, vidljivost na skupovima u Hrvatskoj, statističko praćenje i vrednovanje... a još jako puno toga imamo u našim vizijama, planovima i strategiji. I pored toga što su ishodi nesrazmjerno mali naspram uloženih napora, oni su već itekako vidljivi. Ne samo preko indikatora vrednovanja, nego i preko broja ljudi koji tjedno posjete Hrvatsko nacionalno vijeće. Preko broja suradnika koji su u posljednje vrijeme uključivani u rad, timove i aktivnosti koje smo realizirali. Glavna misija naše Strategije obrazovanja je bila stvoriti pozitivnu percepciju obrazovanja na hrvatskom jeziku. Preko posrednih parametara možemo s radošću registrirati da smo makar djelomice u tome i uspjeli. Mogućnosti za nove pothvate su mnogobrojne. Elaborat je izrađen, radna skupina za osnivanje Školskog centra u Subotici je već osnovana, pregovori oko Rekreacijsko-edukacijskog centra na Primorju su već započeli, zametci Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu već posijani... Baza za uspješnu realizaciju novih izazova je načinjena. Druga logična stepenica bi sada bila sve uspostavljeno proširiti na gradove i naselja izvan Subotice. Uključiti što je više moguće Hrvata iz čitave Srbije. Načiniti mrežu, uvezati snopove. No, izbori su pred nama. Svaki pripadnik zajednice će sudjelovati u narednim potezima i odlukama, bilo svojim potpisom bilo svojim ustrajnim nečinjenjem.

Intervju vodila: Željka Vukov


 

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay