Kultura Kultura

Slavlje, ponos i radost!

»Naša je zagrebačka prvostolnica danas iznimno lijepa. Ponajprije zbog ljepote slavlja dana Gospodnjega, otajstva Uskrsnuća kojega smo po vjeri i Božjoj ljubavi mi dionici. No, tu ljepotu proširuje današnja proslava Dužijance u Zagrebu. Ona nam je darovana po prisutnosti vjernika, bunjevačkih Hrvata koji nam dolaze sa sjevera Bačke, iz raznih vojvođanskih mjesta gdje žive Hrvati. S nama su Šokci iz podunavlja i Srijema, u istome zahvaljivanju Bogu. U snazi euharistijske povezanosti svima vam prenosim molitveno zajedništvo i blizinu našega nadbiskupa Josipa Bozanića s posebnom čestitkom predvoditelju ovoga hodočašća, biskupu subotičkomu mons. dr. Ivanu Pénzesu koji slavi 50. obljetnicu svjećeništva«, rekao je na početku misnoga slavlja Dužijance u Zagrebu pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško koji je i predvodio euharistijsko slavlje.

Riznica stoljetne baštine

Prije samoga misnoga slavlja u nedjelju, 19. kolovoza, kardinal mons. Josip Bozanić primio je predstavnike Dužijance na čelu s biskupom Pénzesom.

Misna čitanja čitali su bandaš i bandašica, molitvu vjernika sudionici iz Srijema i Podunavlja, a prikaz darova na oltar su nosili bandaši i bandašice okolnih mjesta i Somborske Dužionice. Kruh su na blagoslov prinijeli bandaš i bandašica iz Sombora, a novu krunu, koju je i za ovu Dužijancu izradila Jozefina Skenderović prinijeli su subotički bandaš Marko Križanović i bandašica Marija Piuković.

»Riznica spomena stoljetne baštine, puno govori našoj sadašnjosti. Ove Hrvate koji žive izvan Hrvatske možemo vidjeti tek kao jednu skupinu koja dolazi u Zagreb predstaviti se i svratiti pozornost na ljepotu koju čuvaju i na poteškoće koje žive. S jedne je strane nedvojbeno da zavrjeđuju veću brigu i odgovornost hrvatskih institucija u svim područjima, a s druge, oni su došli proslaviti Dužijancu s nama, jer imaju što reći našoj sadašnjosti; jer nam pomažu vidjeti više od izvanjskoga dojma«, istaknuo je biskup Šaško u homiliji.

Govoreći sudionicima ovoga slavlja, hodočasnicima iz Vojvodine, biskup Šaško je zahvalio što su ovom prilikom donijeli ljubav, i to onu koja je vidljiva u velikim i malim znakovima Dužijance.

»Nutarnja snaga kršćanske vjere vidljiva je u malenim nitima na motivima narodne nošnje i u kamenju ove prvostolnice; ista je kršćanska ljubav utkana u zvukove naših pjesama i u brigu za bližnje u školstvu, zdravstvu, znanosti, gospodarstvu. Dužijanca nas potiče da bolje razmotrimo i tri velika i važna područja naše sadašnjosti: odnos prema prošlosti, odnos prema zemlji i radu, odnos prema Hrvatima izvan Hrvatske. Dužijanca nas uči da prošlost, bez obzira što se sve u njoj dogodilo treba svjetlo istine i da, ako prošlost ne susretnemo u istini koja oslobađa, ona će nam se vraćati u neistini koja sputava i zarobljava. Ako zanemarimo zemlju i vrijednost rada, tražeći ukusne plodove negdje drugdje, prihvatit ćemo muku i blagovati gorak okus nedostojan čovjeka. Ako ne prepoznamo vrijednosti i ljubav koju žive Hrvati izvan Hrvatske; ako ih ne prihvatimo tako da osjete širinu našega hrvatskog doma, odreći ćemo se dijela svoje duše i oslabiti snagu koja je sposobna donijeti nova oduševljenja i nove plodove. Dužijanca nas uči što se može učiniti od malenoga, naizgled bezvrijednoga dara. Ako postoji slika nečega što je ušlo i u naš govor kao nestalno i bez vrijednosti, onda je to slama. A umjetnost Dužijance zaustavlja dah dok gledamo što marljive ruke, maštovitost i nadasve ljubav čine od te malenosti. To je vrijedno divljenja: ista nutarnja snaga u vlatima slame i u velebnim umjetničkim djelima. To je snaga kršćanstva koja se oslanja na Boga i ulaže svoj trud. Takva je kršćanska svetost koju u ovoj prvostolnici odražava osobito blaženi Alojzije Stepinac. Njegovu zagovoru povjeravamo i ovo vaše hodočašće u zahvalnosti za dar prije svega svojih bližnjih i za kruh vječnoga života koji blagujemo za stolom Gospodnjim«, rekao mons. Šaško.

Na kraju slavlja vjernicima se obratio i mons. dr. Ivan Pénzes, biskup subotički, izrazivši zahvalu i radost ovoga slavlja, a bandaš i bandašica, Marko i Marija predali su krunu Dužijance u Zagrebu mons. Ivanu Šašku koja će se čuvati u riznici zagrebačke prvostolnice.

Pod misnim slavljem pjevao je Katedralni zbor Albe Vidaković, koji je oduševio mnoge, a među ostalim pjevala se druga staroslavenska misa Albe Vidakovića. Dirigent je bio zborovođa Miroslav Stantić, a za orguljama maestro Alen Kopunović Legetin.

Od katedrale do Trga

Nakon misnoga slavlja uslijedio je svečani mimohod do Trga bana Josipa Jelačića, gdje su ovogodišnji bandaš i bandašica Dužijance u Subotici kruh predali izaslaniku predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba Jeleni Pavičić Vukičević.

Kako nalaže tradicija, na čelu povorke bio je barjaktar koji je nosio barjak Dužijance, a povorka se uputila od zagrebačke katedrale, do Trga bana Josipa Jelačića. Za njim su išle kraljice iz HKC-a Bunjevačkog kola, koje su pred gostima na trgu odljeljale pjesmu pisanu za ovu prigodu. Sudjelovali su i risari i risaruše, kulturno-umjetnička društva, bandaši i bandašice prijašnjih godine, te ovogodišnji bandaši i bandašice okolnih mjesta iz Žednika, Bajmaka, Tavankuta, Male Bosne, Đurđina, Lemeša i Sombora. U povorci su sudjelovali i ovogodišnji pratitelji bandaša i bandašice, dok su na karucama stigli najljepši pratitelji, mali bandaš i bandašica Marijan i Mila Rukavina, a na kraju i središnji likovi bandaš i bandašica Dužijance 2018. Svi oni pristizali su na improvizirani salaš na bini, a domaćini su bili Davor i Dajana Šimić, dida Vlatko Vidaković, májka Ružica Šimić, teta Marica Vidaković, a djeca Barbara i Pavao Piuković. Karuce i konji su u vlasništvu Vinka Filipovića i Marka Maroševca iz Županje, te Ivana Nikolića iz Andrijaševaca. U mimohodu je sudjelovalo oko 350 sudionika iz Bačke, Podunavlja i Srijema, te je prikazana Dužijanca u malom. U nošnji su bili članovi sljedećih društava: HKC-a Bunjevačko kolo, HKPD-a Matija Gubec Tavankut, HKUPD-a Matoš iz Plavne, KPZH-a Šokadija iz Sonte, HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega, KUDH-a Bodrog, UG-a Tragovi Šokaca iz Bača, HKPU-a Antun Sorgg iz Vajske, KUDH-a Bodrog iz Monoštora, HKC-a Srijem iz Srijemske Mitrovice, HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora, te Udruge bačkih i srijemskih Hrvata koje djeluju u Zagrebu.

Dužijanca – plod zajedništva

Nakon predaje kruha, nazočnima se obratio predsjednik UBH Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić, koji je izrazio zahvalnost i radost što se Dužijanca mogla pokazati i u Zagrebu.

»Želja nam je bila posvjedočiti da smo vjerni Bogu, Katoličkoj Crkvi i svom hrvatskom narodu. Željeli smo posvjedočiti na koji način mi zahvaljujemo Bogu za završenu žetvu i posvjedočiti koliko cijenimo čovjeka i njegov rad. Ujedno ovom manifestacijom želimo vas zamoliti i Hrvatsku i Crkvu u Hrvata da budete s nama. Mi želimo ostati ondje i čuvati vjekovna ognjišta, ali svjesni smo da to ne možemo bez vaše podrške, zato vas molimo pomozite nam da se možemo ostvariti i dijeliti radost zajedništva i u vjeri i u pripadnosti svom hrvatskom narodu«, kazao je Anišić.

Ovom prigodom obratio se i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić rekavši: »Današnja proslava je plod zajedništva svih nas, prije svega Udruge, Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje je objeručke prihvatilo ideju Udruge i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine. Uvjeren sam da ćemo Dužijancu u zavičaju slaviti još dugo godina, ali u nadi da ćemo čuvati naše zajedništvo koje smo teško stvarali kroz sve ove godine dopustite mi da vas sve pozdravim kao bunjevački Hrvat u ime svih Hrvata iz susjedne države.«

U ime domaćina obratila se zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević

»Danas je velika čast i privilegij biti s vama, vidjeti prekrasne nošnje, običaje i čuti izričaj vašega kraja. Vi ste danas naši najdraži gosti. Čuli smo i vaš poziv za dalju suradnju i vjerujte vrata su vam ovdje uvijek otvorena. Doista smo počašćeni što ste donijeli dio svog tradicijskog bogatstva, te smo zajedno proslavili jubileje Dužijance. Ponosni smo na sve Hrvate u Vojvodini, koji su toliko propatili kako bi očuvali hrvatsko ime, svoju vjeru, tradiciju i sve svoje vrijednosti kroz ove teške godine. Hvala vam na ustrajnosti, ljubavi i zajedništvu, te odanosti svojim pretcima i svojim domovima. Hvala vam što ovi mladi naraštaji ljube plodnu zemlju Srijema, Banata i Bačke, zalijevaju je svojim znojem te krase vrijednim rukama, a ona ih uz Božju pomoć obilno dariva. Ova manifestacija je najljepša himna ljubavi i poniznosti, istodobno je opomena svima nama da ne zaboravimo bogatstvo hrvatskoga naroda i izvan granica Hrvatske, te zajedno pomognemo da se ona zaštiti i čuva, te prenosi dalje«, rekla je Jelena Pavičić Vukičević.

Na posljetku, okupljenima se obratio Zvonko Milas i prenio pozdrave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Hrvatske Andrije Plenkovića.

»Briga o Hrvatima koji žive u Republici Srbiji, poboljšanje njihovog statusa i položaja, ali i jačanje njihove povezanosti s maticom Hrvatskom imaju posebnu važnost za Hrvatsku, te s ponosom ističem da je Vlada Hrvatske poduzela korake koji obećavaju poboljšanje kvalitete življenja Hrvata u Srbiji. Želim vam i zahvaliti što ste nam ovih nekoliko danas prenijeli dašak vašega blaga koje baštinite od svojih predaka, po kojima ste poznati i prepoznati. Koji je integralan i vrlo važan u ukupnoj baštini Hrvatske. Kao što smo se danas okupili oko novog kruha, želim vas sve pozvati da se ujednimo i okupimo i zajednički djelujemo u svim važnim životnim situacijama. Kad djelujemo zajedno, radimo hrabro, pošteno i ponizno, onda ni jedan cilj nije nedostižan. Posebno me raduje da je u sva događanja oko Dužijance uključen veliki broj djece i mladih koji sudjeluju s vidljivom ljubalju, što nam ulijeva nadu i sigurnost da će se hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji uspješno razvijati«, kazao je Milas.

Zahvalio je također i UBH Dužijanca na iznimno uspješnom, ne samo na očuvanju tradicije nego i na osmišljavanju manifestacije koja na predivan način predstavljaju prošlost, sadašnjost te sigurno i budućnost.

Ovacije publike kao nagrada

U subotu navečer, 18. kolovoza, na glavnome zagrebačkom trgu, Hrvati iz Vojvodine predstavili su se svojom nošnjom, igrom i pjesmom. Ponosa, pa i suza radosnica nije nedostajalo. Ovacije, pljesak i povici publike da bi još došle su kao nagrada svima onima koji su dali svoj neprocjenjiv doprinos kako bi se Dužijanca pokazala i u Zagrebu. Na početku programa Zagrepčanima je prikazana pogodba risara, koji su ove godine na manifestaciji Takmičenje risara stvarno kosili i rukovetali, a nakon toga uslijedila je folklorna i tamburaška večer. Nastupili su HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, kraljice iz HKC-a Bunjevačko kolo, HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, ansambl Ruže i HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega.

Toga dana u podne u Etnografskom muzeju otvorena je izložba Bunjevačko veliko ruvo, više o ovome čitajte na stranici 30 i 31.

Svjedočanstvo za budućnost

Dužijanca u Zagrebu, koja je trajala tri dana, od 17. do 19. kolovoza, započela je projekcijom dokumentarnog filma Dužijanca redatelja Branka Ištvančića. Film je prikazan u Kino dvorani Muzeja suvremene umjetnosti, a film uz Ištvančića, potpisuje i Aleksej Pavlovsky, scenarist i urednik filma.

U 55 minuta, koliko film traje, prikazan je nastanak Dužijance, početak slavlja u Crkvi, te razvoj sve do one Dužijance kakvu mi danas poznajemo. Film je sniman u više navrata, a zanimljivo je što se u njemu mogu pogledati i arhivske snimke i fotografije starije više od pola stoljeća.

Ovoj manifestaciji nazočio je i narodni zastupnik u Skupštini Srbije i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov:

»Bilo je divno biti ovdje, sva ova tri dana na ovim velebnim događanjima. Bitno nam je da budemo vidljivi i prisutni u Hrvatskoj, da budemo dionici kulturnog života, da pokazujemo sebe, da od predstavnika vlasti dobijemo jednu vrstu priznanja za ono što činimo i naravno da onda stvaramo okvire za razvoj podrške koji su nam potrebni«, kazao je Žigmanov.

Organizator Dužijance u Zagrebu je UBH Dužijanca u suorganizaciji s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a potporu su dali Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Turistička zajednica grada Zagreba, Kulturno-informativni centar, Studentski centar u Zagrebu, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska elektorprivreda koja je generalni sponzor ove manifestacije.

Ž. Vukov

antrfile

Dužijanca u Zagrebu – projekt je kojim se Hrvatska zajednica u Vojvodini može podičiti. Više od 350 ljudi iz Vojvodine gostovalo je proteklog vikenda u Zagrebu na već spomenutoj manifestaciji. Ideja o Dužijanci u Zagrebu, kako je rekao Marinko Piuković, direktor Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca, je potekla od Nevenke Fabijan, koja je podrijetlom iz Subotice i prilikom posjeta rodnom kraju u razgovoru je predložila kako bi bilo dobro organizirati Dužijancu u Zagrebu. To je bilo prije nekoliko godina, a ideja je prvi puta iznesena na Skupštini UBH Dužijanca 2017. godine. Iste godine ova je ideja iznesena predstavniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Ivanu Zebi koji je tada bio na Dužijanci u Subotici. Koncem godine Središnji državni ured je raspisao redoviti natječaj na koji se Udruga prijavila projektom Dužijanca u Zagrebu, koji je odobren.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay