Kolumne Kolumne

Kradljivci pamćenja

Središnja proslava Dužijance održana je prošloga vikenda u Subotici. Dužijanca ima veliki značaj za nacionalni identitet bačkih Hrvata. Oni građani Srbije koji ništa ne znaju ili znaju tek malo o Dužijanci, ako su pročitali tekst o toj manifestaciji, objavljen u beogradskom dnevnom listu Politika, nisu mogli saznati najvažnije. Nisu imali informaciju kako je to događaj koji čuva ljepotu običaja bunjevačkih Hrvata, a takvo »novinarstvo« propušta čak i da spomene, a kamoli naglasi, kako je suština Dužijance duhovno-religiozni događaj. Dio teksta u Politici ide ovako: »U nedjelju oko podneva defile je krenuo od katedrale Svete Marije Avilske, kroz centar grada do trga ispred Gradske kuće gdje se nalazila pozornica, improvizirani salaš na kojem domaćini čekaju goste«.

Dakle, ni slovca nije napisano da je središnji program Dužijance započeo ispraćanjem bandaša i bandašice iz rimokatoličke crkve sv. Roka, te da je slijedilo euharistijsko slavlje u katedrali, a tek potom svečani mimohod do središnjeg gradskog trga. Čitateljima najstarijeg lista na Balkanu ostaje dojam nakon čitanja teksta da su se ljudi nekako »oko podneva« stvorili ispred katedrale svete »Marije« Avilske, na hopa-la – ćiribu-ćiriba način, pa su onda defilirali. A mogla je dopisnica tog lista u nekoj knjizi pročitati kako se katedrala zove, a zove se katedrala sv. Terezije Avilske, čiji se lik nalazi i na subotičkom gradskom grbu. A mogla se »novinarka« i raspitati, onako usmeno, usput, za naziv katedrale. Subotičani bi joj rekli za katedralu koja je u narodu poznata i kao Velika crkva: »Ta rimokatolička crkva posvećena je svetoj Tereziji Avilskoj, zaštitnici Subotice.« A »novinarki« je promaklo i da napiše koji su domaćini dočekali goste. Srbi, Argentinci, Francuzi?

A kako je nastao ovaj narodni običaj ovdašnjih Hrvata? Kako možemo čitati iznutra ovaj društveni događaj? Vratimo se bar na trenutak u prošlost, jer živimo u vremenu kada se malo drži do ljudskog pamćenja, u vremenu sterilne trenutačnosti koja se ničega ne sjeća. U vremenu kada se svijet poima kao instant juhica iz vrećice, koja se skuha za deset minuta i još brže pojede. O tome svjedoči i tekst spomenute »novinarke«. I pomislimo – bilo bi nam užasno bez pamćenja, pomoću putokaza sjećanja koji nas upućuju na odgonetanje nas samih, ali i na propitivanje kamo stremimo.

Obiteljske dužijance nastale u Subotičkom kraju bile su svečanosti koje su održavane nakon završene žetve. Ova svečanost se održavala na bunjevačkim salašima, u sada već davnim godinama druge polovice 19. stoljeća, sve do sredine 20. stoljeća, kada se žito ručno kosilo, a svečanost su organizirali domaćini za žeteoce. Što je bila suština Obiteljskih Dužijanci? Jednostavno i precizno rečeno – odnos i komunikacija čovjeka s Bogom. A kako to? Tako što se u činu proslave završetka žetve na bunjevačkim salašima u subotičkom kraju posebno izražavala zahvalnost Bogu na rodu žita. Također, u osnovi ove svečanosti bilo je i jest – poštovanje čovjekovog rada koji se ulaže od sjetve do žetve, dok se ne dođe do pšenice za novi kruh, te ističe plemenitost koja je utkana u ovaj običaj, a koja se ogleda u tome što je domaćin podijelio radost zbog uspješno obavljenog posla žetve i s obitelji i sa žeteocima. U pitanju je zajednička radost. Zadovoljno protrljati dlan o dlan nakon teškog posla, proveseliti se i zahvaliti Bogu. Čini se jednostavnim? E pa nije. To je kultura i uljudba koja se stvara godinama i godinama. Tako je iz svečanog čina Obiteljske Dužijance, izrasla prva javna svetkovina Dužijance, koja je održana 1911. godine, u crkvi svetog Roke u Subotici, čiji je nositelj bio župnik Blaško Rajić.

Stižemo i do dobrog starog pitanja: kako poštovati tradiciju, a ne zapasti u tradicionalizam? Odgovor je jednostavan: Dužijanca nikada nije bila imitacija prošlosti, nego predstavljanje stvaralačkog načina života. Bunjevački Hrvati, poljodjelci, uzdizali su iskustva svakodnevnice na višu značenjsku razinu, nama iščitljivu i kroz davnjašnji običaj Dužijance, kao krune duhovne snage tih ljudi.

Svake godine se nove proslave Dužijance upisuju na naše svečane košulje sjećanja. Ne dozvolite nikome da vam krade vaš memento.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay