Aktualno
Za bolju nastavu na hrvatskom jeziku
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje iz Zagreba održan je stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnika hrvatske manjine, iseljenika i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Stručni skup održan je u Poreču od 2. do 6. srpnja. Odgojitelji, učitelji i nastavnici iz Austrije, Australije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Kanade, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Švedske, njih devedesetak, koji izvode nastavu na hrvatskom jeziku i poučavaju djecu hrvatske manjine, iseljenika i Hrvata u BiH, kontinuirano se stručno usavršava svake godine u Hrvatskoj. Hrvatsko nacionalno vijeće organiziralo je odlazak 18 prosvjetnih radnika iz Vojvodine, čime je održan kontinuitet stručne edukacije nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini.
Svečano otvorenje skupa upriličeno je u prekrasnoj Istarskoj sabornici na kojem je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković poželjela dobrodošlicu sudionicima stručnog skupa. Među ostalima prisutnima se obratio i savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak. On je istaknuo kako Hrvata izvan Hrvatske ima gotovo jednako kao i unutar države, a Središnji državni ured ima za cilj među njima poticati očuvanje hrvatskog identiteta. Dodao je da su stoga u suradnji s Ministarstvom obrazovanja za mlade iz dijaspore pokrenuta dva programa. Prvi projekt odnosi se na besplatni internetski tečaj hrvatskog jezika, a drugi na osiguravanje posebnih upisnih kvota na Sveučilištu u Zagrebu za studente iz dijaspore. Prije dva tjedna je, rekao je Bošnjak, donesena odluka prema kojoj se sredstva od oko 4,5 milijuna kuna raspoređuju na oko 100 projekata namijenjenih Hrvatima u 12 europskih država, od čega je najveći postotak osiguran za Hrvate u Srbiji. Prigodno uvodno izlaganje održao je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, a govorio je na temu Stvaranje hrvatske države i preraspodjela društvenih zaliha znanja.
Programom stručnoga skupa obuhvaćeni su sadržaji koji pridonose unapređivanju znanja hrvatskoga jezika, obogaćivanju spoznaja o hrvatskomu jeziku i kulturi te jačanju kompetencija u radu s učenicima. Nastavnici su sudjelovali u radionicama, terenskoj nastavi te plenarnim predavanjima u području povijesti, geografije te umjetnosti. Poseban dio programa bio je posvećen njegovanju hrvatske tradicije i identiteta.
Plenarna predavanja prvi dan održali su prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koji je pričao o bitci za Vukovar. O mjestu i ulozi nacionalnih i europskih dimenzija obrazovanja u kurikulumu suvremene odgojno-obrazovne ustanove govorila je dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba. Prof. dr. sc. Miloš Judaš, ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga sudionicima skupa je govorio o razvoju mozga kao temelju ljudske individualnosti, osobnosti i identiteta dok je o hrvatskom jeziku kao temelju hrvatskog identiteta izlagao prof. dr. sc. Marko Alerić, predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti Odsjeka za kroatistiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Radionice hrvatskoga jezika vodila je prof. dr. sc. Lidija Cvikić, prodekanica za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, dramske aktivnosti za učenje jezika Grozdana Lajić Horvat, dramska pedagoginja u Zagrebačkom kazalištu mladih dok je kulturološke sastavnice početnog opismenjavanja i razvoj čitalačke pismenosti predstavila dr. sc. mr. art. Tamara Jurkić Sviben s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Terenski rad na Ilirskom lokalitetu Moncodogna i u Eufrazijevoj bazilici u Poreču organizirao je i vodio profesor Tonči Maleš, a s dječjim folklornim stvaralaštvom i njegovom primjenom te izradom tradicijskih dječjih instrumenata kroz izlaganje i radionice sudionike su proveli Nina i Goran Knežević, voditelji i koreografi dječjeg folklora.
Tijekom pet dana polaznici iz Vojvodine skupa sa svojim kolegama iz gotovo 15 država svijeta utvrdili su i proširili svoje znanje o hrvatskom identitetu, jeziku, književnosti, glazbi i povijesti. A osim prenošenja jezika i kulture, uspostavljene su nove suradnje među prosvjetnim djelatnicima iz Vojvodine i produbljene veze s matičnom domovinom, što je i bio cilj ovog stručnog skupa.
B. I.
