Aktualno Aktualno

Manje stereotipa, više afirmacije suživota

Nastavni programi u Srbiji ostavljaju prostor za zastupljenost sadržaja o nacionalnim manjinama, koji bi mogao biti i bolje iskorišten, a kada su u pitanju udžbenici takvih sadržaja ima ali dio njih nije na odgovarajući način obrađen. Na ovakvo stanje ukazano je prošloga tjedna u Beogradu na okruglom stolu na kojem su predstavljene preporuke koje proistječu iz dvaju izvješća: Izvješća o zastupljenosti nacionalnih manjina u nastavnim programima i obrazovnim standardima u Srbiji i Izvješća o zastupljenosti i predstavljanju nacionalnih manjina u školskim udžbenicima (koji se koriste u nastavi na srpskom jeziku) u Srbiji. Preporuke je pripremio prof. dr. sc. Marko Šuica, izvanredni profesor na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu i upravnik »Centra za istraživanje nastave istorije i istorijskog nasleđa« pri istom fakultetu.

Manjine u nošnji

Nacionalne manjine su u nastavi najčešće prikazane u kontekstu velikih političkih i konfliktnih situacija iz prošlosti, a da nisu u dovoljnoj mjeri prikazani njihov doprinos razvoju srpskog društva u mirnodopsko vrijeme, razdoblja suživota, zajedničko kulturno i povijesno naslijeđe te zajednički izazovi u svakodnevnim situacijama, ukazuje predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić koji je nazočio prezentaciji ovog istraživanja.

»Nacionalne manjine su primarno prikazane kroz etničke i etnografske elemente, kroz folklor, što znači da se pripadnike manjina automatski može svrstati u jedan autohtono zatvoreni koncept. Netko bi temeljem toga mogao pomisliti da pripadnici većinskog naroda idu u civilnoj, građanskoj odjeći a da pripadnici manjina nužno idu u svojim narodnim nošnjama, što dakako nije slučaj i ne odgovara stvarnosti. Imamo i primjer koji je sporan iz vizure političke korektnosti, poput pjesme Ciganin hvali svoga konja u nastavi iz jezika i književnosti. S druge strane, kod pojma 'arabeska' koji se vezuje za muslimansku vjeroispovijed i Bošnjake, u udžbeniku se navode primjeri tog tipa ornamenta iz svijeta – Irana, Turske, Španjolske, ali ne iz Srbije, čime se mimoilazi kulturno naslijeđe značajno za našu državu, a koje bi potencijalno moglo biti iskorišteno kao primjer multikulturalnosti i doprinosa manjina. Istaknuto je i da nije dovoljno iskorišten potencijal da se prisutnost i prinosi nacionalnih manjina obrade iz aspekta lokalnih povijesti, a ne na unificiran opći način kakav je sada slučaj. U tom kontekstu se preporučuje doedukacija i motivacija nastavnog kadra«, kaže Sarić Lukendić.

Razvijanje svijesti

Osim toga da se obrati pozornost na zastupljenost (vidljivost), kontekst i vrednosnu kvalifikaciju nacionalnih manjina, jedna od ključnih preporuka jest da se razviju kapaciteti evaluatora udžbenika da mogu prepoznati sadržaje kojima se diskriminiraju različite skupine i krše ljudska i manjinska prava širenjem predrasuda i negativnih etničkih, vjerskih i drugih stereotipa. Među ostalim, udžbenici bi uz kompleksniju prezentaciju, uzimajući u obzir različite činjenice i perspektive, trebali kontekstualizirati osjetljive teme i kontroverzne primjere. Također, preporučuje se pokretanje nastavnih i izvanastavnih aktivnosti te programa kojima bi se kod učenika ali i nastavnika razvijala svijest o potrebi razumijevanja prava, položaja i prisutnosti nacionalnih manjina u Srbiji, uz razvijanje tolerancije i suživota.

»Kroz utjecaj na obrazovanje djece dugoročni efekt bilo bi smanjenje međuetničke tenzije koja se, u različitim istraživanjima, još uvijek detektira kao relativno visoka. Provedeno istraživanje sadržaja nastavnih programa i udžbenika i predstavljene preporuke su značajni. I Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina na nekoliko mjesta ukazuje na potrebu provedbe takvih aktivnosti koje bi bile usmjerene na afirmativno predstavljanje manjina u javnom prostoru, od obrazovanja preko kulture do medija. To ima za cilj prevenciju potencijalnih konflikata u našem društvu, koje se smatra postkonfliktnim«, kaže Darko Sarić Lukendić.

Svoje komentare na prezentirane preporuke, kao i na brošuru Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina: Što roditelji i učenici trebaju znati? koja će biti publicirana u okviru projekta, nacionalna vijeća trebaju dostaviti Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja. Preporuke su prezentirane u sklopu projekta Jačanje zaštite nacionalnih manjina u Srbiji, u okviru Zajedničkog programa Europske unije i Vijeća Europe Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku, a u suradnji sa spomenutim Ministarstvom.

D. B. P.


 


 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay