Tema
Važan datum za obrazovanje
Posljednjih se mjeseci, čini se, znatno intenzivnije radi na rješavanju problema koji se tiču obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. Pretpostavka za rješavanje jednog od njih – a to je jezična kompetencija nastavnog kadra – bit će osigurana otvorenjem Lektorata hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu koji će početi s radom od jeseni, odnosno iduće akademske godine. Memorandum o suglasnosti o osnivanju tog lektorata, koji bi trebao biti prethodnica Katedri hrvatskoga jezika i književnosti na istom fakultetu, potpisan je prošloga četvrtka, 14. lipnja, u Rektoratu novosadskog Sveučilišta. Dokument su potpisali predstavnici resornih ministarstava obrazovanja i znanosti Hrvatske i Srbije – ministrica Blaženka Divjak i državna tajnica Annamária Vicsek, zatim Pokrajinskog tajništva za visoko obrazovanje i znanstvenoistraživačku djelatnost (tajnik Zoran Milošević), Sveučilišta u Novom Sadu (rektor Dušan Nikolić) te Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (dekanica Ivana Živančević Sekeruš).
Potpisivanju Memoranduma nazočili su i prestavnici Hrvata u Srbiji – predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, kao i predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji, Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Povijesni događaj
Otvorenje lektorata ocijenjeno je kao povijesni događaj za hrvatsku zajednicu u Srbiji, ali i za područje znanstvene i obrazovne suradnje između Srbije i Hrvatske. Osim djelovanja u području jezičnog osposobljavanja kadra koji izvodi nastavu na hrvatskom jeziku u Srbiji, Lektorat bi trebao biti od pomoći i u procesu izrade nedostajućih udžbenika na hrvatskom jeziku. Na osnutku Lektorata predstavnici Hrvata u Srbiji inzistiraju još od 2007. godine, tako da se na ovaj događaj, kako se moglo čuti na potpisivanju Memoranduma, čekalo jedanaest godina.
Ministrica Blaženka Divjak je u izjavi za medije izrazila zadovoljstvo potpisivanjem Memoranduma čime je, kako je navela, formaliziran višemjesečni zajednički rad s kolegama iz Srbije, posebice resornim ministarstvom koje vodi Mladen Šarčević.
»Ovo je proces koji je dugo trajao i trebalo je dosta prepreka riješiti, ali u samom finišu toga procesa, u posljednjih šest mjeseci stvarno smo bili uspješni. Sveučilište u Novom Sadu udomljuje ovaj lektorat, daje mu ne samo mjesto gdje će on fizički postojati, nego i jedno okruženje koje će mu omogućiti razvoj. Natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za lektore je završen te imamo prijedloge za lektore koji bi došli raditi ovdje u Novi Sad, ali to ćemo prepustiti Sveučilištu u Novom Sadu da o tomu odluče. Plaća za lektora kao i sredstva za opremanje Lektorata osigurani su u proračunu Republike Hrvatske. Otvorenje lektorata u Novom Sadu predstavlja i svojevrsni reciprocitet s obzirom na to da na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu postoji Katedra za srpsku književnost«, kazala je ministrica Divjak.
Potpora obrazovanju manjina
Državna tajnica u Ministarstvu prosvjete Annamária Vicsek je također izrazila zadovoljstvo što je rad na uspostavi Lektorata uspješno realiziran, dodavši kako računaju na podršku novog lektorata i u segmentu izrade udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku.
»Ministrarstvo prosvjete, kao i sama Vlada Srbije, stavljaju veliki akcent na obrazovanje i odgoj na jezicima nacionalnih manjina, pa tako i hrvatske. Ministarstvo se, među ostalim, zalaže da svaka nacionalna manjina, pa tako i hrvatska, ima kvalitetne udžbenike za nastavu na svojem jeziku i mi otvoreno računamo na potporu Lektorata za hrvatski jezik i u tom segmentu«, rekla je Vicsek.
Rektor Sveučilišta Dušan Nikolić je kazao kako će ta ustanova podržati aktivnosti osnutka Lektorata za hrvatski jezik i književnost u Novom Sadu, ali isto tako učiniti napor da osiguraju odgovarajuću literaturu i sve što je potrebno za Katedru srpske književnosti koja pripada Sveučilištu u Zagrebu.
Pokrajinski tajnik Zoran Milošević je naveo kako su multietničnost i multikulturalnost zapravo nivo demokracije u AP Vojvodini, odnosno Srbiji, jedna od prepoznatljivosti »koja nam svjedoči da će ovaj projekt zaživjeti jer on nije nikakav osvrt na našu prošlost, koja je bila i proturječna, već izvjesna budućnost koja vodi regionalnoj stabilnosti i suradnji i kreiranju jednog europskog ambijenta tolerancije, razumijevanja i uzajamnog poštovanja«.
Institucionalno rješenje
Predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik Tomislav Žigmanov smatra kako je otvorenje Lektorata vrlo važna stanica u naporima predstavnika Hrvata u Srbiji da pitanje obrazovanja, pa sukladno tomu i kulture, bude zaokruženo na institucionalno primjeren način.
»Ulazak hrvatskog jezika u Sveučilište je za nas veliki događaj, jer je na taj način priznata samostalnost hrvatskog jezika jer je, nažalost, bio relativno nepriznat kada je u pitanju akademska zajednica u Srbiji, ali i ideološki kontekst i politički diskurs. S druge strane, naša očekivanja su usmjerena ka tome da se jezične kompetencije nastavnog kadra koji je uključen u proces obrazovanja na hrvatskom jeziku osnaže. Treba reći i priznati da 70 posto nastavnog kadra nema jezične kompetencije, da, bez obzira što nastava na hrvatskom jeziku postoji 15 godina, nije bilo dovoljnog napora da se to pitanje riješi na jedan primjeren način kao u slučaju drugih manjinskih zajednica. U ovome smislu očekujemo da otvorenje Lektorata bude prvi korak k uspostavi Katedre za hrvatski jezik, a na taj način bismo u institucionalnom smislu zaokružili cijeli taj kontekst koji se odnosi na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom procesu koji je trajao dugo, 11 godina, i koji nije bio jednostavan. Ovo je potvrda da svaki naš postavljeni cilj, uz ustrajno nastojanje spram legitimnih zahtjeva i stalne napore, može biti i ostvaren«, rekao je Žigmanov dodavši da će od jeseni, zahvaljući proaktivnom odnosu resornog ministarstva, postojati i prosvjetni savjetnici koji će pratiti kvalitetu nastave na hrvatskom jeziku.
Hrvatski veleposlanik Gordan Bakota je ocijenio kako je ovaj čin važan za ukupne bilateralne odnose Srbije i Hrvatske.
»Ovo pokazuje da su i Hrvatska i Srbija spremne intenzivirati odnose na dobrobit njihovih građana. Vrlo je bitan, kako je danas i istaknuto, i europski kontekst vezan za otvorenje Lektorata, odnosno snažna poruka koja pokazuje u kojem smjeru hrvatsko-srpski odnosi trebaju biti i kretati se«, kazao je Bakota.
D. Bašić Palković
ANTRFILE
Politika priznavanja
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić kaže kako otvorenje Lektorata ujedno predstavlja pozitivnu politiku priznanja hrvatske zajednice i njezinog jezika.
»Hrvatska nacionalna manjina kao jedna od brojnijih nacionalnih manjina u Vojvodini imat će sada svoj Lektorat na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gdje već postoje katedre za mađarski, slovački, rumunjski i rusinski jezik, kojima su također prethodili lektorati. Očekujemo da će u narednom razdoblju uz dobru volju svih sudionika u ovom procesu i ovaj Lektorat prerasti u Katedru za hrvatski jezik i književnost. Smatram da znanost, poput ekonomije, kulture ili sporta, sa svoje strane mnogo lakše relaksira odnose među državama kada su napeti i mislim da je otvorenje Lektorata jedan korak u tom smjeru«, ocijenio je Bačić.
