Širom Vojvodine

Iznimna i univerzalna vrijednost staroga Bača

Povijesno mjesto Bač s okolicom postojano ide u pravcu prijedloga za upis na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Na čelu utrke za ovu prestižnu kategoriju stoji Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada, koji je cijelu priču i započeo 2006. godine projektom restauracije i konzervacije Stoljeća Bača. Kako bi se ispunili zahtjevi UNESCO-a, a lokalna javnost i mnoštvo aktera pripremilo za ovaj prestižni status, Zavod u ovom poslu nije sam, već surađuje s nizom drugih znanstvenih institucija, muzeja, stručnih institucija, domaćih tijela vlasti na svim razinama, kao i brojnih međunarodnih institucija i stručnjaka.

Namjera Zavoda je, kako kaže arhitektica i konzervatorica u ovoj instituciji, te voditeljica cijele ove »avanture« dr. Slavica Vujović, pažljivo izraditi nominacijski dokument koji će pružiti temeljno obrazloženje za upis.

»Najveći izazov u tom dokumentu bit će definirati iznimnu univerzalnu vrijednog ovoga kulturnog dobra za čovječanstvo. UNESCO propisuje na koji način se ta vrijednost određuje, i taj proces uopće nije jednostavan. Davno je prepoznato da su Tvrđava, Franjevački samostan i crkva i manastir Bođani izuzetne vrijednosti i oni su tako i tretirani u našoj državi, ali ono čemu je pridonio projekt Stoljeća Bača je sagledavanje ukupnosti naslijeđa i odgovori na pitanja zašto je ono tu. Čovjek izuzetno dugo živi i koristi ovaj prostor, čiju suštinu čine rijeke Dunav i Mostonga. Visoki obodi poplavnih područja Dunava omogućili su čovjeku da se ovdje nastani. Svi prodori nomadskih plemena koji su dolazili iz Azije ovdje su našli svoje utočište i krenuli sa sjedilačkim životom. Na ovom prostoru najstarije naselje otkriveno je kod šećerane u Baču i to je dokazano prvo naselje sjedilačke kulture koja je naselila ovaj prostor«, kaže dr. Vujović.

Ističući da su u Baču i okolici vidljivi utjecaji romaničkog, gotičkog, renesansnog, bizantskog, islamskog i baroknog stila, zajedno sa živim primjerima narodne arhitekture i tradicijskog naslijeđa Srba, Hrvata, Slovaka i Mađara, dr. Vujović kaže da je projekt Stoljeća Bača uspio razumjeti samo neke stvari i podići samo neke skrivene slojeve ovog kompleksa. Pronađena je, primjerice, i starija tvrđava od sadašnje, možda iz atičkih vremena. Posla na vrednovanju ovog prostora, dakle, ima napretek, i on je vrlo brzo započeo i od strane drugih sektora. Zavod za urbanizam Vojvodine je, naime, izradio, a Skupština Vojvodine 2015. usvojila Prostorni plan područja posebne namjene Kulturnog krajolika Bač. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode izradio je nominaciju širega prostora za UNESCO rezervat biosfere Bačko Podunavlje, i on je i proglašen prošle godine. Čini se da, prema najavama konzervatora, kruna tek slijedi.

Međunarodna pomoć

No, do nje neće biti lako doći. Iz tog razloga našim konzervatorima pomažu njihove kolege iz Kine. Od 26. svibnja do 2. lipnja u posjetu Zavodu su predstavnici Kineske akademije kulturnog naslijeđa (CACH) na čelu s predsjednikom Chai Xiaomingom. Na okruglom stolu »Univerzalna vrijednost kulturnog krajolika – definiranje, očuvane i održivost«, koji je tom prilikom upriličen 28. svibnja u Novom Sadu, o značaju ove nominacije govorili su, među ostalima, Asja Drača Muntean i Danijela Vanušić, pomoćnice ministra kulture i informiranja, Milan Micić, pomoćnik pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama i Zoran Vapa, ravnatelj Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Dr. Vujović, tumačeći tom prilikom razloge za pokretanje procesa nominacije, rekla je:

»Priča Bača samo je jedna od bezbroj priča, ali vjerujemo da je treba ispričati i ponuditi svjetskoj obitelji lijepih priča. Oko toga smo ujedinjeni. Cilj naše priče je da se razumije čovjekovo trajanje u Podunavlju. Zato i mislimo da geodiverzitet, biodiverzitet i kulturni diiverzitet koji ima svoje bogatvo u povijesti ovoga prostora jest nešto što je danas potpuno prisutno i živi na tom teritoriju i vjerujemo da ćemo sa svim partnerima s kojima smo krenuli u ovu priču uspjeti dokazati izuzetnu univerzalnu vrijednost povijesnog mjesta Bač s okolicom«.

Nominacija lokaliteta »Povijesno mjesto Bač s okolicom« nalazi se na okvirnoj listi područja za nominaciju na upis na Popis svjetskog naslijeđa Ministarstva kulture i informiranja od 2010. godine. Stručnjaci predviđaju da bi nominacija mogla biti završena početkom iduće godine.

Nagrada za očuvanje naslijeđa

Europsko Povjerenstvo je 15. svibnja objavilo da je projekt konzervacije Bačke tvrđave jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade Europske unije i mreže Europa Nostra za kulturno naslijeđe, najuglednije europske nagrade u ovoj oblasti. Dobitnici su zaslužni za dostignuća u očuvanju i istraživanju naslijeđa, posvećenoj aktivističkoj službi, kao i obrazovanju, obučavanju i podizanju svijesti u oblasti naslijeđa, posebice znajući da je 2018. Europska godina kulturnog naslijeđa. Svečanost dodjele nagrade bit će održana 22. lipnja u Berlinu na prvom Europskom samitu kulturnog naslijeđa.

»Dobitnici ove nagrade su dokaz da je naše kulturno naslijeđe daleko više od sjećanja na našu prošlost. Ono je ključno za razumijevanje sadašnjeg vremena i resursa koji se tiču naše budućnosti«, izjavio je operski pjevač i predsjednik Europa Nostra Plácido Domingo.

Ostala dva dobitnika iz Srbije su Paviljon kneza Miloša u Bukovičkoj Banji (nagrada za konzervaciju) i projekt »Istraživanje i diigitalizacija Državne umjetničke kolekcije« (kategorija istraživanja).

Marko Tucakov