Intervju Intervju

Sve ovisi od Sunca

Praćenje vremenske prognoze (i nerviranje kada meteorolozi pogriješe), komentiranje klimatskih pojava koje nas okružuju i o kojim nam ovise svi radovi na otvorenom prostoru (posebno naši usjevi), aktivnosti su koje su nevjerojatno prisno vezane za svakodnevni život ljudi. Čeznutljivi pogled u nebo čovjeka koji je nemoćan pred silama oko njega isti je danas kao što je to bio tisućama godina prije nas. Interes za neobično snažne i nagle promjene vremena vrlo je velik. Oko njega se pletu nevjerojatne priče, od uvjeravanja naših starih da »toga nikada ranije nije bilo« do predviđanja skorog kolapsa našega planeta. Zaboravljamo da je trajanje naših života, u odnosu na koji tako olako sve ravnamo i mjerimo, nemjerljivo kratko u usporedbi sa stoljećima i milenijima ustaljenim prosjecima vremenskih varijabli. Lekciju iz geografije prečesto zaboravljamo: vrijeme je trenutačno stanje pojedinih parametara atmosfere na nekom prostoru, dok prosječan tijek vremena u dugačkom razdoblju čini klimu.

To dobro zna rođeni Odžačanin dr. sc. Stevan Savić, izvanredni profesor na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodosnovno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, rukovoditelj Centra za klimatološka i hidrološka istraživanja. Glavnina njegovih interesa je u oblasti klimatologije. Posebno se intenzivno, sa svojim suradnicima, bavi istraživanjima klime gradova, i to posljednjih sedam godina. Oni su jedina skupina istraživača koja se bavi urbanom klimom u Srbiji.

U našim krajevima u posljednjih petnaestak godina imali smo prilike vidjeti i osjetiti veliki broj ekstremnih vremenskih pojava. Čini se da one ranije nisu bile koncentrirane na tako malo razdoblje. Jesu li, primjerice, suše tijekom ljetnih mjeseci danas češće nego prije, ili su samo sve dulje pa njihove posljedice jače osjećamo?

Ispravan termin su »klimatske promjene«. Često se koristi termin »globalno zatopljenje«, koji nije dobar, jer nije riječ samo o zatopljenju, nego i hlađenju. Klimatske promjene se događaju i danas, kao što su se događale i ranije. Nekad one idu u smjeru povećanja, a nekad u smjeru smanjenja temperature. U posljednjih 20-30 godina postoji tendencija porasta prosječne temperature zraka, a u našim krajevima to se manifestira najčešće kroz učestaliju pojavu toplih valova. Ranije je njihov broj bio manji nego u posljednjim desetljećima. Stoji i činjenica da današnjom modernom tehnologijom možemo mnogo bolje pratiti te procese, te uočavamo i one pojave koje prije 30 godina, primjerice, nismo uočavali. Kod suše problem nije smanjena količina padalina, jer ona u posljednjih deset godina čak i raste, nego su padaline neravnomjerno raspoređene. Naši usjevi prilagođeni su na maksimume padalina koji se dogode od travnja do lipnja. Ako dolazi do pomjeranja tih maksimuma i minimuma, onda imamo problem.

Ima li razloga smatrati da su se topla razdoblja kalendarski uvukla duboko u hladno razdoblje godine u našem klimatskom pojasu, odnosno da više ne možemo govoriti o standardnim definicijama četiri godišnja doba?

Usljed globalnih promjena dolazi i do pomjeranja temperature. Razdoblja s visokim temperaturama je više nego što je bilo prijašnjih desetljeća. Proljetno i jesensko razdoblje nisu izraženi kao ranije, i imamo pojavu eksremno toplog i ekstremno hladnog perioda, ali ako gledamo višegodišnje prosjeke, sve je to u granicama normale. Kod nas i u ostalim područjima s umjereno-kontinentalnom klimom, za praćenje najinteresantniji su zimsko i letno razdoblje, i tu se, zapavo, događaju najveći ekstremi (topli ili hladni). Danas mediji žele privući pažnju svojim pričama, ali oni ljudi koji se ozbiljno bave znanošću znaju da se u prirodi ne događa ništa brzo i naglo.

Vrlo snažne ljetne oluje također su sve češća pojava. Kako one nastaju u našim krajevima?

Nagle ljetne pojave nevremena su normalne. Koliko će one učestale biti ovisi od godine do godine. Kod nas nisu rađena istraživanja učestalosti vremenskih nepogoda, ali tijekom ljeta to je normalna situacija tipična za kontinentalni klimat. Eventualno se može dogoditi da veća količina padalina prati topli val zbog intenzivnog isparavanja, ali u ljetnom razdoblju to je lokalnog karaktera. Mi, na sreću, nepogode imamo u mnogo blažoj varijanti nego u nekim drugim klimatima.

Hoće li se ikada dogoditi da u Vojvodini ponovo imamo dulja razdoblja stabilnog zimskog vremena tijekom tipičnih zimskih mjeseci, s dosta snijega i zimskim temperaturama, ili snijeg postaje slučajnost u našoj ravnici?

To ovisi od Sunca. Sunce sve regulira. U posljednjih tridesetak godina Sunčeva aktivnost je bila povećana i samim tim je i veća količina topline dolazila na Zemlju. Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, Sunčeva aktivnost je bila na minimumu i to su bila hladna razdoblja, poznata po ondašnjim vrlo hladnim zimama. Posljednjih 20-30 godina Sunčeva aktivnost je jača. Istraživanja pokazuju da je u posljednje četiri godine došlo do blagog pada temperature na globalnoj razini, što možda može značiti da će u narednom razdoblju od 20-30 godina prosječna temperatura padati. Ne možemo još predvidjeti takvo što, no to, s obzirom na životni ciklus i aktivnost Sunca, nije nemoguće. Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kolala je veoma aktivno priča da će doći novo ledeno doba, i nitko nije predvidio da će sredinom narednog desetljeća temperatura početi rasti. Na to se već zaboravilo i priča se potpuno druga priča. Za velike promjene trebaju proći desetci tisuća godina. Kada se stvore uvjeti za to, mogu nastupiti dulje i stabilnije zime. Priča o povećanoj količini ugljičnog dioksida u atmosferi i čovjekovoj aktivnosti koja mijenja klimu je veoma upitna. Postoji određeni utjecaj, ali apsolutno postoje dokazi da on nije dominantan. Dominaciju nad svime ima Sunce.

Po Vašim istraživanjima, u Beogradu i Novom Sadu su prije Prvog svjetskog rata bili osetljiviji na hladna razdoblja i statistički veći broj smrti je registriran u tom periodu, dok se u posljednja dva desetljeća situacija promijenila i veći je broj smrti tijekom razdoblja ekstremno toplog ljetnog vremena. Zbog čega vam je interesantna klima gradova?

U posljednjih 15 godina klima gradova je sve aktualnija i bitnija, jer u gradovima postoji modificirana klima u odnosu na prirodnu sredinu, prije svega zbog umjetnih površina i zbog sredine koja nije slična prirodnoj. Takva klima može negativno utjecati na ljude, i zato ju je bitno istraživati. Polovica svjetske populacije živi u gradskim sredinama, u razvijenim sredinama to je oko 70%, a u Srbiji oko 60% ljudi, i taj udio će se povećavati. Naš cilj je razviti mrežu padalinskih postaja i pratiti pojavu urbanih padalinskih poplava nakon intenzivnih kiša koje se najčešće događaju ljeti. Cilj nam je da sustavom praćenja najavimo mogućnost padalina sa štetnim posljedicama kako bi nadležne institucije na vrijeme reagirale radi ublažavanja moguće štete. Ovaj projekt provodimo u Novom Sadu i Segedinu, i to će biti jedina dva grada u regiji koji će imati i mrežu temperaturnih (postavljenih tijekom realizacije projekta URBAN-PATH) i mrežu padalinskih postaja (koju trenutno postavljamo). Meteorološki podaci koje sad dobijamo za Novi Sad su sa postaje Rimski Šančevi, udaljene čak 2 km sjeverno od oboda grada, no u našim instraživanjima imamo mjerne postaje koje su raspoređene po svim dijelovima grada, te svatko može vidjeti kakva je situacija u njegovom dijelu grada i na taj način se pripremiti na eventualne štetne pojave.

Istraživali ste urbanu klimu u Novom Sadu i došli do podataka da postoje ugodni »klimatski otoci«, koji se uglavnom preklapaju s područjima parkova i ostale vegatcije, na kojima nema zgrada. Kako planirati razvoj gradova da bi se u njima ljudi osjećali ugodno, s obzirom na veću toplinu urbanistički izgrađenih površina u odnosu na neizgrađene?

Modificirana mikroklima se izražava u vidu otoka. Što se više približavate centru grada, temperatura raste. »Otoci« su izotermne linije koje pokazuju temperaturne vrijednosti izražene kao otoci. To je tipično i za Novi Sad, u kojem postoje dijelovi grada koji su topliji od nekih drugih ili od zelenih površina, i to su oni koji su urbanistički najizgrađeniji. Naša mreža mjernih postaja to i pokazuje. Pokazali smo koliko izgrađenost može pridonijeti ili odmoći kada je u pitanju termalni komfor, subjektivni osjećaj topline u vanjskom prostoru, koji je svakom čovjeku toliko značajan. U izračunu temperaturnog komfora koristimo indekse u koje su uključeni: temperatura, vlažnost zraka, vjetar i sunčeva radijacija. Ti indeksi pokazuju kolika je temperaturna komfornost ljudskog organizma kada se kreće ulicom. U jednom radu smo, na primjeru jedne ulice, pokazali koliko stanoviti tip urbanizacije može pomoći smanjenju ili povećanju termalne komfornosti. U jednom drugom smo analizirali već izgrađeni parking i raspored drveća na njemu. Napravili smo model koji može pokazati kako da povećamo termalni komfor na tom parkingu, a da ostane isti broj parking mjesta, samo s različitim rasporedom zelenila. To je jednostavna stvar koja se može mijenjati. Izučavanje urbane klime vrlo je praktička disciplina usmjerena ka lokalnoj zajednici. Sve što mi radimo treba služiti lokalnoj zajednici. Dva dana nakon što je taj rad objavljen, javili su nam se iz tvrtke u Nizozemskoj koja se bavi tim problemima da traže naše rezultate. Iz Srbije interesa još uvijek nema.

Sve je više načina na koji možemo dobiti informaciju o vremenskoj prognozi, ali se često ljutimo kada prognostičari »promaše«. Od čega to ovisi, i kakva je kvaliteta vremenske prognoze koju proizvode domaće meteorološke službe, a kakva ona koju možemo dobiti putem stranih servisa. Kome da vjerujemo?

Vremenska prognoza do pet dana je relevantna i možete vjerovati bilo kojem prognostičaru koji prognozira za taj interval. Prognozi danoj za razdoblje iza pet dana nemojte vjerovati, posebice kada govorimo o padalinama. Zašto? Meteorologija je veoma dinamična, no bez obzira na tehnologiju i dalje nije dovoljno dobro razvijena da bismo mogli praviti dugoročne prognoze. Višemjesečne prognoze su nagađanje koje ne mora biti točno.

Razgovor vodio: Marko Tucakov
 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay