Aktualno
Upitan izborni proces?
Predstavnik hrvatske zajednice na sjednici Savjeta za nacionalne manjine održanoj početkom mjeseca u Beogradu, predsjednik Izvršnog odbora (IO) Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Darko Sarić Lukendić aktualizirao je pojedina pitanja vezana uz predstojeće izbore za nacionalna vijeća. Ova bi se pitanja mogla pretvoriti u probleme, ukoliko se na vrijeme ne riješe.
Predloženi rok za raspisivanje izbora za nacionalna vijeća je između 27. srpnja i 28. kolovoza, a rok, odnosno datum do kojeg će se izbori održati, je najkasnije do 4. studenog ove godine.
Izborna ograničenja
Prilikom posljednje sjednice Savjeta za nacionalne manjine Republike Srbije, u suradnji i dogovoru s predsjednikom vijeća makedonske nacionalne manjine Borčom Veličkovskim, otvoreno je pitanje problema ovjere potpisa u slučaju da izbori za nacionalna vijeća pojedinih manjina, poput makedonske ili hrvatske, budu provedeni putem elektorskog (izborničkog) sustava.
Prema riječima predsjednika IO HNV-a Darka Sarića Lukendića postoji ograničenje u broju elektora (izbornika) za pojedine zajednice, te u mogućnosti za ovjeru potpisa za potreban broj elektora. Ovo se kako ukazuje, može vidjeti kao jedan tip diskriminacije.
»Naime, kod izravnih izbora ne postoji ograničenje da mora izaći, primjerice, najmanje pola od broja prijavljenih birača. Zato tražimo da se ukine ograničenje na minimalan broj izbornika«, kaže Sarić Lukendić.
Prilikom davanja primjedbi i prijedloga na izmjene Zakona o nacionalnim vijećima, HNV je zauzeo stav da se, uz ostalo, briše odredba o minimalnom broju elektora.
»Kako bi izbori za nacionalno vijeće bili važeći, za našu nacionalnu manjinu minimalan broj elektora je određeno da bude 60. To znači ne bude li 60 elektora, hrvatska zajednica se suočava s mogućnošću da u narednom sazivu uopće nema nacionalno vijeće. Slična vrsta uvjeta važi i za makedonsku zajednicu gdje je broj potrebnih elektora 45 jer je njih brojčano manje. Prema važećim pravilima, izbori će se smatrati nevažećim ili neuspješnim ukoliko ne postoji taj minimalni broj elektora«.
Stoga, ukoliko u prvom valu niste uspjeli imati dovoljan broj elektora za koje se potpisi potpore ovjeravaju putem usluge javnih bilježnika, šanse da ih u drugom krugu bude bar toliko su ravne ništici, upozorava Darko Sarić Lukendić.
Postavlja se stoga pitanje zbog čega se ta vrsta cenzusa uvodi za ovaj način izbora ako ne postoji nikakav cenzus niti za jednu drugu razinu izbora, od predsjednika države do savjeta mjesne zajednice. Čak i za ona nacionalna vijeća koji idu neposredno na izbore nema cenzusa u smislu da mora 50 posto upisanih birača izaći na birališta kako bi oni bili važeći. Zašto je samo nekoliko nacionalnih manjina na ovaj način zakinuto ili pod prijetnjom zakidanja, nije za sada jasno, kaže predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić.
Otežana ovjera potpisa za elektore
U isto vrijeme se na spomenuti potencijalni problem nadovezuje i pitanje ovjere potpisa za izbornike što će raditi javni bilježnici. Oni više nisu pod državnim okriljem već su privatni poduzetnici. I od njihovog interesa će ovisiti učinkovitost ovjere potpisa, smatra Darko Sarić Lukendić.
U prethodnom razdoblju je ovjera potpisa obavljana u mjesnim uredima što je trenutačno nemoguće raditi jer nisu ovlašteni raditi tako nešto.
»Ovjera je obavljana po mjesnim zajednicama, a broj sudskih, odnosno općinskih, djelatnika koji su nam bili stavljeni na raspolaganje za ovaj proces je bio dostatan. U Subotici smo imali primjerice 5 ovjeritelja potpisa istodobno nekoliko tjedana. U drugim mjestima bilo ih je manje, ali dovoljno. Sada broj ovjerivača ovisi o diskrecijskoj odluci privatnika jer su javni bilježnici privatni poduzetnici, a ne državna služba. Ovjera potpisa se ne plaća, prema za sada dostupnim informacijama, što znači da javni bilježnik nema nikakav ekonomski motiv ulaziti u takvo što«.
Dostupnost ovjerivača je također veoma bitna. Osobito ljudima u ruralnim sredinama, koji bi ovjeru potpisa mogli obaviti usput, dok obavljaju svakodnevne poslove. Za takvo što je potreban angažman osobe na terenu, a to iziskuje sredstva, ukazuje Sarić Lukendić.
»Sporno je u ovom slučaju tko će platiti te osobe, jer to bi trebao učiniti podnositelj izborne liste ili u slučaju elektorskih izbora sam elektor pojedinačno. Ne treba posebno objašnjavati problematiku u ovom slučaju«.
Tko i kako financira izbore za nacionalna vijeća?
Tako se prelazi na treću temu vezanu uz izbore za nacionalna vijeća, a to je da su u Srbiji predviđena sredstva koja se daju sudionicima u raznim izbornim procesima. Za izbore za nacionalna vijeća sredstva uopće nigdje nisu predviđena, osim ona koja se tiču plaćanja usluga administracije.
»Sudionici u izbornom procesu za izborne radnje ne dobivaju sredstva i neće ih ni dobivati. Bude li DSHV htio pristupiti izborima, sredstva će ići sa stranačkog računa. No, budete li vi kao pojedinac nastupili kao predstavnici nekog KUD-a, tko će to vama pokriti?«.
Ne manje važno je i pitanje odluke javnih bilježnika.
»Mi kažemo da nam treba pet ovjeritelja, a bilježnik kaže da možemo dobiti jednog ili niti jednog. Na taj način se objektivno suštinski diskriminiraju pojedini sudionici u izbornim radnjama. Ovo nije samo pitanje onih koji žele ovjeriti potpis nego i pitanje dostupnosti procesa koji to podrazumijeva. Više je nego značajno pitanje vezano za izjavu ministra Branka Ružića da se trebamo dopisom obratiti ministarstvu i zatražiti da taj problem riješe. Najbolje bi bilo da se taj dopis pošalje ne u ime pojedinačnog nacionalnog vijeća već da to učini Koordinacija nacionalnih vijeća. Ružić je obećao da će neka vrsta obvezujućeg uputstva biti poslana javnim bilježnicima«.
Sarić Lukendić izražava sumnju u djelotvornost tih uputa.
»Vjerujem da ta vrsta obvezujućeg uputstva baš i neće imati mnogo učinka, što znači da ćemo na koncu biti suočeni s dobrom voljom motiviranom određenim svotama novca onih koji taj proces trebaju obaviti u smislu stavljanja na raspolaganje osoba koje će neposredno obavljati identifikaciju i ovjeru potpisa, što podrazumijeva i odlazak kod hendikepiranih«.
Ova otvorena pitanja stvaraju dodatnu vrstu neizvjesnosti uz pitanje po kom modelu ćemo ići na izbore za nacionalno vijeće, zaključuje Darko Sarić Lukendić.
Siniša Jurić
