Tema

Slijedi razgovor o političkim pitanjima

Sjednica Savjeta za nacionalne manjine kojoj je predsjedavala predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić održana je početkom mjeseca u Beogradu. Predstavnik hrvatske zajednice, predsjednik Izvršnog odbora (IO) Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Darko Sarić Lukendić iznio je ovom prilikom stavove i amandmane krovnog tijela hrvatske zajednice u Srbiji, a koji se tiču izmjena Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Novi zakon bolna točka države

Na sedam zaključaka Koordinacije nacionalnih vijeća, čija je sjednica održana netom prije sjednice Savjeta za nacionalne manjine, koji se odnose na neophodne intervencije u Nacrtu zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina mjerodavna tijela odgovorila su prilično lakonski – ili da amandman nije pravno moguć ili nije u skladu s pravnim sustavom Republike Srbije, bez obrazloženja i bez ponuđenog alternativnog rješenja, kaže Darko Sarić Lukendić.

»Bilo je i simulirajućeg uvažavanja kritika. Jedna od naših kritika, čiji sam autor, je da je intencija zakonodavca upravo ograničavanje mehanizama i načina ostvarivanja nacionalno-manjinskih prava što sam elaborirao argumentom da se sve kaznene odredbe odnose na nacionalna vijeća, a niti jedna na tijela javnih vlasti u Srbiji. S tim u vezi, uvedene su tri kaznene odredbe koje se odnose na tijela javnih vlasti. Jedna od njih je, primjerice, za slučaj odbitka upisa pojedinca u Posebni popis birača. Nije mi poznato da je to igdje bio slučaj pa da bi takvo što trebalo sankcionirati. S druge strane, neke mnogo značajnije stvari poput toga da javna tijela odbijaju uvesti u službenu uporabu jezik nacionalne manjine na način da se promijeni statut lokalne samouprave, primjerice, nije uvršteno kao vrijedno sankcije i tome slično«, kaže Sarić Lukendić.

Na tragu navedenoga, u ime Koordinacije nacionalnih vijeća Jenő Hajnal je zatražio od Ane Brnabić da se napravi jedna sesija na koju bi došli odgovarajući ministri te predstavnici svih nacionalnih vijeća.

»Ovakav dogovor je neophodan jer su na stolu očito ostala politička pitanja. Njih radna skupina za izmjene Zakona o nacionalnim vijećima nije imala mandat rješavati, a bez da se suočimo za stolom o političkim pitanjima, rješenja ne možemo niti naći», ukazuje Predsjednik IO HNV-a.

Ana Brnabić je odgovorila kako će se vrlo rado odazvati te rekla kako unaprijed zna da se s mnogim stvarima neće svi složiti, ali da se uvijek može razgovarati. Za očekivati je da će da će se to dogoditi u predstojećih približno 10 dana, prenosi sugovornik.

Promjene na planu

U vezi s nespojivošću obavljanja dužnosti u vijeću i pripadanja političkoj partiji, ta odredba ponovno je ublažena, kaže Darko Sarić Lukendić. Podsjećanja radi, prvobitno je rečeno da nije moguće biti članom vijeća ukoliko je pojedinac članom nekog od tijela političke stranke.

»Kasnije je to ublaženo tako da se ne može biti članom vijeća ukoliko je član rukovodećeg tijela stranke. Upravo su ovo vijećnici i Hrvatskog nacionalnog vijeća predlagali i usvojili amandmane tijekom sjednica. Radna verzija koju nismo vidjeli, a koja je upućena drugim ministarstvima na mišljenje glasi da članom vijeća može biti član i rukovodećeg tijela ma koje političke stranke, i manjinske i većinske«.

Stav HNV-a je da cijelu tu odredbu o nespojivosti dužnosti treba brisati, a zaključak Koordinacije je da se nakon zareza kaže »osim ukoliko je riječ o stranki nacionalne manjine«. Argument vlasti bio je da se na taj način diskriminiraju nemanjinske stranke

Na koncu, važeći prijedlog je da svatko može biti članom vijeća ali ne može biti na rukovodećoj poziciji u vijeću što podrazumijeva predsjednika i dopredsjednika vijeća, te članove izvršnog odbora, ukoliko je član političke stranke. Sarić Lukendić je ocijenio kako je tu riječ o popuštanju države s obzirom na kritike i pritiske, a da ne vjeruje kako će se u cijelosti odustati od toga amandmana, već da se traži mogućnost trgovine – što manje popustiti, a što više zadržati.

O izborima za nacionalna vijeća

Predloženi rok za raspisivanje izbora za nacionalna vijeća je između 27. srpnja i 28. kolovoza, a rok, odnosno datum do kojeg će se izbori održati je najkasnije do 4. studenog ove godine, prenosi informaciju predsjednik IO HNV-a.

Darko Sarić Lukendić je na sjednici Savjeta za nacionalne manjine otvorio temu koja se tiče predstojećih izbora za nacionalna vijeća, u varijanti elektorskog sustava.

»Ovdje postoji ograničenje i u broju elektora (izbornika) za pojedine zajednice, i u mogućnosti za ovjeru potpisa za potreban njihov broj, što je, ukazano je, svojevrsna diskriminacija. Naime, kod izravnih izbora ne postoji ograničenje da mora izaći primjerice najmanje pola od broja prijavljenih birača. Zato tražimo da se ukine ograničenje na minimalan broj izbornika«.

Postavlja se i pitanje ovjere potpisa za izbornike što će raditi javni bilježnici. Oni više nisu pod državnim okriljem već su privatni poduzetnici. I od njihovog interesa će ovisiti učinkovitost ovjere potpisa, smatra Darko Sarić Lukendić.

Bez racionalizacije škola

Također, u tijeku je proces usvajanja oblika Mreže osnovnih škola. Taj proces podrazumijeva da će jedan broj škola prestati biti samostalne i nastaviti postojati kao izdvojeni odjeli.

»Dobra je vijest da niti jedna škola u kojoj postoji nastava na jeziku nacionalne manjine neće biti ugašena, bez obzira na broj učenika. Ukoliko imate jednog učenika u generaciji postavlja se pitanje racionalnosti održavanja sustava, primjerice u odnosu na osiguravanje njegova prijevoza makar i taksi prijevozom. Stajalište da se niti jedna takva škola neće gasiti za nas je od značaja, osobito u mjestima poput Berega gdje je u generaciji upisano osam učenika. Istina, tamo nije postojala cjelokupna nastava na hrvatskom jeziku, ali jest predmet Elementi nacionalne kulture. Bereg je većinski naseljen hrvatskim življem i to nam je više nego značajno. To nam je dodatni kriterij prilikom spajanja nekoliko škola u jednu pravnu osobu. Dakle, vodit će se računa o tome ima li u toj školi izvođenje jezika na jeziku nacionalne manjine«.

Glede službene uporabe jezika i pisma, u tijeku su promjene ploča s natpisima naseljenih mjesta. Uočeno je na terenu da na novim pločama izostaju nazivi mjesta na jezicima nacionalnih manjina, kaže Sarić Lukendić.

»Ovo je krajnje alarmantno. Na području grada Subotice dva su takva slučaja. Jedan je naziv naseljenog mjesta Bajmak, odnosno Bajmok u srpskoj verziji, i drugo je naziv naseljenog mjesta Žednik, odnosno Stari Žednik u srpskoj verziji. Ukoliko se već mijenjaju ploče, zašto se mijenjaju na način koji je negativan. Prilika je to da se ispravi ako nešto nije bilo kako treba«, veli Darko Sarić Lukendić.

Siniša Jurić