Tema
Optužen i osuđen
Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je prošle srijede, 11. travnja, nasljednik Haškog suda, Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi Šešelju. Žalbeno vijeće MICT je osudilo Šešelja na 10 godina zatvora, zbog zločina protiv čovječnosti nad Hrvatima u tom vojvođanskom selu.
MICT je donio drugostupanjsku, pravomoćnu presudu, čime je ispravljena pogreška Rapravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pod predsjedanjem suca Jean-Claudea Antoanetija koje je u ožujku 2016. prvostupanjskom odlukom Šešelja oslobodilo po svim točkama optužnice većinom glasova vijeća. Šešelj je tada nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu. Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća ICTY-ja koje je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo »zapanjujući zaključak« da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata, kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.
Dakle, ovom presudom je preinačena prvostupanjska odluka kojom je 2016. vođa srpskih radikala oslobođen od svih optužbi Haškog tužiteljstva, tako i od optužnice koje se odnose na poticanje progona, deportacije, prisilno premještanje Hrvata iz sela Hrtkovci u Vojvodini 1992. godine, kao i zločine protiv čovječnosti.
Šešelj je prvi Srbin koji je osuđen i za poticanje na zločine protiv čovječnosti u Vojvodini. Sud ga je proglasio krivim i osudio na kaznu od deset godina zatvora, no priznao mu je vrijeme provedeno u haškom pritvoru, gdje je proveo skoro 12 godina, te je sukladno tome Šešelj slobodan. Šešelj neće ići u zatvor, ali će u srpskoj povijesti, a i svjetskoj, ostati upamćen kao ratni zločinac.
Poticanje na zločine protiv čovječnosti
»Presuda danas prije svega predstavlja simboličnu zadovoljštinu prognanim srijemskim Hrvatima, i svima onima koji su bili izloženi prijetnjama tijekom ratnih 1990-ih godina«, kaže predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, pravni povjesničar, dr. sc. Slaven Bačić s kojim smo razgovarali o tome za što je Šešelj konkretno osuđen i postoje li dijelovi optužnice od kojih je oslobođen?
»Žalbeno vijeće djelomično je preinačilo prvostupanjsku oslobađajuću presudu, te je optuženik Vojislav Šešelj pravomoćno osuđen na poticanje na zločine protiv čovječnosti, konkretno na poticanje na deportaciju, progon putem prisilnog raseljavanja stanovništva i druga nehumana djela – prisilno premještanje stanovništva. Riječ je o njegovome govoru kojega je održao u Hrtkovcima 6. svibnja 1992. na mitingu Srpske radikalne stranke. Prema žalbenom vijeću, taj govor sadržava jasan poziv na protjerivanje hrvatskog stanovništva iz ovog mjesta. U presudi su citirani pojedini dijelovi toga govora, poslije kojega su mnogi Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo napustili Hrtkovce zbog kontinuirane izloženosti prijetnjama, zlostavljanju i zastrašivanju, te u odsustvu reakcije lokalnih vlasti, prisiljeni su na zamjenu kuća, nudila im se lažna zamjena ili su prisiljavani napustiti svoje domove. U tom smislu žalbeno vijeće drži da nijedan razuman sudac nije mogao zaključiti da su civili nesrpske nacionalnosti odista svojevoljno napustili Hrtkovce. Dakle, on nije osuđen za navedena kaznena djela, već samo na poticanje na njihovo izvršenje. U tome dijelu prvostupanjska presuda ostala je na snazi, jer vijeće smatra da Šešelj nije izvršio ta kaznena djela, već je samo, zahvaljujući svojem utjecaju na gomilu, podudarnost njegovih huškačkih riječi i djela koja su potom počinili njegovi slušatelji, poticao na izvršenje tih djela. Međutim, osuđen je za jedan zločin protiv čovječnosti – činjenje progona, jer je inkriminirani govor u Hrtkovcima potaknuo nasilje koje je predstavljalo omalovažavanje hrvatskog stanovništva iz Hrtkovaca i kršenje njihovog prava na sigurnost, što je zločin progona«, kaže Bačić i navodi kako je »optužnica protiv Šešelja, poput većine drugih optužnica haškoga tužiteljstva, opširna i teretila ga je za više zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, među ostalim i za još nekoliko drugih njegovih govora (u Vukovaru, Malom Zvorniku i Skupštini Srbije), ali je osim u navedenom što se tiče Hrtkovaca, žalba tužiteljstva odbijena.«
Osuđenik »ponosan na zločine« ponovno prijeti
I dok je boravio u pritvoru Haškog tribunala, Šešelj je prijetio i zastrašivao, primjerice, tako što je u svojim knjigama objavio podatke o zaštićenim svjedocima, a prošlog četvrtka, 12. travnja,
samo 24 sata poslije izricanja presude, rekao kako je spreman ponoviti svoje zločine i to protiv dvojice kolega parlamentaraca Tomislava Žigmanova i Nenada Čanka.
»Intenzivno se pripremam za ponavljanje svojih ratnih zločina, a krenut ću od Tomislava Žigmanova i Nenada Čanka«, izjavio je Šešelj za portal beogradskog lista Blic.
Šešelj je i sutradan ponovio medijima svoju izjavu kako je »ponosan na zločine koji mu se pripisuju«, te da ih »planira ponoviti«.
»Bit će još intenzivniji nego što su bili. Kakvi? To vam ne mogu otkriti. Reći ću vam samo da ću krenuti od onog Žigmanova i Čanka«, rekao je Šešelj.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i član zastupničkog kluba oporbene Demokratske stranke, na čijoj je izbornoj list ušao u srbijanski parlament, Tomislav Žigmanov je reagirao na Šešeljevu izjavu očekujući poteze pravosuđa i državnih tijela.
»Ovako što se nije dogodilo u političkom životu Srbije još od ’90-ih! Nedopustivo je da se u javnosti političkim neistomišljenicima upućuju tako brutalne prijetnje, napose ne od onih koji su pravomoćno osuđeni za ratne zločine«, ocijenio je za Hinu Žigmanov i naglasio kako očekuje »osude ovoga čina od nositelja najviših instanci vlasti u Srbiji te reagiranje tužiteljstva«, jer »u protivnom, shvatit ću prijetnju posve ozbiljno«, rekao je Žigmanov.
Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak ocijenio je kako se Šešeljevo »zdravstveno stanje ubrzano pogoršava« i poručio da vođu radikala »treba hitno hospitalizirati.«
»U slučaju da te prijetnje nisu posljedica oštećenog poimanja stvarnosti, zbog ovakvog njegovog stanja trebaju reagirati određena državna tijela i pravna država«, rekao je Čanak za Blic, komentirajući Šešeljeve prijetnje ponavljanjem ratnih zločina.
Činjenica je da se nitko od najviših srbijanskih državnih zvaničnika nakon izricanja presude Šešelju nije obratio javnosti, »iako jučerašnja presuda nameće obavezu predstavnicima države da u najmanju ruku iskažu suosjećanje sa žrtvama, otpočnu raspravu o ulozi države Srbije u zločinima i doprinesu procesuiranju svih odgovornih za zločine nad Hrvatima iz Hrtkovaca, ali i drugih vojvođanskih sela poput Novog Slankamena, Kukujevaca, Golubinaca, Petrovaradina, Bača, Beočina, Morovića i Beške«, navodi se u priopćenju beogradske nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je zatražila da se Šešelju, kao osuđenom ratnom zločincu, oduzme zastupnički mandat, podsjetivši da ta mogućnost postoji po zakonu o narodnim zastupnicima.
Nadležne institucije Srbije »nijeme«
U svezi upućene prijetnje Tomislavu Žigmanovu i Nenadu Čanku, Slaven Bačić kaže da je to slučaj na koji bi mjesno nadležno javno tužiteljstvo trebalo reagirati po službenoj dužnosti. »Prije svega, imajući u vidu kazneno djelo ugrožavanje sigurnosti iz članka 138. Kaznenoga zakonika – u pitanju je prijetnja da će napasti na život ili tijelo određene osobe, pri čemu je prijetnja ozbiljna jer je izrečena od pravomoćno osuđene osobe za ratni zločin protiv čovječnosti. Čak ima utemeljenja i za kvalificirani oblik ovoga djela iz stavka 3., jer se djelo odnosi prema narodnom zastupniku, za koje je zaprijećena teža kazna, a eventualno bi se moglo govoriti i o kvalificiranom obliku iz stavka 2. istog članka – ako je djelo izazvalo uznemirenost građana, u ovome slučaju, prije svega građana hrvatske nacionalnosti.«
Demokratska stranka pozvala je 12. travnja skupštinska tijela da u skladu sa zakonom konstatiraju prestanak mandata zastupnika Vojislava Šešelja, zbog presude MICT-a. DS je u pripćenju naveo da Zakon o izboru narodnih zastupnika propisuje da zastupniku osuđenom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci prestaje mandat.
»Ukoliko izostane reakcija nadležnih tijela, bit će jasno da državni vrh na čelu s Aleksandrom Vučićem danas podržava Vojislava Šešelja, kao što ga je podržavao i u vrijeme kada je Šešelj ratne zločine vršio«, priopćile su demokrate.
DS je pozvao nadležna tijela i da oštro i hitno reagiraju na prijetnje Šešelja koje je uputio kolegama Tomislavu Žigmanovu i Nenadu Čanku, kada je kazao da se, »intenzivno priprema da ponovi svoje ratne zločine« i da će »krenuti od Žigmanova i Čanka«.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova prošloga petka, 13. travnja, je najoštrije osudilo prijetnje koje je ratni zločinac Vojislav Šešelj uputio Tomislavu Žigmanovu, predsjedniku DSHV-a i zastupniku u srbijanskom parlamentu, kao i zastupniku Nenadu Čanku, predsjedniku LSV-a, te zatražilo da Srbija pravno reagira na izljeve mržnje i prijetnje. MVEP ističe kako je Šešelj prijetnje prema predstavniku hrvatske zajednice u Vojvodini ponovio samo 24 sata nakon što mu je Žalbeno vijeće MICT-ja izreklo presudu i kaznu od 10 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti zbog huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., »koji je rezultirao deportacijom, progonom, prisilnim raseljavanjem i drugim nečovječnim postupanjem protiv vojvođanskih Hrvata«.
MVEP je u priopćenju izrazio »ozbiljnu zabrinutost što su nadležne institucije Republike Srbije ostale potpuno nijeme na prijetnje ponavljanjem najtežih međunarodnih zločina za koje je osuđen Vojislav Šešelj«, te navelo kako »odlučno traži i očekuje odgovarajuću pravnu reakciju nadležnih tijela Republike Srbije na ove ponovne izljeve mržnje i izravne prijetnje upućene pripadnicima iste one manjinske zajednice u Vojvodini koja je bila objekt brutalnog etnički motiviranog nasilja 90-ih godina prošlog stoljeća i čije su rane još uvijek svježe«.
»Ministarstvo vanjskih i europskih poslova također traži od institucija Republike Srbije da spriječi svaki oblik fizičkog i verbalnog nasilja i netolerancije prema pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji«, navodi se u priopćenju.
Izjave koje zvuče prijeteće
Na redovitoj sjednici Narodne skupštine Srbije 12. travnja Tomislav Žigmanov našao se na meti kolege zastupnika Narodne seljačke stranke, članice vladajuće kolacije na čijem je čelu Vučićeva Srpska napredna stranka, Marijana Rističevića, koji je zatražio odgovor što će Vlada učiniti u povodu izjave Žigmanova da su državne strukture stajale iza zločina u Hrtkovcima te da je početkom '90-ih ubijeno 25, a protjerano 35.000 Hrvata iz Srbije.
Rističević je zatražio je da mu se »dostavi spisak tih ubijenih Hrvata« te da mu Vlada odgovori jesu li »ti Hrvati iz Hrtkovaca mijenjali kuće sa Srbima iz Hrvatske i te ugovore ovjeravali na sudu«.
Po njegovoj ocjeni, šef radikala i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj, kome je u Haagu izrečena kazna od 10 godina zatvora, mogao je »odgovarati samo za verbalni delikt, jer u Hrtkovcima nikakvog zločina nije bilo«.
Reagirajući na prozivku pred zastupnicima, Žigmanov je za Hinu rekao da ga Rističevićeve izjave »ne čude«, te ih drži »neozbiljnim«, ali ih »ne treba zanemariti, jer zvuče i prijeteće«.
»Rističevićevu intervenciju držim neozbiljnom, no ipak ne i bezazlenom, jer ima elemente zastrašivanja. Njegovo stajalište da u Hrtkovcima 'nikakvog zločina nije bilo' krijepi, iako jalovo, jer nije utemeljeno na istini, prevladavajuće mišljenje u Srbiji o događajima iz '90-ih«, rekao je Žigmanov i naglasio kako očekuje da srbijanska Vlada reagira pokretanjem ozbiljnih istraga o progonu vojvođanskih Hrvata početkom '90-ih.
»Što se tiče Rističevićevog pitanja što će Vlada poduzeti u povodu moje izjave, volio bih da pravosudna tijela, na temelju opredjeljenja Vlade Republike Srbije, pokrenu ozbiljne istrage o zločinima nad Hrvatima u Vojvodini te da odgovorne privede licu pravde«, reako je Žigmanov.
U povodu zahtjeva zastupnika vladajućih naprednjaka da mu se dostavi popis ubijenih Hrvata, Žigmanov je Rističevića uputio na Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke, sa sjedištem u Zagrebu.
Zvonko Sarić
»Presuda tek dio pravde«
Komentirajući presudu Šešelju na 10 godina zatvora zbog poticanje na zločine protiv čovječnosti, Žigmanov je, među ostalim, rekao da je presuda tek »dio pravde«, a žrtvama Šešeljeve politike »djelomično zadovoljenje.«
Podsjetio je i da »na teritoriju Srbije nije bilo rata«, te da državljani Srbije hrvatske nacionalnosti nisu iskazivali nelojalnost državi, uz ocjenu da su »iza tih zločina stajale državne strukture i paravojne i policijske snage.«
»Poticaj progona i nasilja imao je za posljedicu protjerivanje i ubojstva vojvođanskih Hrvata«, ocijenio je Žigmanov, podsjetivši na 25 žrtava, te oko 35.000 Hrvata protjeranih iz Vojvodine, a ponajprije s područja Srijema.
