Tema Tema

I djeca imaju pravo

Djeca i mladi hrvatske nacionalne manjine imaju podlistke Kužiš i Hrcko, koji izlaze u sklopu tjednika Hrvatska riječ. Na svim drugim medijima nisu zastupljeni, točnije nemaju emisije koje su namijenjene njima

Krajem prošle godine pokrajinski zaštitnik građana-ombudsman Pavel Domonji proveo je istraživanje u svezi informiranja djece i omladine na jezicima nacionalnih manjina. Njegov cilj je bio sagledavanje kako se ostvaruje pravo na informiranje na jezicima nacionalnih manjina, ali iz ugla djece predškolskog i školskog uzrasta. Osim osnovne uloge medija, prenošenja informacija, mediji su između ostalog i sredstvo širenja običaja, tradicije, kulture i povijesti, te su u tom kontekstu veoma značajni za nacionalne manjine.

»U uvjetima suvremenog života, brzog razvoja novih tehnologija i globalizacije za nacionalne manjine je važno da imaju na raspolaganju raznovrsna sredstva koja omogućuju očuvanje i razvoj svih onih elemenata koji zajedno čine njihogu kulturnu posebnost«, naveo je Domonji u svom radu.

Istraživanje predstavlja nadogradnju istraživanja iz 2010. godine kada je sagledana situacija na teritoriju Vojvodine u oblasti javnog informiranja na jezicima manjina. Kao što većina zna Ustav Srbije osigurava pravo na informiranje na svojem materinjem jeziku, nacionalna vijeća također po zakonu imaju pravo samostalno ili s drugom pravnom osobom osnivati ustanove ili privredna društva za obavljanje novinsko-izdavačke i radio-televizijske djelatnosti, tiskanja i reporoduciranja snimljenih medija.

Rezultati istraživanja – pisani mediji

Kada su u pitanju tiskani mediji, upitnik je poslan svim manjinama na teritoriju Vojvodine (15). Radi potpunog sagledavanja podaci su zatraženi i od Radiotelevizije Vojvodine, kao i od Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Popunjene upitnike poslali su nacionalna vijeća mađarkse, rusinske, ukrajinske i hrvatske nacionalne manjine, dok su nacionalna vijeća češke, aškalijske, njemačke i crnogorske manjine obavijestili ombudsmana da ne postoje publikacije namijenjene djeci, odnosno mladima na njihovim jezicima. Svoje odgovore nisu dostavili nacionalna vijeća makedonske, romske, grčke, egipatske, slovačke, bunjevačke i rumunjske nacionalne manjine.

Hrvatska nacionalna manjina Prema dostavljenim podacima, Hrvatsko nacionalno vijeće posredno je osnivač omladinskog podlistka Kužiš i dječjeg podlistka Hrcko, preko Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ. Kako je rečeno Hrvatsko nacionalno vijeće oba izdanja vidi, prije svega kao sredstvo koje omogućuje njegovanje hrvatskog jezika i pisma. Hrcko se izdaje od 2003. godine, a Kužiš od 2007. godine. Oba podlistka se, u nakladi od 1.500 primjeraka, besplatno distribuiraju jednom mjesečno uz tjednik namijenjen odrasloj populaciji Hrvatska riječ. Izdavanje obje publikacije se financira iz proračuna AP Vojvodine redovnim dotacijama. U 2017. godini za podlistak Hrcko iz pokrajinskog proračuna je izdvojeno 2.268.000 dinara, a za Kužiš 1.728.000,00 dinara.

Ukrajinska nacionalna manjina – Skupa s „N„I„T Qyt~u „ƒ„|„€„r„€ ukrajinska nacionalna manjina izdaje podlistak R„€„|„€„ruј„{„€ namijenjen djeci nižeg osnovnoškolskog uzrasta u tiražu od 300 primjeraka koji izlazi jednom mjesečno. List se, po cijeni od 50 dinara, distibuira čitateljima preko pošte. Izdanje se financira iz proračuna AP Vojvodine u iznosu od 1.096.000 dinara.

Rusinska nacionalna manjina – Rusini preko НИУ Руске слово imaju list Заградка koji je namijenjen djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. List se izdaje jednom mjesečno od 1947. godine i trenutno u nakladi od 700 primjeraka, te se po cijeni od 100 dinara distribuira školama i predškolskim ustanovama. Iz proračuna AP Vojvodine ovaj list se financira s 2.412.000 dinara. Također, Rusini imaju i kulturno-politički časopis za mlade MAK koji izlazi od 1972. godine u nakladi od 400 primjeraka, te se distribuira preko škola, KUD-ova, fakulteta, kolportera, pošte i to po cijeni od 100 dinara.

Mađarska nacionalna manjina – Preko lista Magyar Szó Mađari imaju nekoliko publikacija namijenjenih djeci ili omladini i to Képes Ifjúság, Jó Pajtás i Mézeskalács. Képes Ifjúság namijenjen je omadini i starijim osnovcima te izlazi od 1945. godine i to u 130.000 primjeraka jednom tjedno. Izdanje izlazi kao dodatak lista Magyar Szó i izlazi svake srijede za vrijeme školske godine, a financira se iz pokrajinskog proračuna s 6.785.400 dinara. Jó Pajtás namijenjen je višim razredima osnovne škole i izlazi od 1947. godine u nakladi od 70.500 primjeraka jednom tjedno i ditrubuira se školama po cijeni od 50 dinara. Financira se iz proračuna s 4.644.000 dinara. Mézeskalács namijenjen je predškolcima i djeci nižih razreda osnovne škole, trenutno izlazi jednom mjesečno u 41.500 primjeraka i po cijeni od 50 dinara distribuira se odgojno-obrazovnim ustanovama. Iz proračuna se financira s 1.828.200 dinara.  

Ombudsman je iznio i podatke za manjine koje nisu poslale upitnike, a financiraju se iz pokrajinskog proračuna, a to su: Slovačka nacionalna manjina, za djecu ima mjesečnik Zornička, koji se održava iz proračuna s 2.844.000 dinara, a za omadinu imaju mjesečnik Vzlet koji se financira s 2.412.000 dinara. Rumunjska nacionlana manjina ima preko NIU Libertatea omladinski mjesečnik Tineretea  i dječji list Bucuria Copiilor koji se iz proračuna financiraju sa po 2.412.000 dinara. Bunjevačka nacionalna manjina preko NIU Bunjevački informativni centar izdaje dječji mjesečni Tandrčak, kao i dječji list Bocko, a iz proračuna se za ova dva podlistka izvaja po 1.782.000 dinara.  

Rezultati istraživanja elektronički mediji

Od Radiotelevizije Vojvodine dobiveni su sljedeći podaci koji se tiču dječjeg, odnosno omladinskog programa na jezicima nacionalnih manjina. Televizijski program na svojim jezicima mogu gledati djeca, odnosno mladi mađarske, slovačke, rumunjske i rusinske nacionalne manjine, dok program samo za djecu ima i na ukrajinskom jeziku. Hrvatska nacionalna manjina nema televizijskih emisija namijenjenih djeci, niti omadini, eventualno se pojedini prilozi emitiraju u sklopu emisija za odrasle.

Radijske emisije na jezicima nacionalnih manjina se emitiraju na drugom i trećem programu radija RTV. Drugi program radija proizvodi i emitira na mađarskom jeziku brojne emisije za djecu i omladinu. Također i na slovačkom jeziku se na trećem programu radija emitiraju emisije različitog trajanja za djecu i omladinu. I na rusinskom jeziku postoje emisije za djecu, kao i na rumunjskom, a tu su prisutne i romska i ukrajinska manjina. Hrvatska manjina ni na ovome mediju nije zastupljena.

Možemo zaključiti kako hrvatska nacionalna manjina, kada su djeca i omladina u pitanju, jedini medij koji imaju jest pisani, točnije podlistci koji izlaze u sklopu tjednika Hrvatska riječ. Na svim drugim medijima djeca i omladina naše manjine nisu zastupljeni, točnije nemaju emisije koje su namijenjene njima.

Razlozi i nedostaci

Na temelju dobivenih podataka Pavel Domonji je zaključio da kod većine »tradicijskih« manjina u AP Vojvodini postoji duga tradicija objavljivanja dječjih, odnosno omladinskih publikacija. Za razliku od njih, nacionalne manjine čija su nacionalna vijeća formirana od donošenja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina pa do danas nemaju publikacije na njihovim jezicima. Razlozi za to su brojni, ističe Domonji: nedostatak financijskih sredstva, nedostatak ljudskih resursa, nedostatak potrebne organizacijske infrastrukture, a kod pojedinih nacionalnih manjina i nizak stupanj poznavanja materinjeg jezika. Dječje omladinske publikacije za jednu nacionalnu manjinu predstvaljaju značajno sredstvo prenošenja, očuvanja i razvijanja materinjeg jezika, običaja, kulturne povijesti i sveukupnog kulturnog identiteta mlađim generacijama. Nacionalna vijeća, kao tijela manjinske samouprave, moraju i sama uložiti napore radi osiguravanja izbora stabilnog financiranja i opstanka manjinskih medija koji su u većini slučajeva matične kuće za spomenute listove. Domonji također ističe kako se posebna pažnja mora posvetiti praćenju i unaprjeđenju uvjeta rada javne medijske ustanove Radiotelevizije Vojovodine koji programe za predškolsku djecu i omladinu emitira na drugom programu RTV, kao i drugom i treće programu radija. Pokrajinski ombudsman smatra da je obveza svih subjekata, u čiju nadležnost spada informiranje na manjinskim jezicima, da imaju u vidu karakter, specifičnost i ulogu manjinskih sredstava informiranja kako njihov opstanak ne bi bio doveden u pitanje.

Ž. Vukov

 

 

 

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay