Tema

Neriješeno pitanje zastupanja manjina

Prema riječima čelnih ljudi hrvatske zajednice u Srbiji, domicilna će zemlja morati prihvatiti načelo vladavine prava, da se što je potpisano mora i ispuniti

 Unatoč potpisom i ratifikacijom potvrđene obveze o zastupljenosti predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji u najvišem zastupničkom tijelu i dalje se traži rješenje za ovaj problem. Političko zastupanje nacionalnih manjina u Srbiji bilo je temom okruglog stola, održanog u Subotici 22. ožujka, u organizaciji Centra za regionalizam uz potporu Hanns Seidel fondacije. To je prvi od tri ovakva planirana skupa, koji okuplja stručnjake, predstavnike manjina i državnih tijela i dio je projekta pod nazivom »EU integracije i pitanje nacionalnih manjina u Srbiji« koji provodi Centar za regionalizam.

Bilateralni sporazumi koje je Srbija potpisala s Hrvatskom, Mađarskom, Rumunjskom i Makedonijom, u kojima se govori o osiguravanju političke zastupljenosti nacionalnih manjina, u našoj zemlji nisu ispunjeni, zaključuju u Centru za regionalizam. I u Akcijskom planu za manjine navodi se da će ovo pitanje biti riješeno i to prema modelu susjednih zemalja. Ipak, do sada ništa nije učinjeno, dodaju iz Centra.

Strukturalne nejednakosti

Političko zastupanje i politička aktivnost nacionalnih manjina u Srbiji došli su na red na srbijanskom europskom putu. Kako ističu čelni ljudi hrvatske zajednice u Srbiji, domicilna će zemlja morati prihvatiti načelo vladavine prava, da se što je potpisano mora i ispuniti.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov naglasio je na okruglom stolu da kao politička stranka, prije svega, pa onda i drugi akteri koji djeluju u području javnog života hrvatske zajednice u Srbiji, i dalje inzistiraju na dosljednoj primjeni članka 9 Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina koju su potpisali i ratificirali Hrvatska i Srbija. Upravo je u tome članku sadržana bit zahtjeva vezanog za osigurano zastupničko mjesto u Skupštini Srbije.

»To je naš temeljni zahtjev koji nije posljedica hira nego je on model koji postoji kada je riječ o osiguravanju prava pripadnicima nacionalnih manjina na sudjelovanje u procesima donošenja odluka, napose onih koji se njih neposredno tiču. Ta institucija postoji u Crnoj Gori, Makedoniji, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Kosovu. Mislimo da to nije samo pitanje naših političkih zahtjeva nego i vladavine prava. Ono počiva na načelu da što u zakonima, međudržavnim ugovorima i bilo kojim drugim pravnim aktima postoji treba sve i ostvariti«, istaknuo je Žigmanov.

Žigmanov ističe kako, unatoč tome što kontekst i povijesne prilike dvaju naroda u susjednim zemljama nisu identične i izravno usporedive, postoje strukturalne nejednakosti i propusti, kada govorimo o ostvarivanju nacionalno-manjinskih prava.

»Jedna od velikih strukturalnih nejednakosti jest da u Srbiji ne postoji institut niti model rješenja kojima bi predstavnici hrvatske zajednice bili dio onih struktura koje donose odluke. Kada je riječ o srpskoj zajednici u Hrvatskoj, postoji tri zajamčena mjesta u Saboru, a vidjeli smo tijekom proteklih izbora da su osvojili mjesta 11 dožupana, čak trideset i devet gradonačelnika, dogradonačelnika, te načelnika i donačelnika općina. To je sigurno i više nego impresivno kada su u pitanju pozicije Srba u lokalnim samoupravama, regionalnim i na koncu na nacionalnoj razini. Kada je u pitanju hrvatska zajednica u Srbiji to je više nego simbolično, a uz to nismo uključeni u procese donošenja odluka. To onda samo po sebi donosi cijeli niz drugih poteškoća i problema«, ocjenjuje Tomislav Žigmanov.

Čelni čovjek DSHV-a govorio je na trećem panelu, pod nazivom »Demokratsko predstavljanje manjina – perspektive i rješenja« i tom prilikom rekao kako hrvatska manjina očekuje da se navedeni problemi riješe tijekom pretpristupnih pregovora Srbije te da institucije hrvatske manjine veliku nadu polažu u proces europskih integracija koji treba biti ne samo proces reformiranja sustava za zaštitu nacionalnih manjina, već cjelokupnog srbijanskog društva.

Nacionalno-manjinska ravnoteža bez zastupnika u skupštini

Aleksandra Joksimović iz Centra za vanjsku politiku kaže kako je Srbija zemlja koja ima veliki broj nacionalnih manjina. Sam broj nacionalnih vijeća za nacionalne manjine govori u prilog tome da je ovo diverzificirana država i da je položaj manjina iznimno važan za ukupno funkcioniranje svih državnih struktura, ocijenila je te dodala kako je »u procesu europskih integracija evidentno da će zemlje članice Europske unije inzistirati posebno na poziciji svojih manjina unutar srbijanskog društva«.

Naravno, najkompleksnije je pitanje odnosa s Hrvatskom koje je sadržano i u temi vezanoj za manjine. Kompleks tema i otvorenih bilateralnih pitanja s Hrvatskom je mnogo širi nego što je pitanje manjina, ali se čini da se u ovom trenutku upravo na ovoj temi može najviše koraka napraviti, kaže Aleksandra Joksimović.

»Od susreta tada mandatara za premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na mostu na Dunavu, pa do danas zapravo je napravljeno nekoliko bitnih koraka u vezi s položajem hrvatske manjine u Srbiji. Prošle godine odvojeno je pola milijuna eura za kupnju i obnovu dijela kuće bana Jelačića u Petrovaradinu. S druge strane, prvi put je predstavnik hrvatske manjine bio dio delegacije Srbije u Zagrebu tijekom posjeta predsjednika Vučića. Imajući u vidu brojnost srpske manjine i njezinu poziciju u Hrvatskoj, svakako se ne može reći da je zastupljena na način kako se to može mjeriti europskim standardima, i tretirana na način kako bi se to moglo očekivati od jedne članice Europske unije. I to stvara problem u gledanju u zrcalu na odnos spram hrvatske manjine ovdje. Povremeno to predstavlja stanovitu kočnicu u pomacima naprijed. Ipak, čini se da postoji čvrsta namjera da se pozicija hrvatske manjine u Srbiji dovede na onu razinu koja bi u potpunosti zadovoljila ne samo kriterije Europske unije nego i iznad toga. U tom segmentu možda će biti pronađena najbrža i najjednostavnija rješenja, što se tiče otvorenih bilateralnih pitanja između Beograda i Zagreba«, smatra Joksimović.

Što se tiče zastupništva u skupštini, Srbija ima jedan zajednički okvir koji je predviđen za sve manjine i koji omogućuje relativno jednostavno izglasavanje predstavnika manjine u Skupštini, ocjenjuje Aleksandra Joksimović te veli kako je, na žalost, ova praksa u proteklom razdoblju bila povremeno zloupotrebljavana jer su određeni politički krugovi koristili niski manjinski cenzus kako bi se plasirali u Skupštinu Srbije.

»Hrvatska manjina u tom procesu do sada nije uspijevala doći do vlastitog predstavnika, ali je kroz liste drugih stranaka ulazila u parlament. Pretpostavljam da će se naći odgovarajuće rješenje koje neće ugroziti jednu vrstu balansa koji je postignut među svim manjinama u Srbiji«, dodaje sugovornica.

Zajamčeni mandati i prirodni prag

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i nekadašnji savjetnik hrvatskog predsjednika Siniša Tatalović smatra da, što se tiče političke zastupljenosti manjina u Srbiji, jedno, dva ili tri mjesta u parlamentu nisu nešto što rješava problem neke manjine.

»Hrvatska ima jedan model, zastupanje manjina putem 8 manjinskih zastupnika, dok Srbija ima model koji se odnosi na niži prirodni prag za manjine. Teško da se hrvatski model može preslikati negdje drugdje, on je autohton, nastao u određenim povijesnim okolnostima, u cilju rješavanja problema i mislim da to treba biti put i u Srbiji da se pronađe neki kompromis i da svi budu zadovoljni«, kaže Siniša Tatalović.

Na okruglom stolu je istaknuto i da za brojne nacionalno-manjinske zajednice u Srbiji pitanje nepostojanja zajamčenog mjesta u srbijanskom parlamentu nema značaja jer na svakim izborima prijeđu prirodni prag i osvoje nekoliko mjesta kako u Skupštini, tako i u drugim predstavničkim i izvršnim tijelima u državi.

Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša govorio je o modelu demokratske participacije nacionalnih manjina u Hrvatskoj te je predstavio operativne programe hrvatske Vlade za nacionalne manjine. Osobito je naglasio da zaštita pripadnika nacionalnih manjina za Hrvatsku ostaje važno pitanje i nakon ulaska Hrvatske u EU.

Hrvatsko nacionalno vijeće na skupu je predstavljao Darko Baštovanović, međunarodni tajnik krovnog tijela hrvatske zajednice u Srbiji. On je rekao da je potpuno pogrešno danas govoriti o najvišim standardima zaštite nacionalnih manjina kada Srbija još uvijek nije usvojila odgovarajući zakon kojim bi se odredio položaj nacionalnih manjina u srbijanskom društvu. Baštovanović je također istaknuo i da su trenutačne izmjene postojećih zakona tehničke prirode te da se njima općenito ništa bitnije neće izmijeniti.

Siniša Jurić